Što utječe na osjećaj sitosti?

Istraživači zaključuju da ovakvi rezultati objašnjavaju moć masti da potiču prežderavanje koje kasnije rezultira povećanjem tjelesne mase.

Znači li da će doručak koji se sastoji od integralnog kruha i nemasne šunke dulje zadržati osjećaj sitosti? Čini se da da, međutim, s obzirom da se još uvijek malo zna o zasitnoj moći kompletnih obroka koji su kombinacija različitih skupina hrane i nutrijenata, kao i s obzirom na određen broj kontradiktornih studija, mudro bi bilo osjećaj sitosti postizati pravilno izbalansiranim obrocima, sa pravilnim omjerom zdravih namirica.

Ostali čimbenici

Veliki broj različitih čimbenika koji utječu na apetit i unos hrane stvaraju komplikacije studijama koje nastoje proučiti razvoj osjećaja gladi i sitosti. Vrste namirnica, okus, miris, socijalni status pojedinca i zajednice, običaji, naobrazba, veličina i količina obroka pa čak i promijene raspoloženja, samo su neki od čimbenika koji utječu na unos hrane i tjelesnu masu. Znanstvenici se još uvijek trude odgonetnuti sve čimbenike koji utječu na ono što i zašto jedemo.

Iva Alebić, dipl.ing.

Što i kako jedemo, značajno utječe na naše zdravlje i boljitak života. Osnovna uloga hrane je da zadovolji glad te osigura energiju i nutrijente potrebne za rast i razvoj te održavanje zdravlja.

Većina ljudi hranu ipak doživljava drugačije. Mnogima je ona izvor užitka i ono što jedu određeno je ukusom hrane koji zajedno formiraju miris, okus i tekstura.

Naš apetit reflektira se kao precizan osjećaj gladi, nerijetko kao naučen i uvriježen običaj konzumiranja određenog broja namirnica tijekom dana, ali i kao sposobnost izdvajanja i uzdizanja određenih jela te zadovoljstvo konzumiranja i uživanje u hrani koju posebno volimo.

Fiziologija

Dok jedemo, želudac se širi, živčani receptori osjete volumen hrane koja pritišće stijenku želuca te šalju signale do mozga pri čemu se stvara osjećaj sitosti. Kada je želudac prazan i stisnut, osjećaj gladi ponovno se javlja. Veliki obroci napune želudac na duže vrijeme i duže zadržavaju osjećaj sitosti.

Komponente obroka, kao i temperatura namirnica također mogu utjecati na brzinu pražnjenja želuca, samim time i na osjećaj sitosti.

"Zasitna hrana"

Određena vrsta hrane ima bolju sposobnost stvaranja osjećaja sitosti u odnosu na drugu. Tablice koje pokazuju kalorijsku vrijednost pojedine namirnice, a koje se koriste pri formiranju različitih jelovnika, nužno ne ukazuju i na «moć» hrane da nas zasiti i održi osjećaj sitosti duže vrijeme, zaključak je to najcitiranije od studija koje se bave ovim pitanjem. Radi se o studiji koju je provela dr. Susanne Holt sa suradnicima na sveučilištu u Sydney-u, a koja se bazirala na mjerenju duljine trajanja osjećaja sitosti (mjerenja su vršena svakih 15 min tijekom 2 sata) kod muškarca i žena koji konzumirali su 38 različitih namirnica jednake kalorijske vrijednosti.

Rezultati studije su pokazali...

Proteini blokiraju osjećaj gladi duže vrijeme nego ugljikohidrati, a masti imaju najslabiji utjecaj na osjećaj sitosti.
Najduži osjećaj sitosti stvorile su namirnice sa visokim udjelom proteina, prehrambenih vlakana i vode, dok je osjećaj sitosti nakraće trajao nakon konzumacije hrane bogate mastima. Voće i povrće – pogotovo kuhani krumpir – imaju jaku zasitnu moć, dok pekarski proizvodi, primjerice kolači, biskviti, peciva najmanje zadržavaju osjećaj sitosti.
Hrana bogata proteinima ( riba, meso, grah, leća, jaja) te hrana bogata kompleksnim ugljikohidratima (tjestenina, riža, cjelovite žitaice i pahuljice) spadaju u hranu sa najzasitnijom moći.