Najnovija saznanja o vlaknima na jednom mjestu

Adekvatan unos prehrambenih vlakana neizostavni je dio kvalitetne prehrane koja pomaže postizanju optimalnog zdravlja te štiti i prevenira nastanak brojnih bolesti. Postoje dvije vrste prehrambenih vlakana: vlakna topiva u vodi i netopiva vlakna.

Topiva vlakna (pektin), kakva nalazimo u voću i povrću se u procesu probave otapaju stvarajući viskoznu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od apsorpcije različitih supstanci. Netopiva vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin) čiji su odličan izvor pšenica, mekinje, grah, soja, s druge strane, prolaze kroz probavni sustav gotovo nepromijenjena, ali zato imaju sposobnost apsorpcije vode čime pripomažu redovito pražnjenje crijeva. Ovakvo "čišćenje" spriječava duže zadržavanje nekih toksičnih supstanci u organizmu štiteći ga pri tome od različitih bolesti ili potencijalno opasnih stanja.

Aktualne prehrambene smjernice ističu da adekvatan dnevni unos za prehrambena vlakna iznosi 14 g/ 1000 kcal. Općenito, prosječan dnevni unos vlakana trebao bi iznositi od 25 – 35 g vlakana dnevno i poželjno je da to bude mješavina topljivih i netopljivih vlakana.

Jednostavan način za postizanje preporučenog unosa krije se u sljedećoj jednostavnoj jednadžbi:

3 serviranja voća i povrća

+

1 serviranje mahunarki

+

3 serviranja cjelovitih žitarica

=

30 grama prehrambenih vlakana

To naravno nije jedini način za unos preporučene količine vlakana jer danas postoje i nadomjestci poput psylliuma, mekinja i različitih sjemenki poput chie, lana, konoplje koje predstavljaju koncentrirani izvor vlakana.

Prehrana koja obiluje prehrambenim vlaknima dovodi se u vezu sa smanjenim rizikom od razvoja koronarne bolesti srca, moždanog udara, hipertenzije, dijabetesa, pretilosti i nekih gastrointestinalnih bolesti i poremećaja, a najnovija saznanja o prehrambenim vlaknima saznajte u našoj novoj kategoriji.