KRITIČNI NUTRIJENT ZA SVE TRUDNICE

Važnost folne kiseline u trudnoći

Darija Vranešić Bender

Datum objave: 14. 08. 2017.

Dokazano je da neadekvatan unos folne kiseline prije začeća i tijekom prvih 12 tjedana trudnoće dovodi do defekta neuralne cijevi u fetusa. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj dobi te one koje planiraju trudnoću ili trudnice u ranom razdoblju trudnoće, svakodnevno uzimaju folnu kiselinu u dozi od 400μg. No, kako postići taj unos i gdje nalazimo folnu kiselinu u hrani?

O folnoj kiselini pobliže

Još davne 1931. godine Lucy Willis je opisala kako je ekstrakt kvasca učinkovit protiv makrocitne anemije kasne trudnoće u Indiji. To je bio prvi zapis o korištenju folne kiseline u svrhu prevencije bolesti. Ipak, folna kiselina nije izolirana i njezina struktura nije rasvijetljena još dugi niz godina. Štoviše, prošlo je više od pola stoljeća dok nije prepoznata važnost folne kiseline u preventivnoj medicini, a spoznaje su kulminirale objavom serije znanstvenih radova 1991. godine kada je potvrđeno da perikoncepcijski unos folne kiseline spriječava spina bifidu. Radi se o jednom od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća, odnosno spoznaji da se suplementacijom folne kiseline smanjuje postotak oštećenja živčnog sustava novorođenčeta za 50 do 80%. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. To za novo biće konkretno znači da se značajno smanjuje vjerojatnost invaliditeta ili problema u kontroli crijeva i mjehura.

Danas postoje inicijative saniranja deficita i na razini populacije te se hrana, najčešće žitarice, obogaćuje folnom kiselinom, primjerice u SAD-u i Velikoj Britaniji. Sve su te mjere pridonijele značajnom sniženju stope porođajnih malformacija, posebice spina bifidae. Istraživanja pokazuju da velik broj ljudi pati od blagog deficita folne kiseline što se očituje razdražljivošću, mentalnim umorom i nesanicom.

Funkcije folne kiseline

Folna kiselina ima esencijalnu ulogu u sintezi i diobi DNA (genetički kod za replikaciju svake nove stanice) i dijelova RNA koji su potrebni za sintezu proteina u svim stanicama. Stoga «brzorastuća» tkiva, kao fetus ili stanice koje se moraju brzo obnavljati poput crvenih krvnih stanica i stanica imunološkog sustava, imaju veliku potrebu za folnom kiselinom.

Folna kiselina je nutrijent koji osigurava normalan rast i razvoj, a posebno je važna za funkciju živčanog i probavnog sustava, spolnih organa te stvaranje bijelih krvnih stanica. Regulira razvoj živčanih stanica embrija i fetusa te sprječava oštećenje živčane cijevi. Liječi anemiju uzrokovanu alkoholizmom, anemiju trudnica, dojilja, žena koje uzimaju oralne kontraceptive i osoba koje boluju od bolesti jetre te hemolitičku anemiju. Pomaže metabolizam aminokiselina i sintezu proteina.

Niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Važno je naglasiti da se većina oštećenja uzrokovanih deficitom folne kiseline pojavljuje tijekom prvih nekoliko tjedana trudnoće. Stoga je suplementacija prije začeća neophodna, posebice za žene koje su koristile oralne kontraceptive, zbog toga što popratna pojava korištenja može biti i smanjenje razine folne kiseline u serumu.

Zbog bitne uloge u djeljenju stanica i formiranju određenih struktura fetusa, sve žene reproduktivne dobi trebaju pripaziti na adekvatan unos folne kiseline. Većina žena ne unosi dovoljne količine folata putem hrane tijekom onoga ključnog razdoblja - prije nego što shvate da su trudne. A to je vrijeme kada je adekvatan unos folata od  najveće važnosti. Istraživanja ukazuju da pravilan unos folne kiseline prije i tijekom rane trudnoće može smanjiti rizik od spina bifida-e i drugih defekata živčane cijevi u novorođenčadi. Smanjen rizik je primjećen i kod žena koje su već imale trudnoću pogođenu defektima neuralne cijevi.

Jedno novije istraživanje provedeno u Mađarskoj, koje je obuhvatilo 14000 trudnica, ukazalo je na važnost dodavanja folne kiseline prehrani i u posljednjem tromjesečju trudnoće. Istraživanje je objavljeno u časopisu European Journal of Obstetrics & Gynecology and Reproductive Biology u veljači 2010. godine. Iako je uzimanje folne kiseline neophodno u prvom tromjesečju – razdoblju kada se razvija živčani sustav djeteta kako bi se prevenirao nastanak oštećenja neuralne cijevi (najčešće spina bifida i anencefalija), mađarski znanstvenici tvrde kako i u zadnjem trimestru folna kiselina ostvaruje svoje blagodati. Istraživanje je, naime, pokazalo kako je svakodnevno uzimanje folne kiseline rezultiralo 7% smanjenim rizikom od prijevremenog poroda, a pronađena je i pozitivna korelacija s porodnom težinom.

