Vitaminoteka

Datum objave: 25. 10. 2006.

Gripa je zarazna bolest koju uzrokuju virusi, a simptomi su već gotovo svima poznati: povišena tjelesna temperatura, kašalj, drhtavica, glavobolja, bolovi u zglobovima, pretjerani umor i nedostatak apetita.

Obično se preporučuje odmor, povećani unos tekućine, uzimanje antipiretika (lijekova koji smanjuju povećanu tjelesnu temperaturu i potpomažu u ublažavanju bolova). Budući da je riječ o virusnoj infekciji, a ne postoje virusi koji su osjetljivi na antibiotike, nije potrebno odmah posegnuti za tom vrstom lijekova. Antibiotici se preporučuju u onim slučajevima kada se sumnja da oslabljeni organizam mogu napasti bakterije i na taj način ući u tzv. sekundarnu infekciju uvjetovanu bakterijama. Najčešće bolesti koje se javljaju kao komplikacije tijekom liječenja gripe jesu one koje pogađaju dišne putove: sinusitis, bronhitis ili pak upala pluća.

Kako bi se izbjegla dehidracija uzrokovana povećanom temperaturom i gubitkom tjelesnih tekućina putem kože (insenzibilna traspiracija) bolesnik pogođen gripom mora piti više od 2,5 litre tekućine na dan. Time omogućava svojemu organizmu da lakše podnese bolest, ublaži simptome i brže se oporavi.

Najbolje je piti čajeve, biljne napitke i voćne sokove koji se moraju dvostruko razblažiti vodom. Nikako ne smijemo zaboraviti na bogatu energetsku tvar – med. Osobito se preporučuje med dobiven od cvjetova kadulje ili kuša, lipe te majčine dušice. Zato sve napitke možemo slobodno sladiti tom jedinstvenom namirnicom.

U tekuća jela ubrajaju se u prvome redu juhe. Poznata je pileća juha koja se smatra pravim «lijekom» u borbi za što brže ozdravljenje protiv gripe. Znanstvenici se slažu da je tanjur toplog jušnog napitka blagodat svakome tko boluje od gripe, ali o tome je li baš pileća juha ta kojoj pripada primat ili ne, ne postoji jednoglasno mišljenje.

Ali ako malo dublje analiziramo to jelo vidjet ćemo sljedeće: sadržava male količine lako probavljivih proteina i vitamina B skupine i malo masti prijeko potrebne za poboljšanje okusa. Predstavlja u prvom redu krepki obrok. Zato uvrstimo li u prehranu pileću juhu odmah nakon pojave prvih simptoma, može se u pojedinim slučajevima brzo izliječiti prehlada i spriječiti daljnji razvoj bolesti. Još je bolje za primorska područja da u svoju prehranu uvrste riblju juhu, spremljenu od ribe koja im je svakodnevno svježe dostupna. Ta je juha bogatija visoko vrijednim bjelančevinama i solima koje se gube prekomjernim znojenjem. Ako u nju dodate žlicu maslinova ulja, ne samo da ćete poboljšati okus, nego ćete dobiti i nutritivno visoko vrijedan obrok.

U srednjoeuropskim područjima pravim lijekom protiv gripe smatra se juha spravljena od crvenog luka. Moglo bi se i za to naći objašnjenje unutar biokemije. Crveni je luk bogat flavonoidima - spojevima koji predstavljaju vrlo važnu skupinu antioksidanta. Te tvari poput vitamina C, E, te nekih minerala (cinka, bakra) jačaju obrambeni ili imunosni sustav organizma.

Općenito bi kod gripe svi obroci morali biti hranjivi ali vrlo lagani, bogati kompleksnim šećerima ili ugljikohidratima. U prehranu tada treba obvezno uvrstiti tjesteninu, rižu, krumpir i dosta kruha koji bi trebao biti pripremljen od integralnog brašna i ako je moguće obogaćen sjemenkama sezama (dat će nam kalcij) i suncokreta (bogat je izvor vitamina E).

Mrkva, špinat, blitva, brokula bogati su beta-karotenom, pigmentom koji se u organizmu pretvara u vitamin A, a naranče, kivi, radić, peršin i paprike sadržavaju velike količine vitamina C .

Vitamin A jača imunitet i djeluje na oporavak i regeneraciju sluznica gornjih dišnih putova.

Vitamin C poznati je antioksidans i čimbenik koji pomaže jačanju imunosnog sustava.

Svakako treba spomenuti i dobrobiti češnjaka. Češnjak se već dugo primjenjuje u liječenju katara, smanjivanju boli grla, snizuje temperaturu i olakšava organizmu u borbi protiv crijevnih i dišnih infekcija.

I na kraju prema poslovici «Bolje spriječiti nego liječiti», pogledajmo na koji bismo se način trebali pripremiti kako bismo spremno dočekali vrijeme prehlada i gripa (ako već ne posegnemo za cjepivom):

• u prvome redu - nastojite smanjiti stres ili ublažiti njegove posljedice
• uzimajte dodatni vitamin C u obliku vitaminskih napitaka
• što se prehrane tiče treba jesti što više mliječnih proizvoda dobivenih fermentacijom (acidofilno mlijeko, jogurt, mliječne kulture…)
• upotrebljavajte preparate cinka ili jedite namirnice bogate cinkom (crveno meso, ribe i riblji proizvodi, školjke, orasi...)
• svaki dan pijte barem litru i pol tekućine (najbolje voda i biljni čajevi)
• jedite hranu koja je bogata prehrambenim vlaknima (voće, povrće, žitarice...)
• unos alkohola smanjite na najmanju mjeru
• jednostavni, rafinirani, stolni šećer upotrebljavajte što manje
• svakodnevnu prehranu organizirajte tako da jedete manje i češće obroke tijekom cijelog dana
• redovito vježbajte, držite svoje mišiće u optimalnoj formi i pazite na pravilno disanje
• svaki dan spavajte 7-8 sati
• priuštite si jednomjesečnu «terapiju» visokokvalitetnim multivitaminskim pripravcima

Sigurno ćete čitajući ovo komentirati u sebi: «Lako reći, ali kako, kad, dok nam dan juri i jedva stignemo obaviti ono što nam je «zadano»? Odgovor je u nama samima, jer svaki je dan samo jedan u nizu koji određuju naš život na ovom planetu. Zato je vrijedno upravo sada početi misliti na sebe kako bismo se mi sami i oni oko nas veselili svakom novom danu provedenom u zdravlju.

Dr.sc. Donatella Verbanac

Članak objavljen na stranicama Moj Doktor.hr

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: gripa, prehlada,

Komentari