Za dijete nema bolje hrane od majčinog mlijeka jer ono sadrži sve bitne sastojke za pravilan rast i razvoj i osigurava jačanje imuniteta i povoljno utječe na zdravlje.
Prednosti majčinog mlijeka
Prednosti dojenja su brojne, kako za majku, tako i za dijete. S biološkog stajališta, dojenje predstavlja idealnu podlogu za rast i razvoj, razvija otpornost od raznih bolesti, i u starijoj dobi, te stvara neraskidivu vezu između majke i djeteta. U praktičnom smislu, ekonomično je i jednostavno rješenje jer hranu uvijek i svuda nosite sa sobom, spremnu i “podgrijanu” na idealnu temperaturu, bez potrebe za sterilizacijom i mjerenjem količine.
Za dijete
• Povećava se otpornost imuniteta (prirodnog obrambenog mehanizma svakog organizma) jer su u prvom majčinom mlijeku nazočne tvari kao što su imunoglobulini (protutijela koja se bore kada napadnu virusi i bakterije), koji mu osiguravaju sigurnu zaštitu kod najčešćih infekcija.
• Štite crijeva u kojima se kod djece koja se hrane majčinim mlijekom razvija bakterija bacillus bifidus, koja kontrolira štetne bakterije u crijevima. U majčinom mlijeku nalazi se i enzim lizom, koji štiti probavni sustav od infekcija.
• Sprječava razvoj štetnih gljivica i bakterija (candida albicans); sadrži u svom sastavu bjelančevine i lipide (masnoće), koji djeluju protiv zaraza i upala.
• Lako je probavljivo jer djeca koja se hrane majčinim mlijekom imaju manje problema s upalama i pelenskim infekcijama zbog lakšeg sastava mlijeka.
Za majku
Dojenje povoljno utječe i na majku:
• Smanjuje rizik od bolesti tumora dojki za oko 20%. Znanstvene studije pokazale su da je potrebno dojiti barem nekoliko mjeseci da bi imalo učinak.
• Pomaže gubitku viška kilograma nakon poroda, a koji su se nagomilali u trudnoći jer proizvodnja mlijeka zajtijeva trošenje više energije.
Što se s vremenom mijenja?
Da bi se prilagodilo djetetovom rastu i razvitku i sastav majčinog mlijeka se vremenom postupno mijenja.
Kolostrum
To je gusta žućkasta tekućina, koja predstavlja prvu hranu za bebu. Za razliku od pravog mlijeka, bogatija je bjelančevinama i mineralnim solima. Lakše je probavljiva jer sadrži manje šećera i masnoća. Osim toga, bjelančevine iz kolostruma sadrže određena antitijela (immunoglobulin A), tvari koje pomažu u obrani organizma i štite stijenke crijeva od raznih infekcija, bakterija i virusa.
Stvaranje mlijeka
Oko trećeg, četvrtog dana kolostrum mijenja izgled: pročišćava se i postaje svjetljiji, nešto gušći i kremastiji. To je tzv. mlijeko prijelzanog razdoblja, koje služi da bi se dijete postepeno naviklo na okus mlijeka kakav će ubuduće biti. To je faza naviranja mlijeka: grudi postaju napete i nabrekle, tople i često bolne. Može doći i do porasta tjelesne temperature. Do ove promjene obično dolazi treći, četvrti dan nakon poroda. Mlijeko se stvara i navire u velikim količinama i to obično više nego što je djetetu potrebno. Pod utjecajem biološkog mehanizma, koji upravlja stvaranjem mlijeka i redovitom opskrbom doći će postepeno i do smanjenja količine mlijeka radi utjecaja hormona koji upravljaju izlučivanjem žlijezda za stvaranje mlijeka, a čija se razina nakon poroda snižava. Za rad mliječnih žlijezda zaslužna je hipofiza. Sisanjem dijete šalje impuls živčanom sustavu, koji se brine za produkciju hormona prolaktena, koji osigurava mlijeko, a koji zajedno s oksitocinom pomaže dotok mliječnim kanalima od žlijezda do bradavica.
Veličina grudi ne utječe na količinu mlijeka koja će se proizvoditi u majčinom tijelu. I male grudi mogu proizvesti dovoljnu količinu mlijeka da do sitosti nahrane dijete.
Zrelo mlijeko
Nakon otprilike deset dana stvara se pravo mlijeko, tekućina izrazito slatkastog okusa. Ovo mlijeko osigurava djetetu sve hranjive tvari koje sum u potrebne. Od sada nadalje djetetove će potrebe ravnati proizvodnjom količine mlijeka. Količina proizvedenog mlijeka progresivno će rasti prvih mjesec dana, da bi između drugog i šestog mjeseca iznosila od 600 do 900 grama u 24 sata.
