Topikalna primjena ljekovitog bilja u anti-agingu

Cijenjeni stručnjak na području fitoterapije je istaknuo da sama priroda može ponuditi puno na području dermatologije, no pritom treba blagotvoran učinak biljaka staviti u realan kontekst. Tako je realnost koju možemo očekivati od biljaka zaštita i protekcija kože te ublažavanje upalnih stanja koji se negativno odražavaju na koži.

U svom izlaganju dr. sc. Stribor Marković je istaknuo 12 supstanci porijeklom iz hrane ili biljaka  s potencijalnim blagotvornim djelovanjem na starenje pa su se na listi našli: polinezasićene masne kiseline, alge i rajčica, argan, grahorica Vigna Aconitifolia, baobab, lizin iz kopra, vrsta hibiskusa (Abelmoschus Moschatus), biljka Schisandra Chinensis, galanga, gardenija te đumbir. U nastavku ćemo izdvojiti najzanimljivije.

Polinezasićene masne kiseline djeluju protuupalno

U kontekstu kože dr. sc. Stribor Marković istaknuo je dvije masne kiseline: gama-linolensku kiselinu i alfa-linolensku kiselinu. Gama-linolensku kiselinu, organizam može proizvesti iz tvari koje se nalaze u hrani, ali samo u idealnim uvjetima odnosno kod adekvatne količine nutrijenata poput magnezija, cinka, vitamina C, B3 i B6 u organizmu. Gama-linolenska kiselina se u tijelu pretvara u prostaglandin serije 1 (PGE1),  supstance slične hormonima koja djeluje protuupalno. Protuupalno djelovanje pokazuje i alfa-linolenska masne kiseline (ALA) , esencijalna masna kiselina iz skupine moćnih omega-3 masnih kiselina. 

Zanimljivost je da se koncentracija polinezasićenih masnih kiselina u koži s godinama smanjuje zbog čega prehrana bogata ovim supstancama u kombinaciji s dodacima prehrani  i topikalnom primjenom polinezasićenih masnih kiselinama može imati povoljan učinak na stanje kože.

Alge i rajčica štite kožu od sunca

Poznato je da karotenoidi poput beta-karotena i astaksantina mogu zaštiti kožu od posljedica izlaganja suncu, a novost na području su tzv. bezbojni karotenoidi fitoen i fitofluen, molekule koje u obilju nalazimo u nekim sortama rajčica te algama Dunaliella salina. Prema dr. sc. Striboru Markoviću topikalna primjena ovih supstanci se pokazala korisnom u smanjenju hiperpigmentacija kože uzrokovane izlaganjem UV zrakama.

Drugo lice argana

Drvo argana endemska je vrsta porijeklom iz Maroka čiju plod sadrži uljem bogate sjemenke. Upravo, ulje sjemenki argana ima dugu tradiciju upotrebe u njezi kože – osobito za hidraciju suhe kože. No, dr.sc. Stribor Marković je ukazao na nov način primjene ove biljke. Naime, iz lista argana mogu se dobiti polifenoli, koji osim snažnog antioksidativnog učinka, mogu, prema istraživanjima, inhibirati razgradnju kolagena u koži, čime se čuva čvrstoća i elastičnost kože.

Kopar za elastičnost kože

Čini se da popularni začin kopar nije samo važan u kulinarstvu, već i u dermatologiji. Vodeni ekstrakt biljke, naime, sadrži spojeve koji potiču aktivnost enzima, a koji imaju važnu ulogu u stvaranju mreže elastinskih vlakana.  Elastinska vlakna sačinjavaju oko 10 % svih dermalnih vlakna, no ključni su za svojstvo elastičnosti kože.  Kao posljedica, topikalna primjena vodenog ekstrakta kopra može povećati elastičnost kože, zaključuje dr. sc. Stribor Marković.

Galanga i hijaluronska kiselina

Galanga (Alpinia Galanga) je biljka karakteristična za tropsku Aziju. Tradicionalno se koristila u liječenju reumatizma, poremećaje u radu probavnog sustava te kod upale grla, dok je u Europi pronašla i kulinarsku upotrebu kao aromatični začin koji uvelike karakteristikama podsjeća na đumbir. Znanstvenici su izolirani brojne aktivne sastojke iz svih dijelova biljke, a najznačajniji aktivni sastojak kojem se pripisuje antibakterijsko i protuupalno djelovanje naziva se 1,8 cineol. Kada je u pitanju koža dr.sc. Stribor Marković ističe kako se pokazalo da ova biljka ima sposobnost potaknuti biosintezu hijaluronske kiseline u koži.

Poznao je kako je hijaluronska kiselina izuzetno važna za čvrstoću i elastičnost kože. Riječ je o molekuli koja  sama po sebi ima sposobnost vezati velike količine vode i time održavati vlažnost kože.No, hijaluronska kiselina ispunjava i prostor između kolagenskih i elastičnih vlakana u dermisu, odnosno hrani i hidratizira molekule koje održavaju elastičnost kože. 

Ljetni drijemovac za botoxu sličan učinak

Ljetni drijemovac (Leucoium aestivum) je biljka koja raste i u Hrvatskoj na močvarnim livadama i u poplavnim nizinskim šumama.

Aktivne tvari ove biljke nazivaju se dormini i nalaze se u njenoj lukovici, a njihov povoljni utjecaj na kožu očituje se u indukciji antioksidativnih enzima i smanjenju bora.

Đumbir i koža

Đumbir je danas jedan od najpopularnijih začina diljem svijeta. Svježi korijen đumbira u svom sastavu krije mnoge tvari s potencijalnim biološki aktivnim djelovanjem. Pikantnost duguje sadržaju gingerola, dok aromu daju hlapljiva ulja. Đumbir se već tisućama godina tradicionalno koristi u liječenju bolesti i stanja poput prehlade, mučnine, artritisa, migrena i hipertenzije. Kada je u pitanju koža, pokazalo se kako ekstrakt đumbira može umanjiti nastanak glikoliziranih produkata u koži što ima povoljan učinak na njen izgled.