Vrijeme je za dijetu

Zaboravite na loto. Osmislite dijetu koja će pružiti nevjerojatne i brze rezultate uz malo ili po mogućnosti nimalo odricanja i zasigurno vas čeka neslućeno bogatstvo.

Živimo u doba kada opsesija vlastitim tijelom i izgledom nikad nije bila veća, a istovremeno vrtoglavo raste broj osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih osoba. Estetski dio priče o debljini definitvno nije zanemariv, ipak kada se govori o suvišnim kilogramima, u središtu zanimanja nutricionista i liječnika je zdravstvena komponenta priče.

Debljina i prateće bolesti
Još je Hipokrat napisao «Korpulencija nije samo bolest za sebe, već i prijetnja za razvoj ostalih bolesti», što navodi na činjenicu da je već tada pretilost shvaćena kao medicinski poremećaj koji vodi brojnim popratnim bolestima. Recentna istraživanja pokazala su da pretilost u dobi od 40 godina smanjuje životni vijek za 7 godina. Stručnjaci su suglasni da je debljina okidač za razvoj bolesti koje predstavljaju goruće zdravstvene probleme današnjice poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, degenerativnih bolesti zglobova, endokrinoloških poremećaja, tumora, psiholoških problema i sl.

U posljednih dvadesetak godina učestalost debljine značajno se povećala, posebice u industrijalizranim, ali i neidustrijaliziranim zemljama, a procjenjuje se da je više od 500 milijuna ljudi s prekomjernom tjelesnom masom i 250 milijuna pretilih na svijetu.
Prema novim podacima francuskog instituta INSERM (Institut national de la santé et de la recherche médicale), u gotovo svim dijelovima svijeta raste broj pretilih ljudi, odnosno epidemija pretilosti doista postaje globalna. Rezultati istraživanja francuskih znanstvenika pokazuju da između polovice i dvije trećine muškaraca i žena u 63 zemlje na 5 kontinenata ima višak kilograma ili je pretilo. Pritom se prekomjerna masa definira indeksom tjelesne mase višim od 25, a pretilost indeksom tjelesne mase višim od 30.

Popularnost bizarnih dijeta
Računica je jasna: kako bi se smršavjelo treba ići na dijetu. Danas programi gubitka suvišnih kilograma dolaze u različitim formama. Mnogi programi igraju na kartu vremena, ljudi žele kilograme skinuti što prije, za posljedice rijetko pitaju. Također, u prirodi ljudi je da su skloni bizarnim dijetama koje kolaju usmenom predajom poput grejpfrut dijete, dijete s juhom od kupusa, dijete s čudotvornom juhom, UN dijete... Ne treba posebno napominjati da su takve dijete znanstveno potpuno neutemeljene i mogu biti opasne za zdravlje ako se primjenjuju tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Naime, kod suviše restriktivnih planova prehrane često se javljaju neželjene pojave poput umora, psihičkih tegoba, loše kvalitete kose, kože i noktiju te ponekad i anemija. Pretjerano nizak unos hrane koji predstavlja šok za organizam često rezultira i probavnim tegobama. Nerijetko se javlja konstipacija, posebice ako se odabiru namirnice siromašne prehrambenim vlaknima i ako se unosi malo tekućine. Funkcija imunološkog sustava može biti oslabljena i tijekom niskog kalorijskog unosa i prebrzog gubitka tjelesne mase, stoga, da bi se održao dobar imunitet, tjelesna masa se mora smanjivati postupno.

Ipak u vječnoj potrazi za jednostavnim rješenjima ljudi nerijetko zanemaraju znanstvene aspekte dijete te s pravim entuzijazmom započinju najnoviju popularnu dijetu. A izbor je i više nego obilan budući da se svake godine pojavljuje na desetke novih naslova koji u pravilu ne nude ništa novo niti spektakularno, ali dobrim marketingom privlače na horde potrošača.

Uzevši u obzir dugoročnu neučinkovitost popularnih dijeta i eventualne zdravstvene komplikacije, rješenje za problem debljine se nameće sam po sebi: pravac k nutricionistu koji će za vas kreirati individiualni plan prehrane za zdravo i kvalitetno mršavljenje.

Kako mršaviti pravilno?
Debljina je posljedica neravnoteže unosa i potrošnje energije. Ako tu ravnotežu promijenimo tako da smanjimo unos ili povećamo potrošnju za svega 100 kcal/dan (npr. nekoliko zalogaja manje pri svakom obroku ili 15 minuta dodatnog hodanja), gledano dugoročno, ovakva promjena donosi uspjeh. Ključ za uspjeh su postupne promjene koje postaju trajnim navikama, a ne drastične i kratkoročne mjere.

Metoda liječenja debljine ovisi o stupnju pretilosti, sveukupnom zdravstvenom stanju i motivaciji za gubitak tjelesne mase. Liječenje može uključiti kombinaciju dijete, tjelovježbe, modifikaciju ponašanja, psihoterapiju i ponekad, lijekove i dodatke prehrani za smanjenje tjelesne mase.

Planiranje zdravog mršavljenja podrazumijeva stručan pristup i najčešće pomoć nutricionista. Vrlo je važno dijetu krojiti prema individualnim potrebama, preferencijama i navikama kada je riječ o odabiru hrane. Potrebno je izmjeriti ili izračunati energetske potrebe pojedinca i od te vrijednosti oduzeti 500 kcal dnevno. Na taj način dijeta se postavlja tako da se gubi ½ do 1 kg tjedno. Pritom omjeri hranjivih tvari trebaju biti adekvatno zastupljeni, a valja odabirati hranu visoke nutritivne gustoće (to su najčešće niskokalorične namirnice s visokim udjelom vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i fitokemikalija). «Magična formula» za uspješno mršavljenje je dugoročno usvajanje zdravih prehrambenih navika i životnog stila.

--------------------------------------------------------------------------
Usporedba dijeta za mršavljenje
Znanstvenici su uspoređivali učinak različitih udjela makronutrijenata u dijeti za mršavljenje na gubitak suvišnih kilograma.

811 pretilih ispitanika je podijeljeno u 4 skupine:
1. dijeta s niskim unosom masti i prosječnim unosom proteina (n=202)
2. dijeta s niskim unosom masti i visokim unosom proteina (n=202)
3. dijeta s visokim unosom masti i prosječnim unosom proteina (n=204)
4. dijeta s visokim unosom i masti i proteina (n=201).

Tjelesna masa ispitanika je praćena kroz razdoblje od dvije godine. Pokazalo se da je za dugotrajni gubitak kilograma bitan smanjeni unos kalorija, a ne omjer masti, proteina i ugljikohidrata u dijeti. Svi ispitanici, bez obzira kojoj skupini su pripadali ,su izgubili približno isti broj kilograma (oko 3.5 kg) i smanjili obujam struka za približno podjednako centimetara.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender
Sandra Krstev Barać, dipl.ing.

Članak objavljen u časopisu Menu