Zašto svi vole mediteransku prehranu?

S problemom viška kilograma bori se više od polovice populacije. Prehrambeni unos smatra se najbitnijom komponentom u multimodalnoj terapiji pretilosti. Ipak, mnoge dijete ne uspijevaju ili ih je vrlo teško slijediti, a čini se da su mnogi u vječnoj potrazi za dijetom koja će konačno „upaliti“.

Koliko god bilo teško prihvatiti, ključ postizanja i održavanja adekvatne tjelesne mase je dugoročno usvajanje zdravih navika i modela prehrane u skladu s osobnim potrebama.

U procesu transformacije prema zdravim životnim navikama, ključna je pomoć nutricionista i liječnika uz personaliziranu prilagodbu svakom pojedinom slučaju.

Za određene kliničke slučajeve od koristi može biti i uvođenje farmakoterapije uz usvajanje zdravog obrasca prehrane i tjelesne aktivnosti.

Ključ uspjeha: mediteranska prehrana i KBT

Objektivno, dijeta po guštu mnogih nutricionista i drugih suradnih profesija ipak je – mediteranska prehrana. Kad se odabiru ove dijete pridruži i kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), uspjeh rijetko izostaje. Kognitivno-bihevioralna terapija uključuje tehnike kojima se pacijentima pomaže modificirati svoju nutrinu te razumjeti razmišljanja i vjerovanja vezana za regulaciju tjelesne mase, pretilost i njezine posljedice. Također, utječe na ponašanja koja se moraju mijenjati u svrhu uspješnoga gubitka tjelesne mase te održavanja adekvatne tjelesne mase.

Mediteranska prehrana prepoznata je i preporučena kao ogledni model prehrane za zdravlje i dugovječnost. Ujedno ima snažnu kulturološku dimenziju u smislu očuvanja tradicije, zaštite lokalnih receptura i načina pripreme hrane, zajedničkog objedovanja i, općenito, načina života karakterističnog za Sredozemlje.

Mediteranska dijeta zahtijeva poseban način života, uz umjerenu tjelesnu aktivnost, odmor i specifične lokalne rituale. Istraživanja pokazuju kako sljedbenici mediteranske prehrane imaju niži rizik od mnogih bolesti današnjice, poglavito kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, hipertenzije, različitih upalnih i neurodegenerativnih bolesti te psihičkih bolesti, poglavito depresije.

Idealna prehrana za zdravo mršavljenje

Epidemiološke studije ukazuju na postojanje obrnuto proporcionalne veze između tjelesne mase i mediteranske prehrane.

Meta-analiza randomiziranih kontroliranih istraživanja koja su ispitivala vezu između tjelesne mase i mediteranske prehrane, utvrdila je da mediteranska prehrana ima povoljan utjecaj na smanjenje tjelesne mase i indeksa tjelesne mase. Utjecaj je veći ako je mediteranska prehrana siromašna energijom te ako se slijedi dulje od šest mjeseci i uz redovitu tjelesnu aktivnost.

Zanimljivo je da niti jedna studija nije izvijestila o porastu tjelesne mase. Pojedinačne studije donijele su i neka od rješenja zagonetke zašto mediteranska dijeta doprinosi vitkoj liniji. Primjerice, pokazalo se kako su zbog hedonističke komponente ove dijete znatno rjeđe epizode kompulzivnog prejedanja. Nadalje, čini se da osobe koje najčešće konzumiraju maslinovo ulje imaju poželjniju tjelesnu masu u odnosu na one koji ne preferiraju maslinovo ulje.

Pozitivnim učincima dodatno doprinosi bogatstvo neprobavljivih vlakana, mediteranskog začinskog bilja i raznih biološki aktivnih spojeva u hrani.

Dakle, osim po pitanju zdravlja, mediteranska prehrana jedna je od top dijeta za mršavljenje. Iako izvorno nije oblikovana kao redukcijska dijeta, uz dugoročno pridržavanje smjernica čini jedan od najkvalitetnijih prehrambenih modela za gubitak tjelesne mase.

Pravila mediteranske prehrane: što jesti i kako pripremati obroke?

Ostatak članka pročitajte na Adiva.hr