Voće čini nezamjenjiv dio kvalitetne i uravnotežene prehrane. Zahvaljujući brojnim znanstvenim istraživanjima koja su dokazala preventivno i terapijsko djelovanje prehrane s visokim udjelom voća (i povrća), posljednje je desetljeće u znaku kampanje „5 +“ što sugerira unos 5 i više serviranja raznovrsnog voća i povrća dnevno.
Uz voće se upravo zbog njihovog blagotvornog učinka na zdravlje čovjeka oduvijek vežu brojni superlativi. U tom je kontekstu industrija marketinga otišla i korak dalje spajajući opće poznate i neupitne činjenice s dozom komercijalizacije što je lansiralo novu kategoriju unutar voća – supervoće.
Marketinški izraz supervoće prvi je put upotrebljen u industriji hrane i pića 2005. godine. Riječ je o voću koje uz odličan okus ima i bogat nutritivni sastav i visok udio antioksidansa, Kategorijom supervoća razvio se novi marketinški prostor za promicanje općepoznatih ili rijetkih plodova u koje globalna industrija funkcionalne hrane, pića i nutraceutika polaže velike nade. Supervoće je u kratkom roku doživio veliko „boom“ o čemu svjedoči i objavljenja knjiga pod nazivom "Uspješna strategija supervoća - kako izgraditi uspješan biznis sa supervoćem" dvaju autora stručnih na području hrane i prehrambene industrije. Kategorija supervoća u knjizi je opisana kao segment s bezgraničnim potencijalom rasta. Objašnjeni su ključni segmenti tržišnog uspjeha supervoća koji uključuju kvalitetu voća, čvrsto znanstveno uporište, dobar marketing, zaštitu intelektualnog vlasništva i razumijevanje potreba potrošača. Kada voće ispuni sve te kriterije, može postići kritičnu masu da postane supervoće.
Od 2007. supervoće je vezano uz razvoj industrije bezalkoholnih napitaka, a voćni pripravci i supstance koje se rade na bazi supervoća nalaze svoje mjesto u funkcionalnim prehrambenim proizvodima i proizvodima namijenjenim sportašima. Ne treba zanemariti ni tržište kozmetike koje ubrzano razvija proizvode na bazi supervoća.
Da kategorija supervoća ipak nije samo dobro osmišljen marketing već odlično iskorišteno činjenično stanje upućuje znanstveno dokazana pozadina koja stoji iza određenog voća.
Izdizanje supervoća
Zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa određene vrste voća mogu se izdvojiti kao iznimno koncentrirani izvori antioksidansa. Mjerenje antioksidativnog kapaciteta voća započeli su znanstvenici Sveučilišta Tufts u Bostonu, temeljem mjerenja koje je pokazalo snagu antioksidansa u pojedinoj hrani. Ova vrijednost naziva se ORAC vrijednost (Oxigen Radical Absorbance Capacity ili kapacitet apsorbance kisikovih raidkala), a vjeruje se da unosom hrane s visokim brojem ORAC jedinica možemo povećati razinu antioksidansa u tijelu i pomoći prevenciji starenja. Hrana bogata jedinicama ORAC-a će teorijski pomoći zaustavljanju nastanka bora, zaštititi zglobove od artritisa, smanjiti rizik od bolesti srca i povećati šanse za zaštitu od mnogih degenerativnih bolesti.
Iako trenutno ne postoje znanstveni standardi koji bi jednoznačno definirali supervoće, visoka ORAC vrijednost se može smatrati kriterijem po kojem se supervoće izdiže nad ostalim voćem.
Na globalnoj razini do sada su kao “supervoće” prepoznati: nar, bobičasto voće, borovnice, brusnice te açai purpurne bobice, potom goji bobice, mangosteen te popularni noni.
Egzotika među supervoćem
Egzotično i u našim krajevima manje poznato voće je među vodećima u tržišnoj utrci supervoća.
Na prvom mjestu, s obzirom na antioksidativna i terapeutska svojstva, valja izdvojiti goji bobice porijeklom iz kineske pokrajine Ningxia Hui. Impesivan nutritivan sastav te snažan antioksidativni potencijal dovele su goji bobice na listu poželjnih namirnica u osoba s visokim razinom kolesterola u krvi, hipertenzijom te oboljelih od dijabetesa. Svakako da antikarcinogeni potencijal kao i anti – ageing svojstva goji bobica ostavlja još prostora prehrambenoj industriji da ih inkorporiraju u sokove, čajeve ili dodatke prehrani.
