Svi aduti maslina

U svom sastavu sadrže 11 do 15% masti od čega više od 70% čini jednostruko nezasićena oleinska masna kiselina. Ova masna kiselina ima blagotvorno djelovanje na zdravlje jer smanjuje upalu u organizmu, snižava rizik od bolesti srca i bori se protiv karcinoma. Masline sadrže i nizak udio ugljikohidrata čiju većinu čine prehrambena vlakna. Mogu se pohvaliti i udjelom vitamina D, željeza, bakra, kalcija i natrija.

Od antioksidansa bogate su oleuropeinom kojeg ima najviše u nezrelim maslinama i hidroksitirosolom koji nastaje razgradnjom oleuropeina tijekom zrenja maslina, a oba se dovode u vezu s brojnim prednostima za zdravlje. 

Također, masline sadrže i antikarcinogeni tirosol, oleanoličnu kiselinu koja štiti jetru od oštećenja i smanjuje upalu u organizmu i kvercetin koji može sniziti krvni tlak i poboljšati zdravlje srca i krvnih žila.

Nedavna istraživanja su pokazala da zbog svoje specifične fermentacije, masline mogu imati pozitivan utjecaj na zdravlje naših crijeva.

Masline kao izvor probiotičkih bakterija

Stolne masline su se nedavno pojavile kao alternativa mliječnim proizvodima za unos korisnih mikroorganizama, a interes za konzumaciju fermentirane hrane biljnog podrijetla sve više raste. Nova studija ističe unos Lactiplantibacillus pentosus LPG1 kao obećavajuću strategiju za poboljšanje raznolikosti crijevne mikrobiote. Sojevi Lactiplantibacillus pentosus mogu stvarati biofilm na pokožici masline, zbog čega u konačnici nastaje fermentirani proizvod s visokom koncentracijom dobrih bakterija, čak preko 10 milijuna CFU/g.

U nedavno provedenoj studiji, znanstvenici su ispitali kako unos probiotičkog soja dobivenog  fermentacijom stolnih maslina, može utjecati na mikroorganizme u našem probavnom sustavu. Randomizirana, placebom kontrolirana, jednostruko slijepa studija uključila je 39 zdravih dobrovoljaca. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine, jedna je uzimala dodatke sa sojem Lactiplantibacillus pentosus, a druga placebo. Tijekom 30 dana, ispitanici su svakodnevno uzimali jednu kapsulu tijekom doručka.

Na početku i na kraju istraživanja prikupljeni su antropometrijski parametri, biokemijski nalazi i  uzorci stolice. Nije bilo značajnih razlika u osnovnim karakteristikama između ovih dviju skupina. Analizom bakterijske DNK iz 78 fekalnih uzoraka, istraživači su utvrdili da se u obje skupinenajviše povećala prisutnost roda Bacteroides.

U skupini koja je uzimala soj Lactiplantibacillus pentosus, primijećeno je i veće povećanje (24,76%) roda Bacteroides, iako je poboljšanje tijekom testiranja bilo slično u obje skupine, što se smatra korisnim.

Ostali rodovi koji se općenito smatraju korisnima prema svojoj visokoj zastupljenosti u crijevnoj mikrobioti su Faecalibacterium (povećan u obje skupine, ali veći u placebo skupini), Ruminococcus (smanjen u obje skupine) i Prevotella (povećan u obje skupine, ali značajnije u placebo skupini). Rodovi Parabacteroides i Agathobacter su se povećali u LPG1 skupini u usporedbi s placebom. Ovi rezultati ukazuju na potencijalnu korisnost Lactiplantibacillus pentosus kao modulatora crijevne mikrobiote kod zdravih osoba.

Literatura:

López-García, E.; Benítez-Cabello, A.; Arenas-de Larriva, A.P.; Gutierrez-Mariscal, F.M.; Pérez-Martínez, P.; Yubero-Serrano, E.M.; Garrido-Fernández, A.; Arroyo-López, F.N. Oral intake of Lactiplantibacillus pentosus LPG1 Produces a Beneficial Regulation of Gut Microbiota in Healthy Persons: A Randomised, Placebo-Controlled, Single-Blind Trial. Nutrients 2023, 15, 1931. https://doi.org/10.3390/nu15081931

Članak je objavljen na portalu Zdravo budi