Darija Vranešić Bender

Datum objave: 14. 08. 2018.

Vitamin D je vitamin topiv u mastima čiji popis uloga u organizmu svakim danom biva sve dulji.

Glavna je uloga vitamina D održavanje normalne razine kalcija u krvi kontrolirajući njegovu apsorpciju i skladištenje u kosti. Vitamin D, također, potiče apsorpciju fosfora. Budući da kontrolira apsorpciju kalcija i fosfora, vitamin D je neophodan za rast, razvoj i zdravlje kostiju i zubi.

Novootkrivene moći vitamina D

Od naoko davne 1920. kada je započela ciljana terapija vitaminom D u djece oboljele od rahitisa pa do danas, laboratoriji i klinike diljem svijeta neprestano objavljuju nova saznanja o njegovim učincima na ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Kao područje interesa nutricionista ili kao intriga znanstvenicima, kao marketinški izazov proizvođačima hrane ili možda meta farmaceuta, vitamin D zasluženo potiče daljnje rasprave, istraživanja i nove načine primjene.

Posljednjih godina značajno raste interes za vitaminom D, nastoje se razotkriti sve tajne metabolizma i utjecaja na prevenciju bolesti, ali i terapijske modalitete.

Radi se o vitaminu koji je zapravo hormon, a posljednjih godina znanost se sve više odmiče od promatranja vitamina D jedino kao bitnog čimbenika prevencije osteomalacije, rahitisa i osteoporoze te ga promatramo kao nutrijent s brojnim sustavnim pozitivnim učincima na zdravlje. Čini se da je vitamin D zaštitni čimbenik koji nas štiti od infekcija, bolesti srca, dijabetesa, malignih bolesti te autoimunih bolesti. Najnovija otkrića povezala su nisku razinu vitamina D i slabije kognitivne sposobnosti, povećan rizik od vaginalnih infekcija u trudnica te sindroma kroničnog umora i kronične boli. Premalen unos vitamina D povezan je s više kroničnih bolesti, od osteoporoze do dijabetesa.

S druge strane, sve se više govori kako velik udio populacije ima nedostatak vitamina D. Također, sve je snažnija inicijativa za povišenjem smjernica za preporučene dnevne potrebe za tim vitaminom. Preporučuje se i kontinuirano praćenje vrijednosti vitamina D u serumu kod ugroženih populacijskih skupina.

 

Rizik od nedostatka vitamina D

EFSA-in panel za dijetetske proizvode, prehranu i alergije dao je pregled istraživanja o unosu vitamina D u dojenčadi i djece. Rezultati pokazuju kako je unos vitamina D nedostatan, uzevši u obzir i uzimanje dodataka prehrani. Nadalje, učestalost nedostatka vitamina D u dojenčadi i male djece u Europi kreće se od 10 do 30%, čak i u populaciji u kojoj je uočena veća učestalost uzimanja vitamina D u obliku dodataka prehrani što ukazuje da endogena sinteza vitamina D ne može nadomjestiti nedovoljan unos prehranom i dodacima prehrani. Panel je zaključio kako je ukupna opskrba vitaminom D porijeklom iz hrane i endogene sinteze, ovisno o dobu godine, nedovoljna za većinu dojdenčadi i male djece koja žive u Europi.

Rizične skupine za razvoj nedostatka su:

