Sve što biste trebali znati o karcinomu gušterače

Endokrina funkcija podrazumijeva proizvodnju hormona koji se luče direktno u krvotok, a radi se o proizvodnji inzulina i glukagona koji nadziru koncentraciju glukoze u krvi.

Egzokrina funkcija podrazumijeva lučenje tvari u kanale odnosno u slučaju gušterače, radi se proizvodnji dvadesetak enzima koji sudjeluju u probavi hrane. Gušterača je velika između 12 i 15 cm, a dijeli se na glavu, vrat, tijelo i rep. 

Prevalencija

Tumori gušterače mogu se razviti i iz endokrinog i egzokrinog dijela. Najčešće dolazi do maligne preobrazbe stanica egzokrinog dijela gušterače i posljedično razvoja adenokarcinoma koji čini 90% tumora gušterače. Tumor gušterače najčešće je smješten u glavi gušterače gdje može dovesti do blokiranja žučovoda što ometa probavu hrane. Karcinom gušterače vrlo je agresivan, a petogodišnja stopa preživljenja niža je od 10%. Među karcinomima sedmi je uzročnik smrtnosti te se češće javlja u razvijenim zemljama. Od karcinoma gušterače češće obolijevaju osobe starije od 65 godina i relativno jednako zahvaća oba spola. Incidencija karcinoma gušterače raste za 1 % godišnje i procjenjuje se da bi primjerice u SAD-u karcinom gušterače do 2030. godine mogao postati drugi najčešći uzrok smrti od karcinoma. 

Čimbenici rizika

Od svih čimbenika rizika pušenje najviše pridonosi razvoju karcinoma gušterače, a rizik od obolijevanja povećava i prekomjerna konzumacija alkohola, kronični pankreatitis, prekomjerna tjelesna masa i dijabetes. Tjelesna masa značajan je čimbenik rizika, a pokazalo se da se za svakih 5 jedinica indeksa tjelesne mase rizik pojave karcinoma gušterače povećava za 10 % podjednako u oba spola. Također, članovi obitelji iz prve linije srodstva (roditelji, djeca i braća i sestre) imaju devet puta uvećan rizik za obolijevanje. Nasljedne bolesti koje pogoduju razvoju više vrsta karcinoma pa i karcinoma gušterače su Peutz Jeghersov sindrom, obiteljska polipoza kolona i cistična fibroza.

Među nepromjenjivim čimbenicima rizika je i krvna krupa, a dokazano je da osobe koje nisu krvna grupa 0 imaju veći rizik obolijevanja od karcinoma gušterače.

I crijevna mikrobiota ima utjecaj na razvoj karcinoma gušterače. Naime, pokazalo se da kronična upala i metaboliti mikroorganizama moduliraju biološku aktivnost karcinoma gušterače.

Simptomi i dijagnostika

Među najčešćim simptomima karcinoma gušterače su bol u abdomenu, gubitak tjelesne mase i žutica. Ostali simptomi su pojava masne i bijele stolica, urina tamne boje i svrbež kože. Bol u abdomenu se javlja vrlo rano pa i kod tumora manjih od 2 cm. Bol se ponekad javlja uz prekide, pogoršava se nakon obroka i u ležećem položaju. U postavljanju dijagnoze ispituje se krvna slika (jetreni enzimi, bilirubin, razina enzima amilaze i lipaze). Od radioloških pretraga koristi se ultrazvuk koji je visoko osjetljiv kod tumora većih od 3 cm, dok se manji tumori na ultrazvuku teže uočavaju. Nakon ultrazvuka obavlja se CT abdomena, a ova se pretraga koristi za potvrdu dijagnoze i za utvrđivanje proširenosti bolesti s ciljem procjene je li tumor operabilan. S obzirom da određene bolesti poput kroničnog pankreatitisa i autoimunih bolesti gušterače mogu nalikovati tumorima gušterače ponekad se uz radiološke pretrage provodi i biopsija gušterače. 

Liječenje

Ostatak članka pročitajte na nijeFRKA.hr