Darija Vranešić Bender

Datum objave: 12. 05. 2021.

Veliki znanstvenik Louis Pasteur rekao je: "Mikroorganizmi su svugdje. Mikroorganizmi su svemoćni. Mikroorganizmi će imati posljednju riječ."

Pasteurova misao rodila se kada je proučavao bakterije. Doista, bakterije žive svuda – u zraku, zemlji, vodi, u drugim živim organizmima, na sniježnim prostranstvima i u termalnim vrelima. Bakterije imaju izrazito važnu ulogu u kruženju tvari u prirodi jer sudjeluju u razgradnji uginule organske tvari, a u tom nizu imaju posljednju riječ.

„Dobre” i „loše” bakterije

Stavimo li u odnos broj stanica i broj bakterija u ljudskom organizmu, zaključit ćemo da smo više bakterije nego ljudi! Naime, svi mi nosimo u našim crijevima oko 100 milijuna živih bakterija. Možda zvuči zastrašujuće, ali naprotiv, mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije koje obitavaju u našim crijevima grubo možemo podijeliti na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene.

Ove dvije skupine bakterija u stalnoj su međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. Korisne bakterije svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama, pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održavanju snažnog imunosnog sustava.

Što su probiotici?

Probiotik je jedna ili više kultura živih stanica mikroorganizama koje  primijenjene u djeluju korisno na domaćina jer dovode povećanja broja korisnih bakterija u probavnom sustavu. Budući da probiotici potiskuju rast i aktivnost patogenih bakterija u debelom crijevu, smanjuje se i razina nepoželjnih probavnih nusproizvoda i spojeva koji mogu uzrokovati rak debelog crijeva. Komercijalno najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium.

Jedna od najproučavanijih probiotičkih vrsta je i Lactobacillus rhamnosus GG, a sve više stupaca znanstvenih časopisa pune i drugi sojevi s obećavajućim djelovanjem kao što su Bifidobacterium lactis, BB-12, Lactobacillus acidophilus, LA-5, Saccharomyces boulardii, E.coli Nissle. Prema rezultatima znanstvenih istraživanja čini se da najviše nade možemo polagati u specifične pripravke koji sadrže više različitih sojeva probitičkih bakterija s potvrđenim blagotvornim učincima. 

Utjecaj sastava mikrobiote na zdravlje

Danas znamo da svatko od nas u sebi nosi drugačiji profil bakterija i taj sastav promatra se kao „otisak prsta“. Također, poznato je da osobe koje žive u ruralnim krajevima u svojim crijevima nose veću količinu i veći broj različitih vrsta bakterija nego osobe koje žive u gradovima. Poznato je i da je sastav mikrobiote relativno stabilan u zreloj dobi, međutim, ulaskom u „zlatnu dob“ sastav bakterija se mijenja. 

Delikatnu ravnotežu crijevne mikroflore mogu narušiti povišena tjelesna temperatura, razne bolesti, terapija antibioticima i drugim lijekovima, stres te promjene u prehrani. Posljedica je smanjen broj korisnih, te povećan broj štetnih odnosno patogenih ili potencijalno patogenih mikroorganizama što može rezultirati raznim bolestima.

Osobe koje su na terapiji antibioticima imaju smanjen broj pozitivnih ili “dobrih” bakterija u crijevnoj mikroflori. Stoga se uz terapiju antibioticima nerijetko preporučuju probiotici u obliku dodataka prehrani.

Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju na pozitivan učinak probiotika na održavanje zdrave mikroflore probavnog sustava, antikarcinogenu aktivnost, poticanje funkcije imunološkog sustava, smanjenje razine kolesterola u krvi te reguliranje probave.

Prebiotici i sinbiotici

Suvremeniji pristup pojavio se otkrićem prebiotika, neprobavljivih sastojaka hrane koji služe kao hrana korisnim bakterijama. „Hranjenje“ blagotvornih bakterija prebioticima, omogućava im da „nadrastu“ potencijalno štetne bakterije, te na taj način pogoduju zdravlju domaćina.

Prebiotici također poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u debelom crijevu. Dodatno, pospješuju peristaltiku crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal te povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija.

Ideja o ujedinjenju pro i prebiotika u jednom proizvodu (sinbiotik) logičan je nastavak znanstvenih saznanja, a temelji se na njihovom sinergijskom učinku. 

Znate li što su postbiotici?

Za razliku od probiotika, koji predstavljaju žive kulture bakterija ili drugih mikroorganizama s povoljnim učinkom na zdravlje čovjeka, postbiotici su molekule koje nastaju kao rezultat metabolizma probiotika. U novije vrijeme pojavili su se termini poput paraprobiotika ili postbiotika koji predstavljaju mrtve mikrobne stanice, mikrobne frakcije ili lizate stanica (stanice kojima je razorena stanična membrana), a smatra se da i ti sastojci mogu imati povoljna fiziološka djelovanja i dodatno bioaktivno djelovanje uz poznata djelovanja probiotika. 

Postbiotici su najčešće enzimi, peptidi, organske kiseline, peptidoglikani, polisaharidi te proteini i vitamini. Odlikuje ih sadržaj različitih signalnih molekula koje mogu imati protuupalno, imunomodulatorno, antihipertenzivno, hipokolesterolemično, anti-proliferativno i antioksidacijsko djelovanje. Mogu imati i povoljno djelovanje na sastav tijela i vitkost. Ipak, većina mehanizama djelovanja postbiotika još uvijek nije rasvijetljena. 

Imajući u vidu čimbenike koji nepovoljno utječu na crijevnu mikorofloru, a samim time i naše zdravlje, redoviti unos probiotika, prebiotika i postbiotika u preventivne svrhe pitanje je zdravog i dalekosežnog razmišljanja, dok se u slučajevima narušene ravnoteže crijevne mikroflore unos istih nameće kao mudra odluka.

Pošalji prijatelju na email

Komentari