Trikovi za povećanje apetita onkoloških pacijenata

Većina oblika onkološkog liječenja učinkovitija je ako je bolesnik adekvatno uhranjen. Osiguravanjem optimalnog unosa svih hranjivih tvari utječemo na poboljšanje kvalitete života bolesnika, ali i smanjenje simptoma i nuspojava liječenja poput smanjenog apetita, otežanog gutanja, mučnine, dijareje ili problema konstipacije. 

Prehrana onkoloških bolesnika

Važno je napomenuti kako prehrani onkoloških pacijenata treba pristupiti individualno, a ovisi o stupnju proširenosti bolesti te prisutnim pridruženim tegobama i poremećajima. Također, stanice karcinoma proizvode proupalne molekule koji potiskuju želju za hranom, a i terapija uzrokuje brojne neželjene nuspojave zbog kojih je često otežan normalan unos hrane bolesnika. 

Što utječe na smanjenje apetita?

Svi oblici onkološkog liječenja donose nuspojave, a najpoznatije su mučnina, povraćanje, konstipacija ili dijareja. Sve nuspojave značajno utječu na smanjenje prehrambenog unosa oboljelih. Osim nuspojava, na smanjeni unos hrane mogu utjecati i promjene u osjetima okusa i mirisa, averzija prema hrani, otežano gutanje, umor, odgođeno pražnjenje želuca te poremećaj u radu crijeva zbog čega se preporučuju manji i češći obroci tijekom dana.

Individualni pristup bolesniku s unosom odgovarajućih namirnica koje se dobro podnose poboljšava ishode liječenja pomažući u održavanju odgovarajuće mišićne mase, izaziva manje neželjenih promjena u procesu liječenja te poboljšava kvalitetu života. 

Nema potrebe mijenjati prehranu iz temelja

Osobe koje dobiju dijagnozu maligne bolesti često razmišljaju o uvođenju novih, često ekstremnih modela prehrane. Oboljeli izbacuju cijele skupine namirnica, a poneki smatraju kako će minimalnim unosom energije i konzumacijom isključivo svježe cijeđenih sokova od voća i povrća „izgladniti“ tumor. Nažalost, stanice tumora su pametnije i na kraju će pronaći svoj izvor energije, a minimalnim unosom hrane bolesnik će dodatno otežati vlastitom oslabljenom organizmu borbu protiv bolesti.

Energetske i nutritivne potrebe onkoloških bolesnika

Oboljeli bi odmah nakon postavljanja dijagnoze trebali obratiti pozornost na uvođenje ili održavanje pravilnih prehrambenih navika. Uz adekvatan kvantitativan energetski unos, onkološkim bolesnicima izuzetno je važno osigurati i adekvatan unos vitamina, minerala i ostalih biološki aktivnih tvari. 

Važnost adekvatnog unosa proteina 

Kada govorimo o prehrani onkoloških bolesnika, posebnu pažnju potrebno je obratiti na unos energije i proteina. Za razliku od ugljikohidrata i masti koje se u organizmu skladište kao rezerva energije u obliku triglicerida  i glikogena, proteini i aminokiseline ne mogu se trajno pohraniti. 

Osim što su izvor energije, proteini sudjeluju i u izgradnji brojnih tkiva, neophodni su za stvaranje hormona, gena, prijenos kisika, a bez njihove prisutnosti nezamisliv je rad mišića. Onkološkim bolesnicima preporuča se da svoju svakodnevicu obogate proteinskim namirnicama poput crvenog mesa i mesa peradi, ribe, jaja, mahunarki, orašastog voća te mlijeka i mliječnih proizvoda. 

Odgovarajućim unosom proteina važno je osigurati i dovoljno esencijalnih aminokiselina. Naime, naš organizam ne može ih sintetizirati, stoga je nužno osigurati adekvatnu količinu esencijalnih aminokiselina iz hrane ili dodataka prehrani. 

Važnost dovoljnog unosa tekućine

Onkološki bolesnici posebno su rizična skupina što se tiče dehidracije, posebice ako pate od nuspojava liječenja poput povraćanja ili proljeva. Povećan gubitak tekućine potrebno je pravovremeno nadoknaditi. Adekvatnoj opskrbi tijela tekućinom mogu pomoći obična ili mineralna voda, svježe cijeđeni sokovi, biljni ili voćni čajevi, ali i konzumacija namirnica bogatih vodom poput svježeg voća i povrća, te bogatih mesnih i povrtnih juha ili povrtno-voćnih smoothija. 

Kako doskočiti problemu smanjenog apetita?

