Održan stručni skup „Sunce – prijatelj ili neprijatelj“

Treba li se što više izlagati suncu ili to činiti pažljivo i ne prečesto, bila je samo jedna od tema na kojoj razgovaralo na stručnom skupu pod nazivom „Sunce, prijatelj ii neprijatelj“, u zagrebačkom hotelu Westin. To zanimljivo događanje organizirali su Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara, Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora, Referentni centar za melanom Ministarstva zdravlja RH,uz podršku časopisa inPharma. Program je s velikom pažnjom pratilo više od dvjesto farmaceuta, a govorilo se o istinama i zabludama kod zaštite od sunca, hrani i dodacima prehrani koji pridonose pripremi organizma za izlaganje suncu,  fotostarenju u eri anti-aginga, javnozdravstvenoj promociji fotoprotektivnog ponašanja u RH i trendovima u epidemiologiji melanoma s posebnim osvrtom na UV zračenje, te o ulozi ljekarnika u promicanju zaštite od sunca. Na konferenciji su govorile prof.dr.sc. Mirna Šitum, Sanja Poduje, dr.med, prim.mr.sc. Ines Sjerobabski Masnec, dr.med, prim.dr.sc. Nives Pustišek, doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender,  Aisa Zanki Zelić, mag.pharm.

Konferenciju je otvorila prof.dr.sc. Mirna Šitum, te skrenula pažnju na važnost odgovornog ponašanja na suncu. U Hrvatskoj se unatrag 20 godina provode razni javnozdravstveni programi da bi se što više osvijestila važnost fotoprotektivnog ponašanja u Republici Hrvatskoj. Ovogodišnja kampanja nosi ime: „Sunce nije samo na plaži“ čime se želi naglasiti da je važno tijekom cijele godine adekvatno se štititi od sunčevih zraka. Profesorica je ujedno najavila Ljetnu školu dermatoskopije koja će se održati sljedeće godine na Visu, uz sudjelovanje eminentnih svjetskih stručnjaka dermatologa.

Zanimljivi podaci s konferencije:

Tema djelovanja sunca  kao potencijalnog uzroka zdravstvenih problema pojavila se između 2 svjetska rata, oko 192. God. kada se promicala preplanulost kao odraz zdravlja. Tek desetak godina kasnije  pojavili su se prvi članci koji su upućivali na moguću povezanost sunca i pojave raka kože.

O MELANOMIMA

Najveći broj melanoma zabilježen je u Australiji i Novom Zelandu , gdje je na 100 000 stanovnika zabilježeno 60 osoba s melanomima. U Hrvatskoj se na 100 000 stanovnika bilježi 13 osoba s melanomima. Iako je Hrvatska još uvijek na razini prosjeka po broju oboljelih, stopa smrtnosti čak je 50 viša nego u drugim zemljama EU. Čak 44% oboljelih su muškarci stariji od 50 godina. Sve više se progovara i o zaštiti sportaša koji su često vrlo ugroženi, jer treniraju na suncu. Na tom tragu, ove godine u sklopu „Euromelanoma day-a“ ciljna skupina za preventivne preglede i podizanje svijesti o tom problemu su upravo sportaši.

Solariji, iako postoje zablude da su odlična priprema za izlaganje suncu, zapravo su karcinogeni. Ako se osoba sunčala u solariju prije svoje 35-e godine postoji veći rizik od maligne bolesti kože. Čak su zabilježene i maligne promjene na tkivu prstiju pod noktima prouzročene ranije korištenim UV lampama koje se koriste prilikom geliranja noktiju.

Većina melanoma pojavljuje se kao novonastala pigmentacija, a svega 25-40% njih nastaje iz već postojećih madeža. Osobe koje su visoko rizične u smislu broja madeža bilo bi dobro pregledati tzv. mapiranjem. Još je jedna od zabluda da je madeže potrebno preventivno uklanjati, čak i ako nemaju karcinogeni potencijal što doista nema smisla.

Ponekad ljudi miješaju termine photo-aging (starenje pod utjecajem sunca ili fotostarenje) i kronološko starenje. Dok na kronološko ne možemo utjecati,  na fotostarenje možemo djelovati različitim pripravcima te dermatološkim i kirurškim zahvatima (fileri, retinoidni lijekovi, kemijski pilinzi, laserski tretmani). Fotostarenje je zapravo rezultat kumulativnog izlaganja suncu.

