Utjecaj vitamina D na funkciju i zdravlje mozga

Mozak, iako zauzima samo 2% tjelesne mase, troši gotovo 20% ukupnog kisika i četvrtinu glukoze u tijelu i zato kažemo da je „metabolički gigant“. Ova visoka potrošnja energije čini ga izrazito osjetljivim na nutritivne čimbenike, a postaje sve jasnije koliko je vitamin D važan za očuvanje mentalnih funkcija i zdravlja živčanih stanica.

Kako vitamin D utječe na mozak?

Vitamin D ima jedinstvenu strukturu koja mu omogućuje djelovanje poput hormona u tijelu i mozgu. On je, zapravo, neuroaktivni steroid i imunomodulator, što znači da sudjeluje u održavanju i zaštiti mozga, ima ključnu ulogu u regulaciji imunološkog odgovora i pomaže u razvoju mozga. Njegova uloga neuroprotektora – zaštite mozga od oštećenja i stresa – posebno dolazi do izražaja kada govorimo o degenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Nadalje, dobro je poznato da je prevalencija multiple skleroze veća na višim geografskim širinama, odnosno u područjima s najmanjom izloženošću ultraljubičastom zračenju.

Pacijenti s epilepsijom koji su na terapiji antiepilepticima mogu imati snižene vrijednosti vitamina D ako ga ne uzimaju kao nadomjesnu terapiju, pa i te bolesnike treba češće kontrolirati. Status vitamina D utječe i na rizik neželjenih ishoda u bolesnika s neurološkim bolestima koji su skloni padovima, uključujući i prijelom kuka i kompresivnu frakturu kralješka te drugih vrsta fraktura.

Deficit vitamina D čest je kod osoba s neurološkim problemima, osobito kod ishemijskog moždanog udara i kod osoba s neurodegenerativnim poremećajima. Na primjer, studije su pokazale da osobe s optimalnim razinama vitamina D imaju bolje kognitivne sposobnosti. Jedna velika metaanaliza iz 2019. ukazala je da osobe s vrlo niskim razinama vitamina D imaju značajno veći rizik od razvoja demencije u odnosu na one s umjerenim deficitom.

Ovi rezultati upućuju na to da vitamin D nije samo dodatak koji osnažuje kosti, već možda i štiti naše mentalne sposobnosti.

Uloga vitamina D u sprečavanju kognitivnog propadanja

Zanimljivo je da se očekuje gotovo trostruko povećanje slučajeva demencije u sljedećih 40 godina, što otvara potrebu za novim, preventivnim terapijama. Više studija na životinjama i staničnim kulturama pokazuje da vitamin D ima važne uloge u središnjem živčanom sustavu i može utjecati na prevenciju neuroloških poremećaja. Jedno od istraživanja otkrilo je da je niža razina vitamina D kod starijih osoba povezana sa smanjenjem volumena hipokampusa – dijela mozga ključnog za pamćenje i učenje. Nedostatak vitamina D može tako uzrokovati pogoršanje kognitivnih funkcija, dok održavanje optimalne razine može očuvati oštrinu uma kroz različite faze života.

Vitamin D, crijevna mikrobiota i zdravlje mozga

Veza vitamina D s mozgom ide još dalje – sve je više dokaza da utječe i na crijevnu mikrobiotu, skupinu bakterija u probavnom sustavu, koja ima važnu ulogu u komunikaciji s mozgom putem tzv. osovine crijevo-mozak. Održavanje uravnotežene mikrobiote i odgovarajućih razina vitamina D pomaže u očuvanju imunološkog sustava i općeg zdravlja mozga. Naime, osobe s niskim razinama vitamina D često imaju poremećenu ravnotežu bakterija u crijevima, što dodatno može negativno utjecati na integritet crijevne barijere, a posredno i zdravlje mozga i cijelog tijela.

Povijest i današnje preporuke

Još od vremena starih civilizacija, prepoznata je važnost izlaganja suncu za tjelesnu snagu i vitalnost. Stari Egipćani štovali su Boga Sunca Amon-Ra, vjerujući da sunčeve zrake jačaju ljude, dok su drevni Grci poticali sunčanje kao način liječenja „opuštenih mišića“, a drevnim olimpijcima su naređivali da se izlažu suncu i treniraju pod njegovim zrakama. Danas znamo da izlaganje suncu potiče sintezu vitamina D, no moderan način života i potreba zaštite kože od štetnog UV-zračenja sve nas više odvaja od prirodnog izvora ovog važnog vitamina. To je dijelom uzrokovalo veliku učestalost manjka vitamina D u cijelome svijetu, zbog čega su stručnjaci tijekom posljednjih 10 – 15 godina definirali preporučene doze dodataka vitamina D.

Smatra se da su optimalne razine vitamina D između 75 i 100 nmol/L, što se postiže nadomjesnim unosom između 600 i 4.000 IJ dnevno, ovisno o tjelesnoj masi pojedinca i početnoj koncentraciji vitamina D u krvi te raznim drugim čimbenicima koji mogu utjecati na apsorpciju i/ili metabolizam vitamina D.

Veće doze mogu se koristiti u posebnim situacijama, ali uz liječnički nadzor. Znanstvenici su utvrdili da unos vitamina D do 10.000 IU dnevno ne izaziva štetne nuspojave, no propisana gornja granica unosa bez liječničkog nadzora je 4.000 IU dnevno iz sigurnosnih razloga.

Sve je jasnije da vitamin D ima ulogu koja daleko nadilazi zdravlje kostiju. Od održavanja kognitivne funkcije do prevencije i bolje kontrole neuroloških bolesti te poboljšanja komunikacije između crijevne mikrobiote i mozga, vitamin D predstavlja ključan element za zdravlje cijelog organizma. Iako se istraživanja i dalje provode, održavanje optimalnih razina vitamina D moglo bi biti jedna od važnih strategija za očuvanje mentalne i tjelesne vitalnosti u različitim fazama života.

Članak je objavljen u časopisu Zaposlena