Zašto je važno djeci ograničiti unos zaslađenih napitaka?

Kako glase preporuke za unos šećera u djece?

Znanstvenici se slažu da djeca ne bi trebala unositi više od 10% energije porijeklom iz dodanih šećera. To bi značilo da dijete u dobi 4 do 8 godina kojemu dnevno treba 1600 kcal ne bi trebalo unijeti više od 130 kcal iz šećera odnosno 32 grama ili 6 žličica. Za usporedbu, samo jedna velika čaša popularnog gaziranog napitka tamne boje, sadrži čak 39,2 grama ili skoro 8 žličica šećera.

Nove preporuke Svjetske zdravstvene organizacije još su strože te ograničavaju unos šećera na ne više od 5% ukupnog unosa energije.

Poražavajuća je činjenica da djeca danas piju otprilike 30 puta više gaziranih pića nego 1950. godine. Studija koju je provelo Američko udruženje za bolesti srca pokazala je da djeca u dobi 1 do 3 godine obično konzumiraju 12 žličica šećera dnevno (60 g) kroz razne napitke, slastice i industrijski prerađene proizvode. Djeca u dobi 4 do 8 godina unose prosječno 21 žličicu šećera dnevno, a adolescenti u dobi 14 do 18 godina unose 34 žličice. To ukazuje da djeca i adolescenti unose tri puta više šećera od preporučene granice unosa.

Koje su posljedice prekomjernog unosa šećera na zdravlje djece?

Najpoznatiji problem koji donosi pretjerani unos šećera u djece zasigurno je prekomjerna tjelesna masa i pretilost. Suočeni smo sa sve većom učestalošću pretilosti u djece diljem svijeta pa tako i u našoj zemlji. Naime, novi rezultati istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)” pokazuju da čak 35,0% naše djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo. Prekomjerna tjelesna masa i pretilost svjetski su problem epidemijskih razmjera i procjenjuje se da će do 2050. godine, ukoliko se ništa ne poduzme, 2/3 djece imati problema sa suvišnim kilogramima.

Međutim, i neke druge bolesti, kao što su dijabetes, masna jetra, osteoporoza, dislipidemija te karijes povezuju se s dugoročno prekomjernim unosom određenih vrsta šećera kod djece. Osim toga, prema novom istraživanju čiju su rezultati prošle godine objavljeni u znanstvenom časopisu Nutrients, konzumacija napitaka zaslađenih šećerom povezana je i s lošijom izvršnom funkcijom kod djece. Izvršna funkcija predstavlja zajednički naziv za niz međusobno povezanih kognitivnih procesa (planiranje, vremenska organizacija ponašanja, anticipacija cilja, započinjanje aktivnosti, nadgledanje aktivnosti, sposobnost inhibiranja ili odgađanja odgovora, evaluacija odgovora, kognitivna fleksibilnost) potrebnih za svrhovito, prema cilju usmjereno ponašanje koje se značajno razvija u dobi od 6 do 10 godina. U istraživanju je sudjelovalo 6387 djece u dobi od 6 do 12 godina, a rezultati su pokazali da djeca su koja su pila zaslađene napitke 2 ili više puta tjedno imala veći rizicima od poteškoća u izvršnoj funkciji u odnosu na djecu koja nisu konzumirala zaslađene napitke.

Dodatna opasnost koja vreba iz bočice slatkih napitaka

U sastavu zaslađenih pića ponekad se mogu naći i umjetna bojila čiji se unos sve češće povezuje s povećanom hiperaktivnošću i drugim poremećajima ponašanja u djece. Iako još uvijek ne postoji konačan odgovor znanstvenika o utjecaju umjetnih prehrambenih bojila na poremećaje u ponašanju, Food Standards Agency (FSA) 2019. godine je izdala preporuke u kojima navodi kako određena umjetna bojila mogu povećati hiperaktivnost kod neke djece.

Preporuka se odnosi na sljedeća bojila: sunset yellow FCF (E110), quinoline yellow (E104), carmoisine (E122), allura red (E129), tartrazine (E102) i ponceau 4R (E124).

FSA također napominje da ako hrana i pića sadrže bilo koji od spomenutih šest bojila na deklaraciji treba navesti i upozorenje kako „mogu imati štetan učinak na aktivnosti i pažnju u djece”.

Literatura:

• Gui Z, Huang S, Chen Y, Zhao Y, Jiang N, Zhang S, Chen Y. Association between Sugar-Sweetened Beverage Consumption and Executive Function in Children. Nutrients. 2021 Dec 20;13(12):4563. doi: 10.3390/nu13124563. PMID: 34960115; PMCID: PMC8705971.
• Musić Milanović S, Lang Morović M, Križan H. Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI). Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Zagreb; 2021.
• Guideline: Sugars Intake for Adults and Children. Geneva: World Health Organization; 2015. PMID: 25905159.

Članak je objavljen na portalu Zdravo budi