Svaki pacijent zahtijeva individualni pristup, međutim postoje opće preporuke koje pomažu većini oboljelih:
•    Dnevni unos hrane poželjno je rasporediti u više manjih obroka tijekom dana.
•    Preporučuje se unos namirnica visoke nutritivne gustoće poput orašastog voća, sjemenki, cjelovitih žitarica, punomasnih fermentiranih mliječnih proizvoda, ribe, jaja i nemasnog mesa.
•    Obogatite obroke i međuobroke koncentriranim izvorima energije poput maslinovog ulja, maslaca, orašastog voća i sjemenki kako bi svaki obrok imao veću energetsku vrijednost što rezultira većim energetskim unosom na kraju dana. 
•    Omogućite bolesniku zajedničke obroke s obitelji. Odavna je poznato kako se u društvu slađe jede, a i znanstvene studije potvrđuju kako obrok s prijateljima i obitelji povećava apetit.
•    Servirajte hranu na većim tanjurima. Istraživanja pokazuju kako tim trikom možemo zavarati naš mozak i nesvjesno pojesti više nego kad je hrana servirana na na manjem tanjuru. 
•    Napravite raspored obroka. Glad nas obično podsjeća kako bi trebali nešto pojesti, međutim taj osjet može izostati kod bolesnika. Kako ne bi preskakali obroke ili zaboravljali jesti, napravite plan obroka kroz dan.
•    Nemojte preskakati doručak. Znanstvenici su potvrdili kako svakodnevna konzumacija doručka može utjecati na povećanje apetita, što bolesnicima može biti motiv da jedu više tijekom dana. 
•    Oboljeli često imaju probleme s gutanjem i žvakanjem krute hrane. Praktičan savjet za rješavanje ovog problema je uvođenje tekućih obroka, poput bogatih mesnih juha od kostiju ili gustih juha od povrća obogaćenih maslinovim uljem ili vrhnjem, bogati mliječni frapei ili sladoled. 
•    Ne zaboravite na važnost međuobroka, koji mogu značajno doprinijeti dnevnom unosu energije, a samim time i održavanju ili povećanju tjelesne mase. Primjer nutritivno kvalitetnog međuobroka su orašasto i suho voće, mliječni proizvodi poput jogurta ili kefira te svježih ili tvrdih sireva, namazi od mahunarki ili smoothie.
•    Jedite hranu koju volite. Zvuči jednostavno, ali i znanstvenici potvrđuju kako ćemo pojesti više hrane koju volimo što može blagotvorno djelovati na apetit bolesnika i motivirati ga da pojede obrok do kraja.
•    Preporučuje se smanjiti unos tekućine za vrijeme obroka, a povećati između obroka. Prednost treba dati vodi, te voćnim ili blagim biljnim čajevima.
•    Ukoliko postoji problem s mučninom, preporučuje se konzumirati čaj od đumbira ili ga uklopiti u domaći sok, limunadu ili voćni smoothie.

Odabir dodatka prehrani

Primjena različitih dodataka prehrani iznimno je raširena pojava među onkološkim bolesnicima. Procjenjuje se da približno 50% oboljelih od malignih bolesni uzima određene dodatke prehrani, a brojne znanstvene studije potvrđuju njihovu učinkovitost i neškodljivost. Međutim, kako odabrati dodatak prehrani koji zadovoljava potrebe onkološkog bolesnika? Najvažnija činjenica na koju treba obratiti posebnu pozornost je klinička učinkovitost odabranog dodatka prehrani, ali i da ne ulazi u interakcije s onkološkom terapijom. 

Plazmolizirani biljni kvasac idealan je odabir prirodnog dodatka prehrani za onkološke bolesnike. Složenog naziva, no jednostavnog i prirodnog sastava, ovaj dodatak prehrani ima potvrdu znanstvene zajednice svoje učinkovitosti u ovoj populacijskoj skupini. Proizvodi se od prirodnog biljnog kvasca te ekstrakata više od 50 ljekovitih biljnih vrsta, a konačni proizvod sadrži više od 60 vitalnih tvari, uključujući vitamine, minerale i sve aminokiseline. Proizvod je u potpunosti prirodan, što znači da ne sadrži konzervanse, bojila ili aditive. 

Znanstvenici su proučavali utjecaj ovog prirodnog pripravka na onkološke bolesnike u nekoliko studija.

Prva dvostruko slijepa, randomizirana studija provedena je na 177 onkoloških pacijenata za vrijeme radioterapije. Rezultati su pokazali kako se apetit pacijenata, koji su kroz tri mjeseca konzumirali plazmolizirani biljni kvasac, značajno poboljšao, isto kao i povećanje pokretljivosti te poboljšanje općeg stanja organizma. Svim oboljelima poznati su problemi sa apetitom koji neposredno utječu na značajan gubitak tjelesne mase.

Dodatak plazmoliziranog biljnog kvasca može pozitivno djelovati na očuvanje i povećanje tjelesne mase.

Druga studija proučavala je kako dodatak plazmoliziranog biljnog kvasca utječe na različite funkcije organizma bolesnika, poput kognitivnih, emocionalnih i socijalnih funkcija tijekom kemoterapije. Isto tako, znanstvenici su proučavali utjecaj ovog dodatka prehrani na simptome onkološke terapije. Rezultati su pokazali značajno smanjenje simptoma liječenja poput mučnine, povraćanja, dijareje te osjećaja umora. Također, uočeno je poboljšanje u tjelesnoj, kognitivnoj, emocionalnoj te socijalnoj funkciji što značajno povećava kvalitetu života onkoloških bolesnika. 

Najnovija studija ipak ima najzanimljivije rezultate. Znanstvenici su, naime, proučavali utjecaj dodatka plazmoliziranog biljnog kvasca na apsorpciju i bioraspoloživost mikronutrijenata, odnosno vitamina i minerala. Rezultati su pokazali kako dodatkom plazmoliziranog biljnog kvasca dolazi do značajnog povećanja apsorpcije vitamina B1, cinka, magnezija i željeza. Što to znači za bolesnike? Oboljeli često posežu za različitim dodacima prehrani, međutim nije poznato koliko se unesenih mikronutrijenata i apsorbira u njihovom probavnom sustavu. Rezultati ove studije pokazali su kako se kontinuiranim uzimanjem plazmoliziranog biljnog kvasca povećava apsorpcija navedenih nutrijenata, što znači da su pacijenti sigurni kako su se vitamini i minerali apsorbirali te mogu očekivati njihove blagotvorne učinke.

Zaključno, jasno je kako načinom prehrane i odabirom dodataka prehrani nećemo izliječiti karcinom. Međutim, pravilni prehrambeni odabiri mogu olakšati borbu s opakom bolesti. Najbolja strategija je držati se raznolike i uravnotežene prehrane, obogatiti obroke zdravim masnoćama, uvesti nutritivno bogate međuobroke te pravilno odabrati prirodan dodatak prehrani koji će biti vjeran suputnik tijekom liječenja.