Zvijezda među supervoćem je svakako acai, purpurna bobica iz Brazila. Mjerenje ORAC vrijednosti lansirao je acai iznad ostalog voća što upućuje na moćnu antioksidativnu aktivnost. Kako pristižu nova istraživanja o acai bobicama tako raste lista zdravstvenih blagodati, ali i tržišna vrijednost. Budući da su acai bobice vrlo osjetljive i brzo propadaju put do potrošača najčešće pronalaze u obliku soka ili kapsula.
Azijska kraljica voća, mangosteen također krije veliki zdravstveni potecijal zbog kojih se često dodaje brojnim napitcima čija cijena posljedično vrtoglavo raste.
Noni, tropsko voće koje primarno potječe iz Polinezije, Australije, Novog Zelanda, a tradicionalno se koristi na Tahitiju, zbog zdravstvenih vrijednosti također je pod "povećalom“ znanstvenika i prehrambenih stručnjaka. U Hrvatskoj noni se najčešće distribuira u obliku soka s primarnom namjernom jačanja otpornosti organizma. Diljem svijeta se noni sok upotrebljava za olakšavanje tegoba kod čira želudca, sindroma kronične iscrpljenosti, loše probave, depresije, problema s cirkulacijom, krvnim tlakom i razinom šećera u krvi.
Supervoće u hrvatskim okvirima
Sadašnji trend u industriji bezalkoholnih pića je zasigurno proizvodnja zdravih napitaka koji uz osvježenje nude dodatne pogodnosti. Nar i bobičasto voće su pri tome vrlo tražene sirovine. Hrvatsko podneblje pruža odlične uvjete za uzgoj ovog voća čime su postavljeni temelji za daljnje populariziranje i tržišni rast „hrvatskih“ varijanta supervoća.
Nar, u narodu poznatiji kao šipak voće je bogate povijesti, mitologije i simbolizma. Uz masline, smokve, datulje i grožđe, nar je jedna od prvih kultiviranih voćki. Njegov se plod spominje u mnogim kulturama i religijama, a simbolizira plodnost, ljubav, zdravlje i obilje.
Nar se nameće kao odličan izvor kalija, a sadrži i magnezij, fosfor, kalcij, željezo, bakar. Od vitamina sadrži vitamin A, nešto vitamina skupine B i vitamin C. Dobar je izvor i pektina, a ponajviše se ističe bogatim sadržajem brojnih fitokemikalija antioksidativnih svojstava.
U posljednih se nekoliko godina intenzivno kumulira broj istraživanja o znanstvenim prednostima nara. Među njima valja izdvojiti studiju objavljenju u časopisu Proceedings of National Academy of Sciences 2005. godine koja svjedoči o kemoprotektivnom i kemoterapijskom učinku soka od nara. Iste je godine stručnu literaturu obogatilo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutritional Biochemistry u kojem su znanstvenici utvrdili vezu između unosa soka od nara i smanjenja oksidacije LDL kolesterola te posljedično rizika od ateroskleroze. Studije izraelskog profesora Michaela Avirama i njegovog stručnog tima ukazale su na snažnu antioksidativnu moć soka od nara, snažnijeg čak i od crnog vina i zelenog čaja. Prema preporukama izraelskih znanstvenika, jedna čaša soka od nara dnevno može smanjiti rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Slične su rezultate pokazale i studije novijeg datuma pa je tako ove godine u časopisu Journal of Medicinal Food objavljena studija koja svjedoči o protektivnom učinku soka od nara na stvaranje aterosklerotičnih plakova. Zaštitni učinak nara pripisuje se sadržaju fitokemikalija: polifenola, tanina i antocijana.
Bobičasto voće
Bobičasto voće karakteristično je po svojoj intenzivnoj crvenoj i ljubičastoj boji. Nosioci ove boje su pigmenti iz skupine bioflavonoida, točnije antocijani. Ovi spojevi djeluju kao snažni antioksidansi, a u njihovoj aktivnosti pridružuju im se i vitamini s antioksidativnom aktivnošću – vitamini C i A - koje također nalazimo u tamnom bobičastom voću. Uz navedene vrijedne tvari, ovo voće sadrži i željezo, kalij, prehrambena vlakna, folnu kiselinu, te pregršt fitokemikalija.
