Uvjerljivi razlozi zašto bi trudnice trebale uzimati probiotike

Tijekom trudnoće, imunološke i metaboličke funkcije toga malenoga bića ovise o majci, pa je stoga prehrana majke u uskoj vezi sa zdravljem djeteta.

Koja je uloga mikrobiote?

Mikrobiota probavnog i vaginalnog sustava buduće majke ima brojne važne uloge koje utječu na imunološke i metaboličke funkcije djeteta, posebice u ranom neonatalnom životu, a moguće čak i in utero.

Tijekom poroda i prvih nekoliko dana života, crijevo novorođenčeta se nastanjuje bakterijama, stoga su djeca rođena vaginalnim putem vrlo rano izložena prirodnoj majčinoj mikrobioti. Mikrobiota dojenčeta razvija se vrlo brzo nakon rođenja, a značajno ovisi o genetičkim čimbenicima, vrsti poroda (carski rez ili vaginalni porod), sastavu majčine mikrobiote, načinu prehrane i utjecajima iz okoliša.

Zanimljive su novije spoznaje koje pokazuju kako i placenta, organ koji djetetu osigurava hranjive tvari, nije sterilna, već posjeduje vlastiti endogeni mikrobiom. Sastav mikrobioma placente razlikuje se od mikrobioma vagine i čini se da više nalikuje oralnom mikrobiomu.

Iako smo godinama smatrali da je majčino mlijeko sterilno, znanstvenici su dokazali kako ono sadrži određene bakterijske vrste, a uspjeli su i izolirati dobre, probiotičke bakterije iz majčinog mlijeka. Osim toga, dokazano je i kako postoji razlika u sastavu mikrobiote djece koja su dojena majčinim mlijekom i one djece koja su hranjena dojenačkim mliječnim pripravcima. Kod djece koja su dojena majčinim mlijekom prevladavaju korisne bifidobakterije, dok je mikrobiota djece hranjene dojenačkim mlijekom kompleksnija i ima značajno manje bifidobakterija. Tako djeca koja nisu dojena mogu biti sklonija infekcijama, infektivnim bolestima i u povećanoj opasnosti od razvoja alergija. 

Kako probiotici mogu biti od koristi u trudnoći?

Zahvaljujući velikom broju istraživanja o važnosti mikrobiote za majku i dijete, danas znamo da probiotici povoljno djeluju na mikrobiotu tijekom trudnoće i ranog razdoblja nakon djetetovog dolaska na svijet. Stoga možemo reći kako unos probiotika u trudnoći može imati dalekosežne učinke na zdravlje majke i djeteta, a prednost svakako treba dati visoko doziranim probioticima koji sadrže više sojeva bakterija.

Posebno su interesantna istraživanja koja pokazuju kako spomenuti probiotički pripravci djeluju kod prevencije i terapije sljedećih stanja:

• bakterijska vaginoza
• komplikacije u trudnoći
• grčevi u dojenčadi
• alergijske reakcije.

Bakterijska vaginoza

Bakterijska vaginoza je stanje kod kojega je smanjen broj laktobacila u vaginalnoj mikrobioti, a često se razmatra kao potencijalni krivac prijevremenog poroda. Redovito uzimanje probiotika pokazalo se učinkovitim u smanjenju rizika od bakterijske vaginoze i održanju normalne vaginalne mikrobiote. Osim toga, istraživanja pokazuju kako probiotici mogu biti vrlo učinkoviti i u terapiji bakterijske vaginoze tijekom trudnoće te na taj način smanjiti rizik od prijevremenog poroda.

Komplikacije u trudnoći

Pretilost u trudnoći povezana je s povećanim rizikom komplikacija i neželjenih ishoda, kako za majku, tako i za dijete. Pretile trudnice imaju povećan rizik od hipertenzije u trudnoći, preeklampsije i gestacijskog dijabetesa. Isto tako, povećanje tjelesne mase majke u trudnoći utječe i na indeks tjelesne mase djeteta te rizik od pretilosti u odrasloj dobi. Nadalje, gestacijski dijabetes nakon trudnoće može prijeći u dijabetes tip 2, ali i pridonijeti prevelikoj porođajnoj masi djeteta te povećanom riziku od razvoja dijabetesa u dječjoj dobi.

Mnogobrojna su istraživanja potvrdila kako primjena probiotika može povoljno utjecati na metabolički profil majke, poboljšanu kontrolu inzulina, kao i smanjenje rizika od gestacijskog dijabetesa i preeklampsije. Recentne studije sustavno nam pokazuju povoljan učinak pojedinih probiotičkih sojeva na imunitet majke i djeteta, specifične potrebe trudnica te prevenciju tegoba u trudnoći.

Trenutno je u tijeku još jedna takva studija kojom znanstvenici žele pokazati kako svakodnevno uzimanje visoko doziranih pripravaka s mješavinom probiotičkih bakterijskih sojeva u pretilih trudnica utječe na održanje poželjne tjelesne mase u trudnoći, poboljšanje homeostaze glukoze i smanjenje komplikacija u trudnoći.

Grčevi u dojenčadi

Uzimanje visoko doziranih probiotičkih pripravaka pokazalo se sigurnim te učinkovitim i kod dojenačkih kolika.

