U novom zanimljivom istraživanju objavljenom u časopisu Cell, američki stručnjaci su na životinjskom modelu ispitali ima li crijevna mikrobiota ulogu kod asocijalnog ponašanja djece.
Ideja za ovo ispitivanje rezultat je prethodnih istraživanja koja su pokazala da je pretilost majki tijekom trudnoće povezana s većim rizikom od neurorazvojnih poremećaja kod djece, uključujući poremećaje autističnog spektra, a poznato je da je pretilost povezana i s neuravnoteženim sastavom crijevne mikrobiote.
U istraživanju je najprije oko 60 skotnih ženki miševa hranjeno visokomasnom ishranom, a zatim su njihovi potomci nakon tri tjedna od okota odbijeni od sisanja te su hranjeni normalnom ishranom.
U usporedbi s kontrolnom skupinom miševa čije su majke imale uobičajenu ishranu, mladunčad mišica na visokomasnoj ishrani pokazala je primjetno asocijalno ponašanje, a dvije skupine životinja znatno su se razlikovale i po sastavu crijevne mikrobiote. Zanimljivo, poboljšanje ponašanja primijećeno je nakon što su skupine miševa stavljene u isti kavez, a pritom su zabilježene i promjene mikrobiote. Inače, prijenos bakterija crijevne mikrobiote relativno je čest među miševima budući da ponekad jedu feces.
Dodatna ispitivanja pokazala su da je za poboljšanje ponašanja asocijalnih miševa s neuravnoteženom mikrobiotom dovoljno uvođenje samo jedne probiotičke bakterije – Lactobacillus reuteri, čija je zastupljenost u mikroflori ovih životinja bila čak devet puta manja od uobičajene. Probiotik L. reuteri nije pokazao utjecaj na ostale simptome karakteristične za autizam, poput tjeskobe, no zamijećeno je da je poboljšanje socijalnog ponašanja bilo posljedica učinka na razine oksitocina – tzv. hormona ljubavi.