  • Djeca tamne puti
  • Djeca koja se nedovoljno izlažu suncu (Nedovoljno izlaganje suncu uključuje učestalu upotrebu krema za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom, boravak u zatvorenom prostoru većinu dana, nošenje odjeće koja pokriva veći dio kože te boravak u području sjevernih geografskih širina tijekom zimskih mjeseci.)
  • Djeca koje pate od kroničnih bolesti jetre, kroničnih bolesti crijeva i kroničnih bolesti bubrega
  • Djeca na terapiji određenim lijekovima poput antiepileptika (fenitoin, karbamazepin) te sistemskih glukokortikoida
  • Pretila djeca (Kod pretile djece i adolescenata uočene su niže koncentracije 25 (OH) vitamina D u krvi u usporedbi s osobama koje imaju normalni indeks tjelesne mase. Razlog tome moglo bi biti odlaganje vitamina D u višku masnog tkiva. Zbog toga su pretiloj djeci i adolescentima potrebne veće doze vitamina D kako bi postigli normalnu koncentraciju 25(OH) vitamina D u krvi. Stil života mogao bi biti još jedan od čimbenika koji utječu na povezanost debljine i koncentracije 25 (OH) vitamina D u krvi. Trenutno ne postoje dokazi da nedostatak vitamina D, povezan sa povećanim udjelom masnog tkiva, ima negativne posljedice na mineralnu gustoću kostiju u pedijatrijskoj populacijskoj populaciji.)

Koncentracija 25-OH vitamina D u krvi smatra se najboljim indikatorom statusa vitamina D, a ta koncentracija odraz je prehrambenog unosa i sinteze vitamina D u koži.

Smatra se da je nedostatak vitamina D prisutan u djece koja imaju koncentraciju 25-OH D u krvi <50 nmol/L, dok se teški nedostatak vitamina D bilježi u djece s koncentracijom 25-OH D u krvi <25 nmol/L.

Inverzna korelacija između PTH i 25-OH D također se koristi kako bi se utvrdio nedostatak vitamina D. Dojenčad i djeca kod kojih je evidentiran rahitis ili osteomalacija u pravilu imaju vrijednosti 25-OH D niže od 25 nmol/L.

U znanstvene i kliničke svrhe, ESPGHANov Odbor za prehranu preporučuje pragmatičnu primjenu granične vrijednosti 25-OH D u krvi >50 nmol/L koja ukazuje na adekvatnu vrijednost i koncentraciju 25-OH D u krvi <25 nmol/L koja ukazuje na teški nedostatak vitamina D.

Od prenatalnog unosa do djetinjstva i adolescencije

Važnost vitamina D ogleda se još prije rođenja, u majčinoj utrobi. Nedostatak vitamina D prepoznat je kao javnozdravstveni problem u mnogim zemljama, a trudnice i dojilje svrstavaju se u rizične skupine. Učestalost nedostatka vitamina D u populaciji trudnica i dojilja kreće se od 20 do 40%. Poznato je da je nadomjesna primjena vitamina D učinkovita terapija nedostatka, međutim još uvijek se rađa novorođenčad s posljedicama hipovitaminoze D. Rizici se odnose na prijevremeni porod i rađanje djeteta niske porodne mase. Štoviše, posljednja dva desetljeća sve se više govori o utjecaju vitamina D, ne samo na koštani sustav, već i na brojne vankoštane učinke, primjerice autoimune bolesti, dijabetes, maligne bolesti putem fetalnog programiranja. Nadalje, postoje dokazi da trudnice s adekvatnom koncentracijom vitamina D u krvi u ranoj trudnoći imaju manji rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa. Prema Smjernicama Institute of Medicine, objavljenim 2011. godine, preporučena dnevna doza vitamina D za trudnice i dojilje iznosi 600 IJ.

Tijekom priprema za trudnoću svakako bi trebalo ispitati i razinu vitamina D u krvi te kod niskih razina uzeti vitamin D u obliku dodatka prehrani ili lijeka. Radi se o jednostavnom, pristupačnom i sigurnom načinu kojim se može smanjiti rizik rađanja novorođenčadi s hipovitaminozom D, ali i potreba za upotrebom invazivnih terapijskih metoda kod neplodnosti.

