Prehlada je najučestalija virusna bolest na svijetu koja zahvaća gornji respiratorni sustav.
Iako lijeka za prehladu i gripu nema, na raspolaganju stoji cijeli arsenal nutrijenata, namirnica i biljnih pripravaka koji ublažavaju simptome i skraćuju vrijeme trajanja bolesti.
Velik doprinos medicini u prvoj polovici dvadesetog stoljeća donijelo je otkriće vitamina C i spoznaja o njegovoj izuzetnoj važnosti i utjecaju na zdravlje ljudi. Vitamin C prvi je izolirao mađarski biokemčar i nobelovac dr. Albert Szent-Gyorgyi. Nakon velikog otkrića, uslijedile su spoznaje o brojnim pozitivnim stranama ove molekule, posebice o ulozi vitamina C u sintezi kolagena i funkciji imunološkog sustava te o njegovoj antioksidativnoj aktivnosti.
Većina će ljudi bitku s prehladom i gripom započeti uzimanjem visokih doza vitamina C. Postoje kvalitetni dokazi da visoke doze vitamina C (1 -2 g/dan) skraćuju trajanje i ublažavaju simptome obične prehlade. Posljedično, opskrbljivanjem organizma potrebnom količinom vitamina C (barem 100 mg) dnevno pogoduje se bržem oporavku od bolesti. Ipak, posezanje za megadozama većim od 2 g vitamina C dnevno može izazvati proljev, povraćanje i vrtoglavicu te nije preporučljivo.
Prema preporukama stručnjaka s Linus Pauling Institute-a, najbolja iskoristivost vitamina C postiže se u dozi od 200 – 400 mg. Naime, u toj dozi postiže se najbolje zasićenje stanica vitaminom C te se stoga uzimanje doza viših od 500 mg «odjednom» smatra beskorisnim, jer će se veći dio vitamina C izlučiti iz organizma.
Višekratno dnevno oralno uzimanje vitamina C neophodno je za povećanje plazmatske razine askorbinske kiseline te da bi se očitovao farmakološki učinak. Poznato je da prehlada smanjuje razinu vitamina C u leukocitima, što daje osnove za uzimanje dodataka prehrani s vitaminom C čak i u većim dozama. Rezultati nedavnih farmakokinetičkih studija ukazuju da dijeljenje dnevne doze i uzimanje vitamina C nekoliko puta tijekom dana, utječe na bolje održavanje plazmatskih razina askorbinske kiseline
Što kaže znanost?
Vitamin C je topiv u vodi, a ljudski ga organizam ne može sintetizirati te se mora unositi hranom ili, u slučaju povećanih potreba, suplementima. U organizmu, vitamin C igra vrlo važne uloge: neophodan je u sintezi kolagena, pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sustava potičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca i povećavajući razinu interferona, odgovor antitijela i lučenje hormona timusa. Nadalje, vitamin C pomaže apsorpciju željeza, a samim time i formiranje crvenih krvnih stanica, pretvara folnu kiselinu u njen aktivni oblik, djeluje kao antihistaminik te na taj način može pomoći u olakšavanju simptoma alergija.
U proteklih 30 godina, veliki broj placebo kontroliranih studija proučavao je učinke dodataka prehrani s vitaminom C na prevenciju i liječenje prehlade. Jedno randomizirano, dvostruko – slijepo istraživanje pokazalo je da su osobe koje su uzimale 500 mg vitamina C dnevno imale 66 % niži rizik za pojavu 3 ili više prehlada u petogodišnjem razdoblju u usporedbi s onima koji su uzimali 50 mg/dan vitamina C u obliku dodataka prehrani.
Odrasle osobe otprilike dva do četiri puta godišnje pate od simptoma prehlade, a djeca čak i češće. Ipak, usprkos dugotrajnoj potrazi za adekvatnim lijekom, danas su nam dostupne samo indicije vezane uz profilaktičko i terapijsko djelovanje vitamina C na simptome prehlade. U razdoblju od 1971., 21 kontrolirana studija izvedena je s ciljem utvrđivanja djelovanja vitamina C u dozi od 1 g/dan i većoj na simptome prehlade. Ovim studijama nisu pronađeni čvrsti dokazi koji bi poduprijeli tezu dr. Linusa Paulinga da suplementacija vitaminom C smanjuje incidenciju obične prehlade u općoj populaciji. No ipak, u svakoj od 21 studije, vitamin C je smanjio trajanje epizoda i učestalost simptoma prehlade za prosječno 23 %.
U članku iz 1999. revidirano je nekoliko istraživanja koja su se bavila čimbenicima koji utječu na intenzitet djelovanja vitamina C.
Pokazano je da unos vitamina C u dozi od 2g/dan i više, polučuje blagotvornije djelovanje nego unos u dozi od 1g/dan. Jednako tako, zaključeno je da vitamin C polučuje jače djelovanje kod djece nego kod odraslih.
Revizijom 30 istraživanja, randomiziranih i ne-randomiziranih, koja u se bavila ulogom vitamina C u sprječavanju i liječenju obične prehlade pokazalo se da unos vitamina C u dozi od 1 gram dnevno tijekom nekoliko mjeseci ne dovodi značajno do blagotvornog djelovanja na učestalost prehlade. Međutim, i kod istraživanja koja su pratila terapijski i onih koja su pratila preventivni utjecaj vitamina C na vrijeme trajanja simptoma uočena je konstanta u smanjenju trajanja simptoma. Utjecaj vitamina C na smanjenje vremena prehlade kretao se čak do 39 %. Također je nekim studijama pokazano da veće doze vitamina C (>1 g/dan) imaju jače djelovanje.