Istraživanje objavljeno krajem 2016. godine u prestižnom časopisu Nutrients pokazalo je da žene koje uzimaju visoko dozirane probiotike s više sojeva bakterija u kasnoj trudnoći i tijekom dojenja, mogu smanjiti grčeve i povraćanje dojenčadi. Znanstvenici su u ovome istraživanju otkrili da uzimanje probiotika u obliku dodataka prehrani tijekom trudnoće i dojenja može smanjiti učestalost grčeva i povraćanja kod novorođenčadi. Ispitivanje su proveli na 66 trudnica koje su od 36. tjedna trudnoće do 4. tjedna nakon poroda dobivale probiotike ili placebo. Probiotik je sadržavao 900 milijardi bakterijskih stanica 8 različitih probiotičkih sojeva.

Rezultati su pokazali značajan utjecaj probiotika na razine interleukina 6 (IL6), obrambenih proteina, u kolostrumu te na vrijednosti interleukina (IL10) i TGF-beta1 u zrelom mlijeku. Razine imunoglobulina A u uzorku stolice novorođenčadi bile su također više ako je majka konzumirala probiotike. Čini se da su probiotici utjecali i na smanjenje učestalosti plača i povraćanja novorođenčadi tijekom prvog mjeseca života.

Najnovija studija koja je početkom 2018. godine također objavljena u časopisu Nutrients, pokazala je kako i dojenčad može imati koristi od uzimanja visoko doziranih probiotika s više sojeva bakterija. Naime, rezultati su pokazali da je uzimanje probiotičkog pripravka kod djece koja su isključivo dojena sigurno te može smanjiti učestalost plača i poboljšati kvalitetu njihova života.

Alergijske reakcije

Prevencija alergijskih reakcija još je jedno potencijalno područje djelovanja probiotika. Primijećeno je kako je učestalost atopijskog dermatitisa u dojenčadi manja, ako su njihove majke uzimale probiotike tijekom trudnoće i kada su dojenčadi davani probiotici tijekom prvih šest mjeseci. Međutim, budući da nisu svi rezultati studija u suglasju, još uvijek nema jasnog stava o uzimanju probiotika u ovu svrhu. Ipak, uzimanje probiotika tijekom trudnoće je sigurno i može imati brojne povoljne učinke na zdravlje majke i djeteta.

Zaključak

Zahvaljujući pozitivnom djelovanju probiotika na infekcije vaginalnog trakta kao i smanjenje upalnih procesa te poticanje obrambenih sposobnosti u majke i djeteta, probiotici mogu smanjiti komplikacije koje se javljaju u trudnoći. Stoga možemo zaključiti da primjena visoko doziranih probiotičkih pripravaka s više sojeva bakterija čini važan dio njege i prehrane tijekom razdoblja trudnoće.

Literatura:

1. Baldassarre ME, Di Mauro A, Mastromarino P, Fanelli M, Martinelli D, Urbano F, Capobianco D, Laforgia N. Administration of a Multi-Strain Probiotic Product to Women in the Perinatal Period Differentially Affects the Breast Milk Cytokine Profile and May Have Beneficial Effects on Neonatal Gastrointestinal Functional Symptoms. A Randomized Clinical Trial. Nutrients. 2016; 27;8(11). pii: E677.
2. Baldassarre ME, Di Mauro A, Tafuri S, Rizzo V, Gallone MS, Mastromarino P, Capobianco D, Laghi L, Zhu C, Capozza M, Laforgia N. Effectiveness and Safety of a Probiotic-Mixture for the Treatment of Infantile Colic: A Double-Blind, Randomized, Placebo-Controlled Clinical Trial with Fecal Real-Time PCR and NMR-Based Metabolomics Analysis. Nutrients. 2018;10(2).
3. Halkjaer SI, Nilas L, Carlsen EM, Cortes D, Halldórsson TI, Olsen SF, Pedersen AE, Krogfelt KA, Petersen AM. Effects of probiotics (Vivomixx®) in obese pregnant women and their newborn: study protocol for a randomized controlled trial. Trials. 2016;17(1):491.
4. Hantoushzadeh S, Golshahi F, Javadian P, Khazardoost S, Aram S, Hashemi S, Mirarmandehi B, Borna S. Comparative efficacy of probiotic yoghurt and clindamycin in treatment of bacterial vaginosis in pregnant women: A randomized clinical trial. J Matern Fetal Neonatal Med. 2012;25(7):1021-4.
5. Pelzer E, Gomez-Arango LF, Barrett HL, Nitert MD. Review: Maternal health and the placental microbiome.Placenta. 2016 doi: 10.1016/j.placenta.2016.12.003.
6. Sanz Y. Gut microbiota and probiotics in maternal and infant health. Am J Clin Nutr. 2011; 94(6 Suppl):2000S-2005S.
7. Myhre R, Brantsæter AL, Myking S, Gjessing HK, Sengpiel V, Meltzer HM, Haugen M, Jacobsson B.Intake of probiotic food and risk of spontaneous preterm delivery. Am J Clin Nutr. 2011;93(1):151-7.