Sve funkcije koje organizam obavlja ukjlučujući kretanje, različite tjelesne i umne napore, rad srca, disanje, zahtijevaju energiju. Upravo hrana osigurava organizmu tu prijeko potrebnu energiju.
Osnovni izvor energije predstavljaju ugljikohidrati, 1 g ugljikohidrata organizmu osigurava energiju od 4 kcal, potom masti, 1 gram masti osigurava energiju od 9 kcal, te proteini, 1 g osigurava energiju od 4 kcal. Proteine kao izvor energije organizam koristi tek u slučajevima kada mu nisu dostupni ugljikohidrati i masti.
Ostale komponente hrane, primjerice vitamini i minerali, također imaju važnu ulogu u održavanju adekvatne energetske razine jer:
Sasvim je, dakle, jasno da neadekvatna prehrana može utjecati na smanjenje razine energije, a samim time i izazvati osjećaj umora.
Razvoju osjećaja umora mogu doprinijeti različiti prehrambeni čimbenici, primjerice:
Hrana koja negativno djeluje na organizam, primjerice različiti stimulansi i alkohol, ili hrana koja izaziva alergijske reakcije također može rezultirati osjećajem umora.
Stimulansi i alkohol
Stimulansi (posebice kava, i ostala pića sa visokim sadržajem kofeina) i alkohol mogu doprinijeti umoru jer ometaju metabolizam i djeluju iscrpljujuće na organizam.
Osjećaj energije koji se javi nakon konzumacije ovih pića varljiv je jer ubrzo slijedi pad energetske razine.
Upravo ove nagle promjene energetske razine djeluju iscrpljujuće na organizam. Nadalje, napici koji sadrže kofein kao i alkohol imaju diuretičko djelovanje, te kao takvi predstavljaju stres za organizam.
Dodatan teret koji alkohol nosi je spriječavanje detoksikacije jetre, vitalnog organa koji je ionako prezaposlen procesiranjem ostalih toksina (iz hrane, okoliša, kemikalija kojima smo izloženi na poslu, kod kuće ili u prometu) kao i svih masnoća koje unesemo u organizam. Isto tako, alkohol organizam može prepoznati kao namirnicu visokog glikemijskog indeksa što predstavlja dodatno opterećenje.
Stimulansi i alkohol iz navedenih razloga trebali bi se izbjegavati ili konzumirati u ograničenim količinama.
Preosjetljivost na hranu
Netolerancija određenih komponenata hrane te alergijske reakcije na hranu mogu rezlutirati osjećajem umora ukoliko se ignoriraju. Rezultat je to stresa kojemu je organizam izložen kada se unese hrana na koju je organizam preosjetljiv. Neke komponente hrane koje osoba ne može tolerirati mogu biti smetnja pravilnoj probavi i apsorpciji nutrijenata, rezultirajući stanjem pothranjenosti organizma, čak i onda kada unosite adekvatne količine nutrijenata. Simptomi preosjetljivosti na hranu ili komponente hrane mogu se javiti ubrzo nakon unosa «problematične» hrane, no ponekad se jave tek nakon nekoliko dana. U takvim slučajevima otežano je definiranje namirnica na koje je osoba preosjetljiva.
Kako bi se utvrdilo pridonosi li osjećaju umora preosjetljivost na hranu, najbolje je «problematične» namirnice izbaciti iz prehrane najmanje na mjesec dana.
Toksini i pesticidi
Istraživanja su pokazala da hrana podržava zdravu produkciju energije, sintezu DNA molekula i stanica, no kada je prehrana deficitarna na nutrijentima, ove strukture i njihove funkcije postaju ugrožene.
Zagađivači, određene umjetne boje, konzervansi, pesticidi i ostali toksini mogu rezultirati povećanjem razine slobodnih radikala u organizmu, što uzrokuje dodatno oštećenje staničnih membrana i mutaciju stanične DNA. Nadalje, višak slobodnih radikala može inhibirati, čak i uništiti mehanizme koji u mitohondrijima proizvode energiju, rezultirajući umorom i povećanim rizikom za neke kronične bolesti. Prema tome, održavanje sustava za produkciju energije zdravim uključuje smanjenje unosa toksina u najvećoj mogućoj mjeri.
Hidrogenirane i zasićene masnoće
Pokazalo sa da konzumacija hidrogeniranih i zasićenih masnoća u velikim količinama rezultira slabljenjem konzistencije i funkcije membrana.
Slabe membrane vode ka povećanom gomilanju slobodnih radikala, a time i smanjenju učinkovite produkcije energije te povećanim stupnjem DNA mutacija. Izbjegavanje hidrogeniranih i zasićenih masnoća, i korištenje maslinovog i lanenog ulja kao izvora masnoća jedan je od načina održavanja zdravih membrana. Uključenje izvora esencijalnih masnoća, primjerice orašastih plodova, žitarica i ribe također blagotvorno djeluje na zdravu staničnu membranu.
Nekoliko savjeta za osiguravanje adekvatne energetske razine:
Dr.sc. Darija Vranešić
Iva Alebić, dipl.ing.