Datum objave: 13. 06. 2018.

Redovito slušamo i čitamo kako pravilna i uravnotežena prehrana može pomoći tjelesnom zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti, ali jeste li znali da hrana ima važnu ulogu u određivanju vašeg raspoloženja?

Postoji više načina kako prehrambene navike mogu utjecati na naše raspoloženje. Primjerice nedostatak određenih hranjivih tvari ili neredovita konzumacija obroka može izazvati neraspoloženost ili čak razdražljivost. Također, može biti da neredovitim obrocima ne osiguravate adekvatan energetski unos što dovodi do omaglice, vrtoglavice i umora. Izbacivanje određenih esencijalnih grupa namirnica, koje su „gorivo“ za naš organizam, može također stvarati probleme.

S druge strane, hrana koju povezujemo s nagradama i užitkom poput čokolade može poboljšati raspoloženje.

Važne hranjive tvari koje mogu imati ulogu u raspoloženju:

  • Proteini: Izvori proteina kao što su perad, jaja i orašasti plodovi pridonose unosu triptofana koji se pretvara u serotonin, neurotransmiter važan za raspoloženje.
  • Ugljikohidrati: Ugljikohidrati su glavni izvor energije za naše stanice i pomažu boljoj koncentraciji i usredotočenosti. Mozak koristi 20% od ukupne dnevne energetske vrijednosti koju moramo osigurati našem tijelu. Pritom prednost dajte cjelovitim žitaricama, povrću i voću te mahunarkama. Imajte na umu da nedovoljno glukoze u krvi dovodi do hipoglikemije i stvara osjećaj slabosti i umora.
  • Esencijalni vitamini i mineralne tvari:Nedovoljan unos može uzrokovati depresiju, nemogućnost koncentracije i kronični umor. Prehrana koja ne osigurava dovoljno željeza može poremetiti kemiju mozga te mijenjati raspoloženje i ponašanje. Hrana bogata magnezijem poput badema, špinata, suncokretovih i bundevinih sjemenki omogućuje bolje spavanje. Vitamin B6 je važan kofaktor u procesu pretvorbe triptofana u serotonin pa njegova niska razina može biti uzrok lošijeg raspoloženja. Nedostatak vitamina D se također povezuje s depresijom i promjenama raspoloženja, a možete ga se osigurati sunčanjem te konzumacijom masne ribe, žumanjka jajeta i iznutrica.

  • Omega-3 masne kiseline: One se povezuju s nižom pojavnosti depresije. Osigurajte ih konzumacijom skuše, lososa ili srdele barem jednom tjedno! Unos omega-3 masnih kiselina pridonose i sjemenke te riblje ulje.

Osim navedenih hranjivih tvari na raspoloženje može utjecati i previše procesirane hrane u prehrani te prevelika količine dodanih šećera. Previše procesirane hrane može doprinijeti nakupljanju kilograma, osjećaju tromosti te potencijalno može dovesti do neravnoteže inzulina i upalnih stanja.

Važno je spomenuti da i kofein čiji su glavni izvori kava, čaj i energetska pića može imati utjecaj na naše raspoloženje jer djeluje kao stimulans povećavajući budnost, a uz to odgađa i osjećaj umora.

Ako vas kofein drži budnima tijekom noći to može utjecati na vaše raspoloženje idućeg dana. Prevelika konzumacija kofeina može imati neželjene posljedice na raspoloženje poput nemira, razdražljivosti, glavobolje i treskavice.

Ne zaboravite redovito konzumirati obroke tijekom dana. Preskakanje obroka može dovesti do gladovanja što posljedično može biti uzrok lošeg raspoloženja. Osim toga, posljedica može biti i prejedanje tijekom idućeg obroka. Važne hranjive tvari utječu na kemiju mozga, raspoloženje, pamćenje i kognitivnu funkciju. Pravilna prehrana i njeni osnovni principi (raznolikost, uravnoteženost i umjerenost) pomoći će vam da se osjećate smirenije, zadovoljnije i da ste bolje raspoloženi.

Stručni tim PETICA – igrom do zdravlja

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Neurološke bolesti, Omega-3 m.k., petica,

Komentari