Datum objave: 27. 09. 2010.

Sam spomen riječi “sterol” kod većine će, nažalost, vrlo vjerojatno imati negativnu konotaciju sukladno svakodnevnom stručno-popularnom bombardiranju negativnim učincima kolesterola na ljudsko zdravlje. No nikako ne treba smetnuti s uma činjenicu da je kolesterol esencijalan za životne funkcije – on je sastavna molekula staničnih membrana, osnovni je sastojak hormona spolnih i nadbubrežnih žlijezda (tzv. steroidni hormoni) te glavni sastojak žuči koja je neophodna za optimalnu funkciju probavnog sustava.

U odsustvu kolesterola bila bi onemogućena apsorpcija vitamina topivih u mastima (A, E, D, K), čijim deficitom bi bio kompromitiran razvoj i funkcija koštano-mišićnog sustava, krvnih žila, kože, sluznica, očiju i mehanizama zgrušavanja krvi. Svakako je potrebno napomenuti i da je dosatatan unos masti / kolesterola neophodan za primjeren razvoj središnjeg živčanog sustava dojenčadi i male djece, te da tijekom trudnoće i laktacije nikako nije prikladna restrikcija unosa kolesterola.

O kolesterolu pobliže

No kao i za većinu stvari, i za kolesterol vrijedi zlatno pravilo umjerenosti. Ukoliko količina kolesterola (endogenog i unesenog prehranom) nadmaši razine iskoristivosti, odnosno njegova razina u krvi premaši trenutno preporučenih 5 mmol/L (za određene skupine, poput dijabetičkih bolesnika, čak i niže – 4,5 mmol/L), dolazi do pojačane sklonosti razvoju ateroskleroze, začepljenju krvnih žila te kardiovaskularnim bolestima. Kolesterol je glavni optuženik za razvoj bolesti srca i krvnih žila, od kojih su visok tlak, te srčani i moždani udar vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu te je u posljednje vrijeme sve više nutricionističkih, liječničkih i farmakoloških mjera usmjereno ka što agresivnijem snižavanju njegovih razina u krvi.

Godinama je pažnja bila usmjerena ukupnoj razini kolesterola u krvi; međutim u posljednje vrijeme se kroz velik broj istraživanja iskristalizirala činjenica da je od ukupne razine kolesterola mnogo pogubnija povišena razina njegove lipoproteinske varijante –tzv. LDL-kolesterola (Low Density Lipoprotein odnosno lipoprotein niske gustoće). Čestice LDL kolesterola su zadužene za transport kolesterola iz jetre u sistemni krvotok pa uslijed njegovih povećanih koncentracija dolazi do nagomilavanja kolesterola na stijenkama arterija, posljedničnog stvaranja aterosklerotskih plakova , formiranja krvnih ugrušaka te začepljenja krvnih žila, koja u velikom broju slučajeva mogu biti fatalna. Stoga su se i moderne dijete, suplementi i farmakološki pripravci (statini) okomili upravo na taj „loš“, LDL-kolesterol.

Prirodno protiv kolesterola

Kako svaka medalja, pa i ona zlatna, ima svoje lice i naličje, tako i farmakološka terapija ima svoje nedostatke u vidu nepodnošenja, nuspojava, kontraindikacija i interakcija sa ostalim supstancama koje se unose u organizam, što je u određenom broju pojedinaca čini neprihvatljivom. Stoga veseli činjenica da postoji prirodna alternativa pod nazivom biljni steroli i stanoli, često zvani „fitosterolima“, koja gotovo u jednakoj mjeri vodi uspješnu borbu s lošim kolesterolom odnosno kardiovaskularnim bolestima.

Kao što i samo ime govori, biljni steroli su kolesterolu slične molekule biljnog porijekla, čija je funkcija uglavnom građevna – tvore biljne membrane. Međutim uneseni u ljudski organizam, bilo u slobodnom bilo u esterificiranom obliku, biljni steroli ostvaruju mnogostruke pozitivne učinke na zdravlje, od kojih se svakako ističe kardioprotektivni. Mehanizam njihovog djelovanja je mnogostruk, ali u ovoj priči je svakako najbitnija sposobnost „kompeticije“ s kolesterolom u probavnom sustavu: svojim ugljikohidratnim dijelovima u crijevima stvaraju saponine koji se vežu sa žučnim kiselinama i kolesterolom otpuštenim iz jetre; taj saponinski kompleks slabog kapaciteta apsorpcije izlučuje se iz organizma, rješavajući se suviška kolesterola i smanjujući njegovu razinu u krvi.

Prisutni u mnogim vrstama voća, povrća, orašastih plodova, leguminozama, cjelovitim žitaricama i biljnim uljima (poput suncokretovog, maslinovog, kanola, sojinog), najčešće dolaze u obliku stigmasterola, sitosterola i kampesterola. S obzirom na moderni način prehrane, pa čak i onaj koji u maksimalnoj mjeri nastoji slijediti nutricionističke preporuke, svakodnevni unos sterola putem namirnica ne premašuje 500 mg, što je nedovoljno za ostvarivanje hipolipemijskog učinka.

Istraživanja su pokazala kako kontinuiran unos sterola u dozama višim od 800 mg smanjuje apsorpciju kolesterola za čak 50%. Takvo ometanje apsorpcije kolesterola rezultira smanjenjem LDL-a za 6-15%, što prevedeno u rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, a posebice koronarne bolesti srca, znači smanjenje od čak 20%. Iako se doza od 800 mg pokazala djelatnom, znanstvene studije ukazuju da se maksimalan učinak postiže pri dozama od 2 grama sterola dnevno, što je nemoguće osigurati isključivo (uobičajenom) prehranom.

Više doze sterola (i njihove zasićene varijante - stanola) pokazale su se učinkovitima i u ublažavanju upalnih reakcija, smanjenju incidencije karcinoma (dojke, prostate, pluća, kolorektuma), ublažavanju tegoba vezanih za ulkusnu bolest želuca i dvanaesnika te djeluju kao antitrombotski agens. Stoga je prehrambena industrija prepoznala važnost suplementacije tim bioaktivnim komponentama. Danas je na tržištu dostupna široka paleta proizvoda obogaćenih djelatnim dozama fitosterola, pa tako svakodnevni jelovnik koji u sebi ima sadržana obogaćena biljna ulja, margarine, umake, mliječne proizvode, žitarice i voćne sokove može osigurati zaštitu čitavog organizma, s naglaskom na kardiovaskularni sustav.

Vitamini.hr

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: steroli,

Komentari