Utjecaj prehrane na razvoj alergija u djece

Alergija (hipersenzibilizacija ili preosjetljivost) na hranu mnogo je češća u djece nego u odraslih. S hranom u probavni kanal mogu ući brojni neželjeni sastojci: razni toksini, klice, paraziti, kemijski spojevi i makromolekule različitog sastava.. Da bi organizam bio zaštićen od bilo kojeg “neželjenog uljeza”, priroda je gastrointestinalnom sustavu dala vrlo razvijen imunološki obrambeni aparat, koji se sastoji od limfoidnog tkiva najčvršće povezanog i udruženog s crijevima.

Unatoč takvoj učinkovitoj obrani, u cirkulaciji dojenčadi su neposredno poslije uzimanja jela nađene neznatne količine ovalbumina, kazeina i laktoglobulina, zbog nezrelosti njihovog imunološkog i probavnog sustava. Na sreću, u odraslih je to rijetkost, jer snažna kloridna kiselina i ostali proteolitički enzimi razgrađuju proteine do aminokiselina, iznimno do dipeptida. Isto se u odraslih zbiva i s većinom potencijalnih alergena.

Nutritivni alergeni

Slično ostalim alergenima, i nutritivni alergeni su po kemijskom sastavu najčešće proteini. Poznatiji nutritivni alergeni su: ribe (osobito losos), račići, kikiriki, jaja, mlijeko i pšenično brašno. Piletina, svinjetina, govedina, krumpir, naranča, limun, jagoda, orašasti plodovi i čokolada spadaju u nutritivne alergene koji rijeđe izazivaju alergije 1 .

Terapija alergije

Osnova svake terapije nutritivne alergije je dijeta. Postoje dvije osnovne vrste dijeta: eliminacijska i provokacijska 1 .
Eliminacijska dijeta identificira alergen izbacivanjem inkriminirajuće namirnice iz bolesnikove prehrane. Postoji 4 vrste eliminacijske dijete: inicijalna, oligoantigenska, elementarna, te dijeta koja zabranjuje svu hranu, osim vode, koja se nije održala.
Inicijalna eliminacijska dijeta pokazala se najprikladnijom u svakodnevnoj praksi. Nakon identifikacije alergena, bolesniku se daju namirnice koje najrijeđe uzrokuju nutritivnu alergiju. To su: janjetina, od povrća mrkva, grašak i krumpir, od cerealija riža, te tjestenina i med. Tijekom dijete bolesnik u specijalno kreiranu tablicu upisuje svoja opažanja. Bolesnik kod kojeg određena namirnica izazove izraženiju smetnju, mora odmah prestati s njezinim uzimanjem, te se obratiti liječniku 1 . Eliminacijska dijeta mora biti uvijek ograničena na 10 – 14 dana 2,3 . Kroz to vrijeme mora doći do poboljšanja ili potpunog povlačenja alergije, u protivnom, dijagnozu treba odmah ponovo razmotriti, budući da bilo kakva dijeta kod dojenčadi i djece može izazvati nagle poremećaje 3 .

Oligoantigenska dijeta je slična inicijalnoj, a sastoji se također od samo jedne vrste mesa (janjetina ili perad), povrća (kupus, kelj, špinat ili mrkva), voća (breskve, jabuke ili kruške) i ugljikohidratne hrane. Dijeta se provodi dva do četiri tjedna, uz isključivo konzumiranje vode. Postoji i nešto umjerenija dijeta, u kojoj se koriste sve namirnice osim jaja, piletine, svinjetine, govedine, ribe, od povrća se daje samo mrkva, celer i kupus, te se isključuju svi aditivi i začini, kao i orasi, lješnjaci i bademi. Ako alergijska reakcije nestane, postepeno se može dodavati jedna po jedna namirnica, pazeći pri tome kod koje namirnice se javlja alergija. Najprije se dodaju namirnice s malim, a tek kasnije s velikim alergenim rizikom.
Elementarne dijete se sastoje od oligopeptida i aminokiselina, hidrolizata škroba, disaharida i jednostavnih šećera, te minimalnih količina masti. Rijetka je mogućnost, ali ipak postoji, da neki bolesnici reagiraju i na hidrolizate škroba bez proteina.
Provokacijske dijete se temelje na tome da se inkriminirajući nutritivni alergen isključi iz prehrane, pa se zatim ponovno daje u određenim intervalima. Tako se ujedno najbrže i najpouzdanije dvostrukim slijepim pokusom otkrivaju bolesnici koji nemaju nikakvu nutritivnu alergiju.