Još jedna od zabluda je da postoji 100% zaštitna krema  što nije točno, pa je zato važno kožu zaštititi i odjećom i sunčanim naočalama. Zaštita pod tendom ili suncobranom nije dovoljna zbog refleksije. Na otvorenom se može zaštititi  odjećom po mogućnosti od gušćih materijala, pa npr. pamuk i sintetika bolje štite  od svile i lana, a tamnije boje bolje štite od svjetlijih. Bijela pamučna majica slična je zaštiti ZF 5-9, a crna majica F 15. Idealno bi bilo odjenuti  fotozaštitnu odjeću  izrađenu od posebnih materijala (UPF) koja odbija UV zrake i bolja je zaštita od krema.

Ljudi misle ako nose šešir da ne trebaju nanositi kremu za sunčanje što je pogrešno, jer obod štiti do 7 cm (panama šešir), a nešto više od toga šilterica, no svejedno su obično nezaštićeni nos i uške, pa šešir ne predstavlja dovoljnu zaštitu.

Sunčane naočale štite samo djelomično, trebalo bi imati naočale s bočnom zaštitom.

Jako je važno pratiti UV zračenje, odnosno UV indeks koji prikazuje kompjutersku izmjeru važnih parametara i upućuje na snagu sunčevih zraka.

O KREMAMA ZA SUNČANJE

Često ljudi griješe kad kremu za sunčanje nanose samo na madeže, a ostale dijelove kože ostavljaju nezaštićene,.

Još jedna od zabluda je da preplanulu kožu ne treba štititi od sunca što je potpuno pogrešno, jer zapravo se radi o oštećenoj koži koju treba zaštititi odgovarajućim zaštitnim faktorom.

Zaštitni faktor ili SFP na kremi za sunčanje govori  koliko se može biti na suncu, a da se ne izgori, odnosno kolika je zaštita od UVB zračenja.

Zaštitni faktori određuju se u laboratorijskim uvjetima kad se nanosi 2 ml kreme po cm2 kože što mi rijetko činimo i zato smo uglavnom nedostatno zaštićeni od sunčevih zraka.

Djeca bi trebala koristiti što veći zaštitni faktor (50).

Važno je pri kupnji voditi računa i o teksturi kreme, npr. masna tekstura nije namijenjena koži sklonoj aknama.

Idealna je upotreba kreme koja ima kombinaciju mineralnih i kemijskih filtera. Dobro je kupiti vodootporno sredstvo kako ga ne bi uklonili znoj ili kupanje. Vrlo je važno nanositi ga u debelom sloju.

Za odrasle osobe za lice je potrebna 1 čajna žličica kreme, a za leđa 3 jušne žlice – u tom slučaju vrijedi postotak zaštite naznačen na pakiranjima kreme.

Zabluda : kreme za sunčanje su štetne i  povezane su s nastankom melanoma. Niti jedna analiza nije pokazala, niti postoje znanstveni dokazi za tvrdnju da osobe koje koriste kreme za sunčanje imaju više melanoma.

UNUTARNJA ZAŠTITA ORGANIZMA

Osim vanjske zaštite jako je važna i unutarnja zaštita – hrana i dodaci prehrani.

Korisna je hrana koja je izvor polifenola, a losos je jako cijenjen zbog astakstantina koji ima protuupalno djelovanje. U smislu  zaštite od sunca najbolja je mediteranska prehrana. Istaknute namirnice su maslinovo ulje, šareno voće i povrće (rajčica štiti kožu zbog likopena). Maslinovo ulje sastavni je dio anti aging programa njege i  prehrane, a kao najvažniji elementi za zaštitu kože i odgađanje starenja su antocijani, klorofil, kurkumin, beta-karoten, astaksantin, fikocijanin – pigmenti koji djeluju na dugovječnost zbog svog antioksidativnog i protuupalnog djelovanja. Te molekule još se nazivaju i fitokemikalijama – vitaminima 21 stoljeća.

No, ne treba zanemariti ni vitamine o kojima smo ranije govorili te njihovo važno djelovanje na organizam i zdravlje kože, važno je istaknuti njihovo antioksidativno djelovanje, kao i zaustavljanje djelovanja slobodnih radikala

U dodacima prehrani namijenjenim pripremi kože za zaštitu od UV-zračenja nalaze se sljedeće supstancije: karotenoidi – astaksantin i beta karoten, vitamini A, C, E, vitamin B3, selen, cink, omega–3 masne kiseline te ekstrakt zelenog čaja.

Važno je naglasiti da bi se spomenute aktivne tvari trebalo početi konzumirati 7-10 tjedana prije izlaganja suncu da bi se vidio učinak.

Najbolja formula za pripremu organizma za izlaganje suncu: mediteranska prehrana, karotenoidi i pigmenti, esencijalna ulja, probiotici i antioksidansi. Naravno, uz primjenu svih spomenutih tvari, vrlo je važno pridržavati se svih drugih mjera za zaštitu kože od štetnog sunčevog zračenja.

Fotogalerija: