TOP 7. Koenzim Q10
Koenzim Q10 je snažan antioksidans koji štiti organizam od slobodnih radikala i pomaže u očuvanju vitamina E, glavnog antioksidansa staničnih membrana i kolesterola u krvi. Naziv ubikinon ukazuje na njegovu veliku rasprostranjenost u ljudskom tijelu. Kao koenzim, ovaj nutrijent pomaže mitohondrijima, staničnim skladištima energije, u kompleksnom procesu transformacije hrane u ATP, energiju koja pokreće tijelo. Koenzim Q10 sintetizira se u tijelu, a unosimo ga i hranom, nalazi se poglavito u mesu i ribi. Niske razine koenzima Q10 u krvi zabilježene su kod osoba sa srčanim oboljenjima, kardiomiopatijom, upalom desni, zatim kod pretjerane gojaznosti, hipertenzije, mišične distrofije, dijabetesa, AIDS-a te kod bolesnika na dijalizi. Razina koenzima Q10 također je smanjena kod osoba starije dobi.
TOP 8. Resveratrol
Resveratrol je fitokemikalija koja se sintetizira u grožđu kao odgovor na mikrobnu infekciju ili stres, a akumulira se u opni (kožici) grožđa. Ova molekula nalazi se u vinu, a budući da je koncentracija resveratrola proporcionalna trajanju maceracije, znatno je viši udio resveratrola u crnim vinima. In vitro istraživanja dokazala su snažnu antioksidativnu aktivnost resveratrola i učinak na smanjenje oksidacije LDL kolesterola, što može zaštititi od ateroskleroze. Zaštitno djelovanje vina na kardiovaskularni sustav između ostalog se pripisuje resveratrolu.
Popularno – znanstveni pojam «francuski paradoks» koristi se za skraćeni opis činjenice da Francuzi znatno rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, a istodobno konzumiraju jednake količine zasićenih masti kao i Amerikanci. Francuzi vole jesti, a njhova prehrana bogata je mastima i po svim karakteristikama trebala bi ih svrstavati u rizičnu skupinu za pojavu kardiovaskularnih bolesti. Pažljivim proučavanjem karakteristika i razlika francuske i američke prehrane istraživači su zaključili da je jedina značajna razlika bila unos crnoga vina. Brojne kontrolirane studije pokazale su da crno vino – kada se konzumira u umjerenim količinama – povećava razinu HDL («dobrog» kolesterola), a smanjuje razinu LDL («lošeg») kolesterola u krvi.
TOP 9. Epigalokatehin – 3 – galat (EGCG)
Polifenol koji se smatra najmoćnijom aktivnom supstancom u zelenom čaju je epigalokatehin-3-galat (EGCG), vrsta katehina. Katehini iz čaja posjeduju niz farmakoloških učinaka; antioksidativno, antimutageno, antikarcinogeno i protuupalno djelovanje.
Brojna istraživanja ukazala su na povoljno djelovanje molekule EGCG na poboljšanje razine kolesterola (sniženje razine „lošeg“ i povišenje razine „dobrog“ kolesterola) te smanjenje oksidacije LDL („lošeg“) kolesterola. Na taj način zeleni čaj djeluje preventivno na pojavu kardiovaskularnih bolesti.
TOP 10. N-acetil cistein (NAC)
N-acetil cistein (NAC) je izmijenjen oblik aminokiseline cistein, koja se sintetizira u tijelu i unosi hranom. Unos NAC moguć je jedino putem suplemenata, a strategija unošenja ove molekule temelji se na osiguravanju elemenata za sintezu jednog od najvažnijih tjelesnih antioksidansa –glutationa. Istraživanja pokazuju da specifična forma aminokiseline cistein, N – acetil – cistein, može povisiti razinu glutationa Glutation je antioksidans koji je uključen u brojne biološke procese u tijelu.
Tablica. Svojstva prehrambenih antioksidansa za koje su poznate preporučene dnevne vrijednosti unosa
Dr.sc. Darija Vranešić Bender
clanak objavljen u casopisu Doktor u kuci, lipanj 2007