Datum objave: 01. 11. 2006.

Jedan od najčešće konzumiranih nutrijenata s antioksidativnim djelovanjem je vitamin C. Vitamin C je topiv u vodi, a ljudski ga organizam ne može sintetizirati te se mora unositi hranom ili, u slučaju povećanih potreba, suplementima.

Bez kisika nema života - to znaju svi, no da je kisik potencijalan čovjekov neprijetelj manje je poznata, no ne i manje istinita činjenica. Naime, kisik je izvor slobodnih radikala - potencijalno štetnih, visokoreaktivnih spojeva koji u organizmu nastaju kao međuprodukti uobičajenih metaboličkih procesa. Slobodni radikali također mogu nastati kao rezultat nekih vanjskih čimbenika: zagađenja zraka automobilskim i industrijskim ispušnim plinovima, radijacije, pretjeranog izlaganja suncu, prisustva različitih toksina u okolišu ili kao rezultat čovjekovog lošeg odnosa prema organizmu: pušenja, prekomjernog unosa procesirane hrane i hrane bogate zasićenim masnoćama te stresa.
Ove izrazito nestabilne molekule nastoje se osloboditi viška energije koju posjeduju, sudarajući se s drugim molekulama u organizmu predajući im taj "višak" prilikom čega dolazi do ometanja normalnih staničnih procesa. Vjeruje se da slobodni radikali na ovaj način utječu na razvoj određenih degenerativnih bolesti, kao i na proces starenja.

Naše tijelo posjeduje obrambene antioksidativne mehanizme kojima se bori protiv slobodnih radikala. Međutim, važan je i dodatan unos antioksidativnih nutrijenata koji može značajno reducirati zdravstvene probleme vezane uz generiranje slobodnih radikala. Zaštitno djelovanje antioksidansa očituje se kroz njihovu sposobnost snižavanja energije slobodnih radikala, spriječavanja njihovog nastajanja ili prekidanja lančanih reakcija oksidacije. Velik broj epidemioloških studija pokazao je da postoji veza između visoke razine antioksidansa u krvi i smanjene incidencije nekih degenerativnih bolesti.

Vitamin C - snažan antioksidans

Jedan od najčešće konzumiranih nutrijenata s antioksidativnim djelovanjem je vitamin C. Vitamin C je topiv u vodi, a ljudski ga organizam ne može sintetizirati te se mora unositi hranom ili, u slučaju povećanih potreba, suplementima.

U organizmu, vitamin C igra vrlo važne uloge: neophodan je u sintezi kolagena, pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sustava potičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca, povećavajući razinu interferona, odgovor antitijela i lučenje hormona timusa. Nadalje, vitamin C pomaže apsorpciju željeza, a samim time i formiranje crvenih krvnih stanica, pretvara folnu kiselinu u njen aktivni oblik, djeluje kao antihistaminik te na taj način može pomoći u olakšavanju simptoma alergija.

Zbog snažne antioksidativne aktivnosti, vitamin C i njegova potencijalno preventivna uloga u razvoju različitih degenerativnih bolesti predmet su velikog broja istraživanja. Najčešće se citiraju ona vezana uz ulogu vitamina C u prevenciji kardiovaskularnih i karcinogenih bolesti te bolesti očiju.

Kao snažan antioksidans, vitamin C može djelovati na smanjenje oksidacije LDL ("lošeg") kolesterola, procesa koji je, prema mišljenjima velikog broja stručnjaka, preteča kardiovaskularnih bolesti posebice ateroskleroze, a posljedično i srčanog i moždanog udara.

Vitamin C u borbi protiv raka

Moguće zaštitno djelovanje vitamina C na različite maligne bolesti većina istraživača danas objašnjava sposobnošću vitamina C da kao snažan antioksidans neutralizira slobodne radikale prije nego što uopće oštete DNA molekule i tako potaknu pojavu karcinoma. Objavljen je velik broj epidemioloških studija koje su proučavale vezu između unosa vitamina C (i hranom i suplementima) i rizika od različitih karcinogenih bolesti uključujući karcinom jednjaka, dojke, cerviksa, želuca, prostate, pluća i kolorektalnog karcinoma, no zaključci koji su doneseni nisu konačni.

Najdosljednija epidemiološka otkrića vezana su uz protektivno djelovanje vitamina C na razvoj karcinoma želuca. Značajni dokazi ukazuju na to da prisutnost vitamina C u želucu ili dvanaesniku spriječava formiranje štetnih oksidansa u želučanom soku, što rezultira smanjenjem rizika od karcinoma želuca.

U procesu kojim organizam odbacuje strana tijela i detektira znakove koji ukazuju na stanice tumora, vitamin C sudjeluje i stimulirajući produkciju interferona i anitijela, proteina koji štite tijelo od stranih tijela i tumorskih stanica.

Vitamin C i zdravlje očiju

U posljednjem desetljeću, istraživači su brojnim studijama pokazali da se rizik od očnih bolesti značajno smanjuje ukoliko je razina antioksidansa u krvi povećana. Razvoj katarakte i makularne degeneracije izravno je povezan sa štetnim djelovanjem slobodnih radikala.

Studije koje su se bavile zaštitnim utjecajem vitamina C i ostalih antioksidansa na zdravlje očiju, pokazale su da se povećanim unosom navedenih tvari rizik od katarakte može smanjiti od 27-60%. Iz navedenog razloga, već 20-tak godina se u svrhu zaštite očiju preporuča povećan unos antioksidativnih tvari, u prvome redu vitamina C i E.

Stres

Iako tijelo samo proizvodi antioksidanse koji se "bore" protiv slobodnih radikla, uloga antioksidansa unesenih hranom neupitna je i nezamjenjiva.

Štoviše, u današnje vrijeme ubrzanog životnog ritma koje uključuje nedovoljnu brigu o adekvatnoj prehrani, pojačan stres, smanjenu tjelesnu aktivnost, intenzivno izlaganje umjetnom svjetlu u zatvorenim prostorijama, kompjutorskim monitorima, televizijskim ekranima te različitim zagađivačima, nerijetko je potrebna i pomoć u obliku dodataka prehrani.

Iva Alebić dipl.ing.

Želite li saznati više o koristima i dobrobitima vitamina C, posjetite stranice [url="http://www.plivitC.com"]PlivitC.com[/url]

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: antioksidansi,

Komentari