Utjecaj probiotika na plodnost

Primjena probiotika u obliku dodatka prehrani sve se više razmatra kao terapijska opcija kod smanjene plodnosti jer se pokazalo da probiotici mogu promijeniti broj i aktivnost prisutnih mikroorganizama i pomoću regulacije sastava mikrobiote domaćina ispoljiti svoje učinke. Probiotici poboljšavaju reproduktivnu funkciju domaćina na način da poboljšavaju funkciju membrane epitela, a integritet membrane ključan je za uspješan nastanak blastule i unutarnjeg (amniona) i vanjskog sloja (koriona)plodovih ovoja i posteljice. Nekoliko je istraživanja otkrilo imunomodulatorno djelovanje probiotika i njihovu sposobnost uplitanja u upalnu kaskadu koja se može javiti u određenim reproduktivnim procesima i onemogućivati začeće. Probiotici su se pokazali korisni ne samo za zdravlje reproduktivnog sustava nego i za potomstvo. Primjerice, unos određenih probiotskih sojeva u trećem tromjesečju trudnoće može smanjiti rizik od pojave atopijskog dermatitisa kod djeteta. 

Dominacija roda Lactobacillus ključna je za plodnost

Novo je istraživanje objavljeno u časopisu Nutrients otkrilo da primjena probiotika Lactobacillus salivarius tijekom šest mjeseci može modulirati vaginalni mikrobiom i povećati plodnost. Naime, u vaginalnoj mikrobioti žena normalne plodnosti dominira rod Lactobacillus i to sojevi Lactobacillus crispatus, L. jensenii, L. iners i L. gasserri. Odstupanje u smislu smanjene raznolikosti mikroorganizama i dominacije nekog drugog roda, a ne Lactobacillus povezuje se s lošim ginekološkim zdravljem uključujući i s neplodnošću.

U istraživanju sudjelovale su 74 ispitanice koje su bile podijeljene u dvije skupine. Prva skupina bile su žene koje su imale dijagnosticirane ponavljajuće pobačaje u prvih 12 tjedana trudnoće, a druga skupina žene koje se bore s neplodnošću (nemogućnošću začeća). Ostale dvije skupine su bile kontrolne skupine koje nisu dobivale probiotike, a radi se o ženama koje su imale dvoje ili više djece i tijekom trajanja istraživanja nisu bile trudne, i četvrta skupina bile su žene koje su tijekom trajanja istraživanja bile trudne i imale urednu trudnoću.

Ispitanice prve dvije skupine su tijekom šest mjeseci unosile 9 milijardi CFU soja Lactobacillus salivarius. 

Rezultati su pokazali da je primjena probiotika dovela do uspješne trudnoće u 67,5% slučajeva. Kod žena s ponavljajućim pobačajima do uspješne trudnoće došlo je u 80% slučajeva, dok su neplodne žene ostvarile trudnoću u 55% slučajeva.

Kod žena koje su začele primijećene su značajne razlike u vaginalnim parametrima prije i poslije primjene probiotika. Parametri kod kojih je došlo do poboljšanja su pH, mikrobiološki parametri (porast roda Lactobacillus, prisutnost L. salivarius) i imunosnih parametara (TGF-β1, TGF-β2 i VEGF) i kriteriji po Nugentu koji služe za detekciju bakterijske vaginoze. Lactobacillus salivarius djelovao je inhibitorno na aktivnost poznatih vaginalnih patogena, najviše na Candidu i G. Vaginalis.

Kod žena koje nisu ostvarile trudnoću porast broja bakterija Lactobacillus je bio značajno niži u usporedbi sa ženama koje su ostvarile trudnoću unatoč suplementaciji što možda ukazuje kako su nekim ženama potrebne više doze probiotika za uspostavljanje ravnoteže vaginalne mikrobiote što svakako treba dodatno ispitati znanstvenim istraživanjima. U svakom slučaju, rezultati ovog istraživanja donose novu nadu svim parovima koji se bore s neplodnošću.

Literatura :

Fernández L, Castro I, Arroyo R, Alba C, Beltrán D, Rodríguez JM. Immunomodulation of the Vaginal Ecosystem by Ligilactobacillus salivarius CECT 30632 Improves Pregnancy Rates among Women with Infertility of Unknown Origin or Habitual Abortions. Nutrients. 2023; 15(2):362.

Članak je objavljen na portalu Zdravo budi