Folna kiselina i 5-MTHF

Potrebe za folatom u trudnoći višestruko rastu jer je prijeko potreban za rast i razvoj djeteta. Nedostatak folata u trudnoći povezuje se s abnormalnostima u razvoju djeteta i pojavom bolesnih stanja u majke, poput anemije i bolesti perifernih živaca. Kod djeteta mogu se javiti različite kongenitalne malformacije, poglavito je poznato da dolazi do neadekvatnog razvoja neuralne cijevi. Tako unos folne kiseline ili multivitaminskog pripravka s folnom kiselinom, a u novije vrijeme kombinacija s aktivnim oblikom  5- metiltetrahidrofolat (5-MTHF), u obliku dodatka prehrani u perikoncepcijskom razdoblju značajno smanjuje rizik od defekata neuralne cijevi (DNC), što pripada jednom od najvećih medicinskih otkrića 20. stoljeća. Štoviše, nove spoznaje upućuju na mnogo širu zaštitnu ulogu folne kiseline u vrijeme trudnoće i preporuke govore u prilog primjeni folne kiseline tijekom cijele trudnoće.

Potrebe žena za folatom rastu tijekom trudnoće, a optimalan status folata trebao bi se postići prije začeća, odnosno, u prvom tromjesečju, kad se zatvara neuralna cijev. Stoga je preporuka započeti s primjenom folata 12 tjedna prije začeća. Dok se nizak status folata povezuje s defektima neuralne cijevi, isti mogu biti spriječeni povećanim unosom folata prije začeća.

Budući da se tijekom posljednjih godina u formulacijama pripravaka učestalo pojavljuje kombinacija folne kiseline i 5-MTHF, u Journal of Perinatal Medicine objavljen je pregled znanstvenih radova koji su istraživali različite oblike folata, a za cilj je imao utvrditi može li aktivni oblik 5-MTHF  zamijeniti folnu kiselinu (engl. folic acid – FA) u sprječavanju defekata neuralne cijevi.

Folna kiselina ili njene soli koje nazivamo folatima unose se hranom i imaju zaštitni učinak, ali na razini populacije preporuke za povećani unos su neučinkovite. Uzrok tome je nepridržavanje preporuka ili promjenjiva bioraspoloživost folata. Folna kiselina (FA) je sintetski spoj koji se najčešće nalazi u dodacima prehrani. Taj oblik ne može ispoljiti svoju biološku funkciju prije nego se reducira do dihidrofolata (DHF) i tetrahidrofolata (THF), a sposobnost za redukciju FA razlikuje se između pojedinaca.

Žene kod kojih je primijećen polimorfizam na  genima povezanima s metabolizmom ili apsorpcijom folata značajno veću korist imaju od uzimanja 5-metiltetrahidrofolata (5-MTHF) nego od FA. 5-MTHF je dominantan fiziološki oblik koji ima nekoliko prednosti u odnosu na FA: ne prikriva deficit vitamina B12,  odmah je dostupan za transport do ciljnog tkiva i metabolizam, ne stvara nemetaboliziranu FA u krvi te se apsorbira i izlučuje jednako dobro kao FA.

Autori zaključuju kako je uzimanje 5-MTHF u obliku dodataka prehrani bolja zamjena za FA, posebice u zemljama koje ne provode program obogaćivanja hrane. 5-MTHF u obliku dodataka prehrani učinkovito djeluje na uvećanje  biomarkere folata u mladih žena prije začeća i u ranom stadiju trudnoće (4-12 tjedana), u cilju sprječavanja DNC (Obeid, 2016).

Gdje se nalazi folna kiselina?

Najbolji izvori folne kiseline su: teleća jetra, leća, pšenične klice, šparoge, špinat, grah, raštika, cikla, grašak, brokula, prokulice, avokado, bundeva, cvjetača, mahune, tikvice, banana, celer, kupus, rajčica, limun, paprika, zelena salata, klice.

Sadržaj folne kiseline u 1 šalici namirnica u µg

Teleća jetra 860,7
Leća 358
Pšenične klice 323
Šparoge 262,8
Špinat 262,4
Grah 254,6
Raštika 176,7
Cikla 136
Grašak 101,3
Brokula 93,9
Prokulica 93,6
Avokado 90,4
Bundeva 57,4
Cvjetača 54,6
Mahune 41,6
Tikvice 36,2
Banana 36
Celer 33,6
Kupus 30
Rajčica 27
Limun 23
Paprika 20
Zelena salata 21
Klice 12

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: folna kiselina, trudnoća,

Komentari