Od bobičastog voća posebno valja izdvojiti borovnice i brusnice koje se u Hrvatskoj ne uzgajaju u većoj mjeri, iako za to postoje dobri temelji i može se očekivati porast proizvodnje ovog supervoća.
Borovnice se, zahvaljujući uistinu impresivnom nutritivnom sastavu koji uključuje čitav spektar vrijednih tvari, od vitamina, minerala, antioksidansa, antocijanina do elagične i fenolnih kiselina, s pravom tituliraju kao „supervoće“.
Antioksidansi prisutni u borovnicama uključuju flavonoide (katehin, epikatehin), antocijanin (koji je zaslužaj i za tamno plavu boju borovnica), beta karoten, fenolne komponente, elagičnu kiselinu te vitamine A, E i C.
Nutritivnoj vrijednosti, uz navedene nutrijente, svakako doprinosi i niska kalorijska vrijednost – jedno serviranje (1 šalica) osigurava svega 80 kilokalorija, značajnu količinu minerala željeza te prehrambenih vlakana – 5 grama u jednom serviranju.
Zdravstvene prednosti konzumacije borovnica već su poznate nekoliko godina, a ističu se zaštita od degenerativnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, makularne degeneracije, bolesti mozga, gastrointestinalnih tegoba te karcinoma.
Pokazano je da antocijanin prisutan u borovnicama može usporiti gubitak mentalnih sposobnosti usljed starenja. Uočeno je da osobe koje jedu više borovnica imaju bolje pamćenje kao i bolju sposobnost učenja.
Također, pokazano je da konzumacija borovnica ima pozitivan utjecaj na ravnotežu i koordinaciju. U studiji koja je provedena na Sveučilištu Tufts, otkriveno je da se prehrana koja uključuje obilje borovnica uspješno suprotstavlja lošoj ravnoteži i koordinaciji koje su vezane uz starenje.
Brusnice nakon konzumacije u ustima ostavljaju blago gorkasti okus, no ipak, s puno više „gorčine“ se, svojim antioksidativnim arsenalom, obračunavaju sa štetnim slobodnim radikalima. Brusnice spadaju među voće najbogatije antioksidansima, i to onima iz obitelji flavonoida.
Najzastupljeniji antioksidansi u brusnicama su proantocijanidini, tvari koje su zaslužne za najpoznatije blagotvorno djelovanje brusnice na zdravlje, a to je prevencija infekcija urirarnog trakta. Naime, stručnjaci smatraju da proantocijanidini brusnice spriječavaju razmnožavanje te prijanjanje bakterije E.coli, uzročnika urinarnih infekcija, za stijenke mokraćnog mjehura. U prvoj značajnijoj studiji o utjecaju brusnica na urinarne infekcije, provedenoj 1994. godine na Harvardu, utvrđeno je da su žene koje su šest mjeseci svakodnevno pile otprilike 3 decilitra 27% -tnog soka od brusnice imale dvostruko manji rizik od pojave bakterija u urinu, u odnosu na žene koje su kroz isto vrijeme uzimale placebo. Većina dalje provođenih studija na istu temu, samo su potvrđivale rezultate studije sa Harvarda.
Osim utjecaja na zdravlje urinarnog trakta, novije studije ukazuju i na prednosti konzumacije brusnica u svrhu prevencije kardiovaskularnih bolesti i određenih karcinoma. Za ovakvo djelovanje brusnica zaslužna je druga brojna skupina snažnih antioksidansa, a to su antocijanini, tvari koje brusnici daju karakterističnu blistavu crvenu boju.
Brusnice su nadalje značajan izvor kvercetina, flavonoida dokazano protuupalnih svojstava te miricetina, snažnog antioksidansa koji igra ulogu u smanjenju razine kolesterola te kojega preliminarne studije dovode u vezu sa smanjenjem rizika od raka postate.
Jedna šalica brusnica osigurava oko 13 miligrama vitamina C i 4 grama prehrambenih vlakana te predstavlja dobar izvor mangana i vitamina K.
Super zvijezde u usponu
Znanstvena potvrda visoke nutritivne gustoće i antioksidativnog potencijala iznjedrila je i druge potencijalne „superkandidate“ poput datulje, papaje, guave, kivija. Idući korak je potvrditi medicinska nagađanja i komercijalizirati ih.
dipl.ing. Sandra Krstev Barać
dr.sc. Darija Vranešić Bender
Vitamini.hr