Nedostatak vitamina D bilježi se učestalo među zdravom dojenčadi, djecom i adolescentima u Europi, posebice u određenim rizičnim skupinama koje obuhvaćaju dojenu dojenčad, roditelja koji se ne pridržavaju preporuka za nadomjesnu primjenu vitamina D, djece i adolescenata tamnije puti i onih koji žive u sjevernom dijelu hemisfere. Nadalje, nedostatak se javlja u djece koja se oskudno izlažu suncu te u pretile djece. Preporuka je da sva dojenčad prima 400 IJ vitamina D dnevno, a promicanje ove javnozdravstvene mjere dužnost je pedijatara i drugih zdravstvenih djelatnika. Od prve do osme godine života preporučena doza iznosi čak 600 IJ prema Institute of Medicine.

Preventivni potencijal vitamina D

Osim jasno utvrđene poveznice profilakse vitaminom D i razvoja rahitisa, postoje indicije da bi preventivna primjena vitamina D mogla imati utjecaj na razvoj kardiovaskularnih, alergijskih, infektivnih i autoimunih bolesti i posebice dijabetesa tip 1. Pregledni radovi i meta – analize proučavali su povezanost uzimanja vitamina D kao dodatka prehrani u djetinjstvu i rizika od pojave dijabetesa tipa 1. Rezultati su pokazali kako je rizik od pojave dijabetesa tipa 1 značajno smanjen u dojenčadi koja je uzimala dodatke vitamina D, u odnosu na onu dojenčad koja dodatke nije uzimala. Nadalje, utvrđeno je da je dojenčad, koja je uzimala veće doze vitamina D, imala manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 1. Autori radova su zaključili da nadomjesna primjena vitamina D u ranom djetinjstvu može imati ulogu u zaštiti od razvoja dijabetesa tipa 1. Međutim, još uvijek nedostaju sveobuhvatne randomizirane kontrolirane studije koje bi utvrdile vezu između vitamina D i dijabetesa tipa 1, dozu i vremensko razdoblje uzimanja vitamina D u obliku dodataka prehrani.

Liječenje nedostatka vitamina D kod djece

Kod djece koja imaju laboratorijski potvrđen nedostatak vitamina D potrebno je uvesti terapijsku dozu vitamina D, prema Tablici 1. Niske vrijednosti mogu se očekivati kod rahitisa, upalnih bolesti crijeva, upalnih bolesti kože, alergijskih bolesti, cistične fibroze, dijabetesa i brojnih autoimunih bolesti.

Literatura:

  • Holick MF, Binkley NC, Bischoff-Ferrari HA, Gordon CM, Hanley DA, Heaney RP, Murad MH, Weaver CM. Evaluation, treatment, and prevention of vitamin D deficiency: an Endocrine Society clinical practice guideline. J Clin Endocrinol Metab. 2011;96(7):1911-30.
  • Pramyothin P; Holick MF. Treatment and Prevention of Vitamin D Deficiency. http://www.medscape.com/viewarticle/759781_8, pristupljeno 19.02.2016.
  • Miliku K, Vinkhuyzen A, Blanken LM, McGrath JJ, Eyles DW, Burne TH, Hofman A, Tiemeier H, Steegers EA, Gaillard R, Jaddoe VW.Maternal vitamin D concentrations during pregnancy, fetal growth patterns, and risks of adverse birth outcomes.Am J Clin Nutr. 2016 Jun;103(6):1514-22.
  • Urrutia-Pereira M, Soléb D. Rev.Vitamin D deficiency in pregnancy and its impact on the fetus, the newborn and in childhood. Paul Pediatr. 2015;33(1):104-113
  • Institute of Medicine (US) Committee to Review Dietary Reference Intakes for Vitamin D and Calcium; Ross AC, Taylor CL, Yaktine AL, Del Valle HB. Overview of vitamin D. Washington:National Academies Press; 2011.
  • Braegger, C., Campoy, C., Colomb, V., Decsi, T., Domellof, M., Fewtrell, M., Hojsak, I., Mihatsch, W., Molgaard, C., Shamir, R., Turck, D., van Goudoever, J. (2013) Vitamin D in the Healthy European Paediatric Population. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 56 (6), 692-701.

Članak je objavljen u časopisu inPharma

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: pedijatrija, vitamin D, Zdravlje djece,

Komentari