Odmah nakon poroda stavite dijete na prsa
Svaka žena je sposobna dojiti svoje dijete ukoliko ga odmah nakon poroda stavi na prsa i bude mu na raspolaganju prema njegovim potrebama. Stimulacija, tj. poticaj koji određuje naviranje mlijeka u većim količinama je upravo određena djetetovim redovitim sisanjem: što više dijete siše, više će se mlijeka stvarati. Zato treba djetetu odmah ponuditi dojku, štoviše već u prvom satu njegova života. Uz to, dijete sisanjem aktivira proizvodnju oksitocina, još jednog hormona koji potiče razvoj mišićnih stanica koje ovijaju žlijezde za proizvodnju mlijeka i tako dovode mlijeko kanalima do bradavica.
Vodite računa o prehrani
Kako biste osigurali proizvodnju dovoljne količine mlijeka, morate se pravilno i uravnoteženo hraniti te uzimati dosta tekućine. Dnevni unos kalorija trebao bi se povećati za 500 kalorija u odnosu na normalan unos. Potreba za kalorijama je proporcionalna količini mlijeka koju proizvedete (500-600 grama u prvim mjesecima i oko 800 grama u daljnjim mjesecima).
Nutricionisti savjetuju da se da prednost mlijeku i mliječnim proizvodima, svježem i nekuhanom voću i povrću i da se izbjegava jako začinjena hrana i suhomesnati proizvodi te češnjak, ljuskari i neko povrće, kao što su šparoge, kupus i crveni luk, koji mogu promijeniti okus mlijeku i možda dijete neće htjeti sisati. Ne savjetuje se konzumiranje kave, čaja i alkohola za vrijeme dojenja. Naravno, i cigarete su zabranjene jer nikotin može prijeći u mlijeko i uzrokovati proljev i mučine kod djeteta.
Izbjegavajte stres
Manja količina ili potpuni nestanak mlijeka može se dogoditi kao posljedica stresa ili težih emotivnih stanja. Zato je važno da dojilja bude oslobođena svih stresnih situacija i da se usredotoči na dijete. Dobro je da se odmorite između jednog i drugog hranjenja djeteta. Ako osjećate napetost, to se može odraziti na stvaranje mlijeka. Opuštanje i osjećaj ugode u dobrom okruženju te dobro raspoloženje osnovni su uvjeti koji pogoduju optimalnom stvaranju mlijeka i potiču dojenje.
Kada dijete zatraži
Djeca mogu, ravnajući se prema osjećaju gladi, ponekad sisati manje, a ponekad više pa će vas tako tražiti da ih dojite u različito vrijeme i bez pravila. Takvo dojenje je uspješno i vrijedno jer odgovaramo na njegove potrebe i važno je dam u budemo uvijek na raspolaganju kada dijete to zatraži. Neprestana stimulacija žlijezda koje su odgovorne za produkciju majčinog mlijeka događa se na poticaj koji nam omogućava upravo sisanje. Ako dijete dojima samo u određene sate i samo određeni broj puta tijekom dana, žlijezde će biti uspavane i neaktivne ostalo vrijeme. Čak i ako u dugim razdobljima djetetu date bočicu s umjetnim mlijekom i ono manje sisa, žlijezde će se manje i rjeđe stimulirati i stvarat će manje mlijeka. Ako dijete dojite, ono nema potrebu za ostalim tekućinama.
Briga za zdravlje dojki
Ako dojite, morate voditi računa i o dojkama, kojima je potrebno za to vrijeme više njege. Kupite specijalni grudnjak namijenjen dojiljama, kojeg za vrijeme hranjenja djeteta ne morate skidati, već samo otkopčati sprijeda. Prije i poslije dojenja bradavice operite mlakom vodom. Ne rabite kreme i losione jer mogu promijeniti miris i okus bradavica pa će one postati odbojne dijete. Ako imate ragade, ispucale i bolne bradavice, možete kapljicu mlijeka razmazati po njima i po areoli jer djeluje hidratizirajuće i umirujuće. Da biste ubrzali oporavak bradavica, preporuča se da ih više puta dnevno držite osušene na zraku, bez odjeće.
Pravilno dojenje
Za vrijeme dojenja važno je da dijete obuhvti ustima ne samo bradavicu, već i areolu, koja je okružuje. Brada mu je položena na grudi, a glavica okrenuta prema gore, da bi moglo disati bez da majka pridržava dojku prstima. Nepravilan položaj kod dojenja može uzrokovati bol u bradavicama i njihova oštećenja, kao što su ragade, pojava bolnih i raspucanih bradavica te upalu dojki jer se pravilno ne prazne, i do nezadovoljstva djeteta koje ne može onda sisati koliko bi htjelo, te tako i do nedovoljnog stvaranja mlijeka.
Potrebno je dijete stavljati uvijek na obje dojke, da bi se potaknuo rad obiju strana na isti način. Prvih dana vodite računa da dijete ne siše na jednoj dojci duže od pet minuta jer su vam bradavice osjetljive i podložne oštećenjima.
Autor: Prim. dr. Nevena Letica-Protega, pedijatrica
Tekst preuzet iz časopisa [url="http://www.bebe.hr/"]Bebe[/url], svibanj 2014.