Osim dijetoterapije, danas se može koristiti i imunoterapija, odnosno hiposenzibilizacija. Osnovu hiposenzibilizacije čini cijepljenje pacijenata malim količinama inkriminirajućeg alergena kroz dugi period (2-3 godine). Nažalost, do danas nije potvrđena učinkovitost takve terapije za nutritivnu alergiju, za razliku od inhalacijske alergije i alergije na ubode insekata koje se učinkovito tretiraju na ovaj način 4,5 .

Preventiva i prehrana dojenčadi i djece

Američka akademija pedijatara preporučuje isključivo dojenje kao idealnu prehranu do odprilike prvih 6 mjeseci života 6 . Majčino mlijeko predstavlja idealan balans hranjivih tvari, te sadrži i protektivna IgA antitijela koje dojenačka crijeva ne sadrže. Ova antitijela štite dojenčad od bakterijskih infekcija i vjerojatno smanjuju pojavljivanje nutritivnih alergija. No osim toga, kako bi se reducirala pojava ekcema u dojenčadi, također se dojiljama ne preporučuje konzumiranje jaja, kravljeg mlijeka, kikirikija, agruma, orašastih plodova i ribe 6,7 .

Alergija na mlijeko i soju kod dojenčadi se može javiti unutar nekoliko dana do nekoliko mjeseci nakon rođenja. Takva alergija ponekad ne uključuje urtikariju i astmu, nego grčeve, te moguću krv u stolici ili slabi razvoj.

Ako je dijete alergično na kravlje mlijeko, tada liječnik može predložiti sojinu formulu, odnosno elementarnu formulu, u slučaju razvoja alergije i na soju 8 . Prema jednoj studiji, formula na bazi soje može se preporučiti kao prvi izbor za djecu stariju od 6 mjeseci koja su alergična na mlijeko 9 .

No prema drugim podacima, formule na bazi soje nisu odgovarajuća zamjena za većinu dojenčadi sa gastrointestinalnim simptomima, vezanim ili uz alergiju ili intoleranciju na mlijeko, zbog toga što i same mogu izazvati alergiju 5 . Osim toga, neke studije su pokazale da formule na bazi soje sadrže velike količine fitoestrogena, posebno izoflavona, koji prema eksperimentalnim podacima pokazuju potencijalno štetan učinak na neuroendokrino sazrijevanje. Stoga se u formulama na bazi soje mora razmotriti smanjenje sastava fitoestrogena.

Kod dojenčadi izuzetno alergičnih roditelja se ispitivao učinak formula na bazi hidrolizata sirutke, kazeina i soje, kako bi se spriječilo rano javljanje simptoma nutritivne alergije. Pronađeno je da su u tim situacijama hidrolizati sirutke i kazeine superiorni nad sojom. Otkriveno je da dojenje ili korištenje formule na bazi hidrolizata kazeina uz odgođeno uvođenja vrlo alergene krute hrane jednu do dvije godine, spriječava nastanak simptoma nutritivne alergije u prve dvije godine života. Međutim, ova prehrambena ograničenja nisu spriječila nastanak drugih respiratornih alergija (npr. alergijski rinitis, astma) sa dvije i sedam godina 5 .

Nažalost, ne postoji dovoljno dokaza da dojenje spriječava razvoj alergije kasnije u životu. Ono međutim, odgađa pojavljivanje nutritivne alergije odlaganjem izloženosti dojenčeta onoj hrani koja može uzrokovati alergiju. Uključivanja krute hrane nakon 6 mjeseci starosti ili kasnije, također se može produljiti period bez alergije kod djeteta 9 .

U tablici je prikazan redoslijed uključivanja krute hrane kod alergijskog dojenčeta 11 .

Većina nutritivne alergije u djece (mlijeko, jaja, pšenica, soja) traje samo kratki period u djetetovu životu. Klinička tolerancija se obično razvija unutar nekoliko godina od dijagnoze alergije, unatoč kontinuiranoj prisutnosti serumskog IgE antitijela na alergensku hranu. Kako brzo dijete počinje tolerirati inkriminirajuću hranu, ovisi o težini početnih reakcija (što je teža početna reakcija, kasnije se razvija klinička tolerancija ) 5 .

Najčešći nutritivni alergeni (odgovorni za do 90 % svih alergijskih reakcija) su proteini iz kravljeg mlijeka, jaja, kikiriki, pšenica, soja, riba, školjke, te orašasti plodovi. U nekim prehrambenim grupama, posebno kod orašastih plodova i školjki, alergija na jednog člane te grupe može rezultirati alergijom i na ostale članove. Ta pojava se naziva unakrsna alergija. Unutar životinjskih grupa hrane, unakrsna alergija nije česta. Na primjer, ljudi alergični na kravlje mlijeko uglavnom mogu jesti govedinu, ili oni alergični na jaja uglavnom mogu jesti piletinu 11 .

