Glutamin

Ljudski organizam za sintezu proteina koristi 20 aminokiselina, 9 ih se smatra esencijalnima jer ih organizam ne može sam sintetizirati nego koristi izvore izvana (hrana, suplementi).

Glutamin je jedna od 11 ne-esencijalnih aminokiselina koje organizam može sam sintetizirati. Ipak, neki ga znanstvenici smatraju «uvjetno» esencijalnom aminokiselinom. Razlog tomu je činjenica da organizam kod određenih bolesti i stanja ipak ne sintetizira dovoljne količine glutamina te u tom slučaju svoje potrebe mora zadovoljavati vanjskim izvorima.

Studije su pokazale da se koncentracija glutamina u organizmu značajno smanjuje kada je organizam izložen većem stresu, primjerice poslije operacije, kod opeklina, gladi, stalnih infekcija pa čak i nakon tjelesne aktivnosti jakog inteziteta.

Većina glutamina se stvara i skladišti i skeletnom mišićju, a prehrambeni izvori glutamina su praktički sve vrste proteina koje konzumiramo. U aminokiselinskom sastavu prehrambenih proteina na glutamin najčešće otpada 4 – 8 %.

Glutamin igra mnoge uloge u organizmu. Pokazano je da je ključan za pravilnu funkciju probavnog, imunosnog i mišićnog sustava jer djeluje kao vrsta goriva za stanice, posebice one koje se brzo dijele: enterocite, kolonocite, limfocite i fibroblaste. Kada je to potrebno, organizam može glutamin konvertirati u šećer kako bi dobio potrebnu energiju. Glutamin sudjeluje i u sintezi drugih aminokiselina, te glutationa, snažnog unutarstaničnog antioksidansa.

Uloga glutamina u zdravlju probavnog sustava
Brojne studije pokazale su da je glutamin ključna komponenta za održavanje zdrave mukozne membrane, štoviše, glutamin se ponekad naziva «čimbenik intestinalne permeabilnosti». Tanko crijevo je «najveći potrošač» glutamina. Enterociti (epitelne stanice tankog crijeva) koriste glutamin kao osnovno gorivo za metaboličke funkcije. Smatra se da nedostatak glutamina vodi ka gubitku integriteta epitelnih stanica što može rezultirati većom propusnosti za različite toksine i infektivne čestice. Veliki broj studija koje promatraju vezu između glutamina i gastrointestinalnog sustava nastoji pokazati opravdanost dodatka glutamina parenteralnim i enteralnim formulama (formulama koje služe kao hrana bolesnicima u kritičnom stanju). Neke studije pokazale su da je dodatak glutamina ovim formulama «popravio» oštećenje mukozne membrane probavnog sustava, no uloga glutamina u gastrointestinalnim bolestima još je uvijek nedovoljno istražena.

Uloga glutamina u zdravlju imunosnog sustava
Glutamin igra vrlo važnu ulogu u sustavu kojim se naš organizam bori protiv različitih infekcija.

Mnoge stanice imunosnog sustava, primjerice limfociti i makrofagi, koriste glutamin kao izvor energije u količini istoj, ako ne i većoj, u kojoj koriste glukozu. Brojne studije pokazale su da glutamin utječe na oporavak od infekcija ili na njihovo smanjenje kod bolesnika u kritičnom stanju. Blagotvorno djelovanje glutamina pokazano je, primjerice, kod osoba na kemoterapiji ili transplantaciji koštane srži, dakle osoba sa izrazito oslabljenim imunosnim sustavom.

Glutamin i sportske izvedbe
Oprskrbljenost organizma glutaminom od izuzetne je važnosti za sportaše. U prvom redu jer glutamin pruža zaštitu od mogućih infekcija kojima je organizam izložen usljed stresa, a potom kako bi se sačuvao integritet mišića. Prema rezultatima studija, razina glutamina u organizmu raste tijekom kratkotrajne tjelovježbe, međutim, kod produženih i napornih treninga razina mu pada. Pretpostavlja se da bi upravo niska razina glutamina u organizmu sportaša koji naporno treniraju mogla biti uzrokom njihovog povećanog rizika od infekcija.
Istraživači su pokazali da glutamin sudjeluje u regulaciji brojnih metaboličkih procesa u skeletnom mišićju te se pretpostavlja da suplementacija glutamina može pomoći u održavanju mišićne mase. Kada je organizam izložen jakom stresu, primjerice za napornih i dugotrajnih treninga, te kada je razina glutamina niska, organizam potreban glutamin crpi iz mišića usljed čega dolazi do narušavanja njihovog integriteta. Zbog toga se smatra da suplementacija glutamina može spriječiti gubitak mišićne mase, štoviše, može povećati sintezu proteina u organizmu.

Doziranje
Prema nekim studijama, glutamin dodan u parenteralne i enteralne pripravke može pomoći u oporavku bolesnika u kritičnom stanju. Preporučene dnevne doze glutamina koje se bolesnicima daju u sklopu parenteralnih otopina iznose od 12 – 25 grama, ovisno o stanju bolesnika.
Iako nema specifičnih preporuka o suplemetntaciji sportaša, dnevne doze koje se spominju iznose od 1.5 do 4.5 grama, ovisno o intezitetu aktivnosti.

Iva Alebić, dipl.ing