Vitaminoteka

Datum objave: 11. 10. 2023.

Vitamin D smatra se najstarijim hormonom na Zemlji i nesumnjivo je ta drevna molekula usko vezana uz blagostanje svakog oblika života. Uloga i adekvatan unos ovog iznimno važnog nutrijenta postaje sve više jasna iz dana u dan, a posebice kada govorimo o osjetljivim skupinama, kao što su djeca.

Koja je uloga vitamina D u našem tijelu?

Vitamin D je esencijalan mikronutrijent iz skupine vitamina topivih u mastima. Često ga nazivamo i „sunčanim" vitaminom, a njegova glavna uloga je održavanje normalne razine kalcija u krvi. Pored toga, vitamin D potiče i apsorpciju fosfora, što ga čini ključnom za rast, razvoj i općenito zdravlje kostiju i zubi. Osim održanja koštano – mišićnog sustava, učinci vitamina D odnose se i na funkcije imuniteta te endokrinog, srčano – žilnog i neurološkog sustava.

Na koje sve načine dobivamo vitamin D?

Da bismo razumjeli važnost vitamina D, moramo razmotriti kako se stvara i gdje ga možemo pronaći. Vitamin D je poseban među mikronutrijentima jer ga možemo sintetizirati u našoj koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti.

Osim sinteze putem sunčeve svjetlosti, vitamin D se može unijeti putem hrane. 

Najbogatiji prirodni izvor vitamina D u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D obuhvaća ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta, te namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D.

Potencijalna preventivna uloga vitamina D

Uz rastući broj istraživanja, postoji sve više dokaza da je vitamin D važan i u prevenciji različitih bolesti. Osim jasne veze između vitamina D i rahitisa, postoje i naznake da bi adekvatan unos vitamina D mogao imati pozitivan utjecaj na razvoj drugih bolesti poput srčano-žilnih problema, alergija, infekcija i autoimunih bolesti, posebno šećerne bolesti tipa 1.

Istraživanja su također pokazala povezanost uzimanja dodataka vitamina D u djetinjstvu i rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 1. Rezultati pokazuju da je rizik od šećerne bolesti tipa 1 značajno smanjen kod dojenčadi koja je uzimala dodatke vitamina D u usporedbi s onima koji to nisu činili. Osim toga, veće doze vitamina D pokazale su se učinkovitijima u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 1.

Kakav je status vitamina D u djece?

Rezultati istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) pokazuju kako je unos vitamina D među Europljanima nedostatan.

Učestalost nedostatka vitamina D u dojenčadi i djece u Europi kreće se od 10 do 30%, čak i u populaciji u kojoj je uočena veća učestalost uzimanja vitamina D u obliku dodataka prehrani, što ukazuje da endogena sinteza vitamina D ne može nadomjestiti nedovoljan unos prehranom i dodacima prehrani.

Nedostatak vitamina D bilježi se učestalo među zdravom dojenčadi, djecom i adolescentima u Europi, posebice u određenim rizičnim skupinama koje obuhvaćaju dojenu dojenčad, roditelja koji se ne pridržavaju preporuka za nadomjesnu primjenu vitamina D, djece i adolescenata tamnije puti i onih koji žive u sjevernom dijelu hemisfere. Nadalje, nedostatak se javlja u djece koja se oskudno izlažu suncu te u pretile djece.

Koje su preporučene doze unosa vitamina D?

Ostatak članka pročitajte na Petica.hr

Pošalji prijatelju na email

Komentari