U ovim krajevima, česta je nutritivna alergija na mlijeko i mliječne prozvode. U kravljem mlijeku ima oko 34 g/L proteina, od toga 80 % kazeina, a ostalo čine proteini sirutke. Najčešći uzrok alergije na mlijeko je, osobito u djece, a-laktoalbumin, ostali rjeđe, a kazein vrlo rijetko.

Alergija na jaja, prije svega na bjelanjak, češća je u djece nego u odraslih. Pri tome se javljaju klasične alergijske reakcije, kao astma, urtikarije, ali i angioedem, edem laringsa, rinitis i konjuktivitis, a najčešće svrbež kože. Stoga u eliminacijskoj dijeti treba isključiti jaja i sve namirnice pripremljene iz ili sa jajima (tjestenina, rezanci, mljeveno meso, majoneza).

Uz alergiju na ribu, dosta je česta i alergija na losos i rakove (nije unakrsna alergija).

Kod alergija na ribu treba pripaziti na jaja, te meso pilića i kokoši, ako su hranjeni ribljim brašnom.

Alergija na kikiriki je u nas vrlo rijetka, no može se javiti ako je osoba unakrsno alergična na ostale mahunarke (grašak, grah, bob, leća, pa i soja).

Alergija na razne vrste povrća je u nas dosta česta, i to na mahunarke, celer, mrkvu, rajčicu, rjeđe na krumpir. Od voća, često se susreće alergija na agrume i jagode, rjeđe na breskve i mandarine. Također se javlja i unakrsna alergija na naranče i mandarine, kao i jabuke i maline.

Alergija na meso je rijetka, ali se najčešće javlja na piletinu i teletinu, jer su te životinje češće liječene penicilinima i drugim lijekovima, te se zapravo javlja alergija na lijek, prije nego na proteine mesa. Iz tog razloga se preporuča meso divljači (srnetina, zečetina, itd).

Alergija na začine je također rijetka, no može se javiti na anis, lovor, kim, curry, a također je moguća alergija i na konzervanse i boje, što se malo teže identificira.

Među orašastim plodovima i sjemenkama alergijske reakcija najčešće izazivaju lješnjaci, orasi, bademi, sjemenke suncokreta te ulja dobivena iz istih. Iz prehrane treba izbaciti sva jela temeljena na njima (uključujući čokoladu, kolače). Također se može javiti alergija na plijesan, koja se može naći na vlažnim plohama, u brašnu, kruhu, na pljesnivu siru, voću, povrću. Manifestira se proljevom, ali i astmom i hunjavicom.

Nerijetka je pojava i alergija na pelud raznih biljaka, koja nije nutritivne, nego inhalacijske prirode. Međutim, pelud se može javiti i u raznim prehrambenim proizvodima (čajevi, med, zobene pahuljice, pšenične mekinje), pa zbog toga treba obratiti pozornost i na njih 1 .

Vlatka Boršo, mr.pharm.

Reference:

1 Živković R.: Dijetoterapija alergije i intolerancije na hranu-Vegetarijanska dijeta. U Dijetoterapija. Naprijed, Zagreb, 1994, str. 192-195.
2 Asthma and Allergy Foundation of America: Food Allergies.
3 Food Allergy Pediatric Asthma: Menardo JL. (Bruijnzeel- Koomen C, et al. Adverse reactions to food. Allergy 50:623-635, 1995.)
4 Gennaro, A.R. (ur.): Alergy. U Remington: The Science and Practice of Pharmacy, 20. ed. Lippincott Wiliams Wilkins, Baltimore – Philadelphia, 2000, str. 1580-1589.
5 National Institute of Allergy and Infectious Diseases (National Institute of Health): Food Allergy and Intolerances, NIAID Fact Sheet.
6 Asthma and Allergy Foundation of America: Food Allergies.

7 Food Allergy Patterns in Children: Infant Feeding and Food-Related Illnesses in Children.
8 Managing Food Allergy Intolerance: Sequence of Adding Solid Foods for the Allergic Infant.
9 Klemola A, et al. Allergy to soy formula and to extensively hydrolyzed whey formula in infants with cow s milk allergy: a prospective, randomized study with a follow-up to the age of 2 years. J Pediatr 140(2):219-224, 2002 (abstract)
10 Bocquet A, et al. Infant formulas and soy protein-based formulas: current data. Arch Pediatr 8(11):1226-1233, 2001. (abstract)
11 American Acadamy of Allergy Asthma Immunology: Patients Consumers Center: Tips to Remember: Food Allergy.