Vitamin B1, drugog naziva tiamin, prvi je otkriveni vitamin B skupine zbog čega i nosi taj naziv. Kao i drugi vitamini B skupine, tiamin je topljiv u vodi te sudjeluje u metabolizmu energije.
Tiamin, ili vitamin B1, esencijalni je nutrijent potreban većini organskih sustava za pravilnu funkciju. Prvenstveno sudjeluje u metabolizmu energije, te u koordinaciji živčane i mišićne funkcije, a potpomaže i pravilnom radu srca.
S obzirom da naš organizam ne može pohranjivati ovaj vitamin, potrebno ga je svakodnevno nadoknađivati putem hrane ili dodataka prehrani. Najveća koncentracija vitamina B1 nalazi se u srčanom mišiću, bubrezima, jetri i mozgu.
Glavne uloge vitamina B1 u organizmu:
- Proizvodnja energije - Kao što je ranije spomenuto, tiamin sudjeluje u metabolizmu energije kao koenzim, stoga je nužan za proces dobivanja energije iz hrane. Metabolički aktivan oblik tiamina je tiamin pirofosfat (TPP). Enzimima koji sudjeluju u metabolizmu energije TPP esencijalan je kofaktor, posebno u biokemijskim reakcijama koje su uključene u metabolizam ugljikohidrata.
- Podrška živčanom sustavu - Tiamin ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja živčanog sustava jer sudjeluje u razvoju mijelinskih ovojnica, koje obavijaju živce. U slučaju deficita ovog vitamina simptomi su prvenstveno neurološke prirode. Osim toga, B1 sudjeluje i u proizvodnji neurotransmitera acetilkolina koji prenosi informacija između živaca i mišića. Budući da se živčani sustav koristi acetilkolinom za izgradnju pravilnog mišićnog tonusa srca, nedostatak tiamina može rezultirati ugroženom funkcijom srčanog mišića.
Preporučeni dnevni unos tiamina (WHO, 1992)
|
Dob |
RDA (mg) |
|
|---|---|---|
|
Dojenčad |
0–12 mjeseci |
0,3 |
|
Djeca |
1–3 godine |
0,5 |
|
4–6 godina |
0,7 |
|
|
7–9 godina |
0,9 |
|
|
Adolescenti (M) |
10–12 godina |
1,0 |
|
13–15 godina |
1,2 |
|
|
16–19 godina |
1,2 |
|
|
Adolescenti (Ž) |
10–12 godina |
0,9 |
|
13–15 godina |
1,0 |
|
|
16–19 godina |
0,9 |
|
|
Žene |
19–70 godina |
0,9 |
|
trudnice |
+0,1 |
|
|
dojilje |
+0,2 |
|
|
Muškarci |
19–70 godina |
1,2 |
Nedostatak vitamina B1
Nedostatak vitamina B1 može imati negativne posljedice na različite organske sustave, a prvenstveno organe i organske sustave u kojima je najzastupljeniji poput živčanog sustava, srčanog mišića i mozga.
Srećom, nedostatak tiamina nije toliko čest kod zdrave odrasle populacije, već se povezuje sa različitim bolestima i stanjima kao što su Crohnova bolest, anoreksija ili alkoholizam. Također, pacijenti na dijalizi rizična su skupina za razvoj deficita ovog vitamina zbog povećanih gubitaka brojnih vitamina i minerala, uključujući i tiamin.
Osobama koje piju velike količine kave i čaja prijeti veća opasnost od nedostatka jer ovi napitci djeluju kao diuretici, odnosno povećavaju izlučivanje tekućine i elektrolita iz organizma. Potrebe za ovim vitaminom povećavaju se pri kroničnom stresu, kroničnom proljevu te pušenju.
Nedostatak tiamina može prouzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kao što su beriberi te Wernicke-Korsakoff sindrom. Beriberi uzrokuje probleme s disanjem, radom srca te očnim živcima što je uzrokovano nakupljanjem piruvata u krvi.
Wernicke-Korsakoff sindrom su u stvari dva poremećaja u jednom. Wernickeova bolest uzrokuje slabljenje vida i mišićne koordinacije, te mentalno propadanje. Ukoliko se ova bolest ne liječi, razvit će se Korsakoff sindrom koji trajno oštećuje mozak. Obje bolesti mogu se lako liječiti sa tiaminom u obliku injekcija ili dodataka prehrani.
Istraživanja pokazuju potencijalni učinak tiamina za liječenje:
- Alzheimerove bolesti - Istraživanja objavljena u časopisima American Journal of Alzheimer’s Disease and Other Dementias i A Journal of Progress in Neurosurgery, Neurology and Neurosciences pokazala su potencijalni zaštitni učinak vitamina B1 na progresiju bolesti, no potrebna su daljna opsežnija istraživanja kako bi potvrdila rezultate ovih studija.
- Dijabetičke nefropatije - Rezultati istraživanja koje je objavljeno u časopisu Diabetologia pokazala su kako visoke doze tiamina mogu biti dio suportivne terapije u liječenju dijabetičke nefropatije.
Većina ljudi može zadovoljiti potrebe za ovim vitaminom isključivo putem hrane, s obzirom da se tiamin može pronaći gotovo u svim skupinama namirnica.
Glavni izvori tiamina u hrani su:
- Crveno meso i perad
- Mahunarke (posebno soja, leća i grašak)
- Cjelovite žitarice i proizvodi (npr. kruh, tjestenina od cjelovitih žitarica)
- Orašasto voće
Tiamin kao dodatak prehrani
S obzirom na široku rasprostranjenost vitamina B1 u većini skupina namirnica, zdrava populacija vrlo jednostavno može zadovoljiti dnevne potrebe za ovim vitaminom. Međutim, preporuča se uzimanje tiamina u obliku dodatka prehrani kod osoba koje se bore s alkoholizmom, osobama oboljelim od Crohnove bolesti ili anoreksije.
Prema rezultatima znanstvenih istraživanja, nema dokaza o interakcijama tiamina s lijekovima.
Literatura:
- Wang C, Fei G, Pan X, Sang S, Wang L, Zhong C, Jin L. (2018) High thiamine diphosphate level as a protective factor for Alzheimer’s disease. Neurological Research, DOI: 10.1080/01616412.2018.1460704
- Luong K, Nguyen LTH. (2011) Role of Thiamine in Alzheimer’s Disease. American Journal of Alzheimer’s Disease & Other Dementias. 26(8): 588-598.
- Rabbani N, Alam SS, Riaz S, Larkin JR, Akhtar MW, Shafi T, Thornalley PJ. (2009) High-dose thiamine therapy for patients with type 2 diabetes and microalbuminuria: a randomised, double-blind placebo-controlled pilot study. Diabetologia. Volume 52, Issue 2, 208–212.
- https://www.mayoclinic.org/drugs-supplements-thiamin/art-20366430
