Sjemenke konoplje potječu od industrijske konoplje, popularne biljke latinskog naziva Cannabis sativa. Iako pripadaju istoj obitelji, za razliku od sestrinske biljke, indijske konoplje (Cannabis indica), industrijska konoplja sporni tetrahidrokanabinol (THC) sadrži tek u tragovima, zbog čega sa sigurnošću možemo govoriti kako nema psihoaktivno djelovanje.
Ono po čemu se sjemenke konoplje ističu svakako je izuzetan nutritivni sastav - obiluju zdravim masnoćama, proteinima i brojnim mineralima.
Riznica hranjivih tvari
Konopljina srca, kako se često od milja nazivaju sjemenke konoplje, imaju blagi orašasti okus. Sadrže više od 30% masnoća, a izuzetno su bogate dvjema esencijalnim masnim kiselinama. Riječ je o linolnoj, omega – 6 masnoj kiselini te alfa – linolenskoj, omega – 3 masnoj kiselini. Osim toga, sadrže i nezanemariv udio gama – linolenske masne kiseline.
Sadržaj proteina u konopljinim sjemenkama u najmanju je ruku impresivan. Naime, udio proteina u ukupnoj energetskoj vrijednosti sjemenki veći je od 25%. Za usporedbu, lanene i chia sjemenke sadrže između 16 i 18% proteina.
Zanimljivo je kako se ove neobične sjemenke smatraju kompletnim izvorom proteina jer osiguravaju unos svih esencijalnih aminokiselina, što je vrlo rijetka pojava u biljnom svijetu.
Esencijalne aminokiseline su one vrste aminokiselina koje naše tijelo ne može proizvesti, već ih trebamo unositi hranom. Sjemenke konoplje sadrže značajne količine aminokiselina metionina i cisteina, kao i arginina te glutaminske kiseline.
Kada govorimo o udjelu vitamina i minerala o konoplji, valja istaknuti da su odličan izvor vitamina E te minerala, poput fosfora, kalija, natrija, magnezija, sumpora, kalcija, željeza i cinka.
Utjecaj na zdravlje
Zdravlje srca
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju glavni uzrok smrti diljem svijeta, a zanimljivo je kako konzumacija sjemenki konoplje može pomoći u smanjenju rizika od bolesti srca. Tajna je u visokom udjelu arginina, aminokiseline koju sjemenke konoplje sadrže, a koja u organizmu služi za proizvodnju dušikovog oksida. Ovaj plinoviti spoj, naime, utječe na širenje i opuštanje krvih žila, što je važan korak ka smanjenju razine krvnog tlaka, kao i ukupnog rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Koža
Sjemenke konoplje odlikuje i optimalan omjer omega – 6 i omega – 3 masnih kiselina (3:1), što je posebice korisno kod problema s kožom. Istraživanja pokazuju kako konzumacija ulja sjemenki konoplje može pomoći kod ekcema kože te smanjiti neugodne simptome poput svrbeža kože.
Probava
Poznato je kako je za optimalno zdravlje probavnog sustava, između ostalog, potrebno osigurati adekvatan unos prehrambenih vlakana.
Dobra vijest je da neoljuštene sjemenke konoplje predstavljaju odličan izvor i topljivih i netopljivih vlakana zbog čega njihovom konzumacijom možemo značajno doprinijeti ukupnom dnevnom unosu vlakana.
Ženske tegobe
Više od 80% žena u reproduktivnoj dobi osjeća tjelesne i emocionalne simptome uzorokovane predmenstrualnim sindromom, PMS-om. Smatra se kako su ovi simptomi vrlo vjerojatno povezani s osjetljivošću na hormon prolaktin. Gama – linolenska kiselina (GLA), koju nalazimo u sjemenkama konoplje, u našem tijelu služi kao „sirovina“ za proizvodnju prostaglandina E1, molekule koja utječe na smanjenje učinka prolaktina. Rezultati studije objavljene 2011. godine u znanstvenom časopisu Reproductive Health pokazali su da uzimanje 1 grama esencijalnih masnih kiselina dnevno, uljučujući 210 mg GLA, može pomoći značajno smanjiti simptome PMS-a.
Sjemenke konoplje u kuhinji
Načina za upotrebu sjemenki konoplje zaista je mnogo. Mogu se koristiti cijele kao dodatak salatama, ukusnim varivima, smoothiesima ili kuhanim kašama za doručak. Mljevene sjemenke konoplje poslužit će kao odlična alternativa uobičajenim vrstama brašna u pripremi kruha i različitih slastica. Osim toga, vrlo je popularno i konopljino ulje koje se dobiva mehaničkim hladnim prešanjem sjemenki industrijske konoplje. Ovo ulje idealno je za pripremu salata i drugih hladnih jela, a ukoliko ga želimo dodati toplim jelima, treba pripaziti da temperatura jela ne prelazi 100 °C.
Tekst je objavljen na portalu Zdravo budi