Što utječe na odabir hrane?

Odabir hrane može značajno utjecati na zdravlje populacije, stoga javna zdravstva mnogih zemalja edukacijom nastoje utjecati na taj odabir. Kako bi se uspjele provesti promjene ukorijenjenih, loših, prehrambenih navika važno je definirati i razumijeti čimbenike koji utječu na odabir hrane.

Iz navedenog razloga se u budućnosti planira još detaljnije proučavanje utjecaja bioloških čimbenika na odabir hrane, definiranje barijera koje koče promjene prehrambenih navika te kreiranje modela prema kojima bi se te promjene trebale provoditi.

Na odabir hrane, kao i na svako drugo kompleksno čovjekovo ponašanje, utječe veliki broj međusobno isprepletenih čimbenika. Ključ koji pokreće proces konzumiranja hrane u prvom redu je osjećaj gladi i sitosti, no ono što jedemo određeno je fiziološkim i nutritivnim potrebama.

Ostali čimbenici koji utječu na odabir hrane su:

Navedeni čimbenici ukazuju na to da je «zdrava prehrana», koju promoviraju brojne javnozdravstvene kampanje, samo jedan od velikog broja čimbenika koji utječu na odabir hrane.

Provedeno je istraživanje kojim se u pan-europskim regijiama nastojalo utvrditi ponašanje te stav potrošača prema hrani, prehrani i zdravlju. Ispitivano je pet nasnažnijih čimbenika odabira hrane te su dobiveni sljedeći rezultati.

Na odbir hrane:

Rezultati su srednje vrijednosti rezultata dobivenih u pojedinačnim europskim zemljama, a značajno se razlikuju od zemlje do zemlje.

Uočeno je da žene, stariji ispitanici i oni educiraniji zdravstvene aspekte hrane smatraju najvažnijima. Muškarci su skloniji okusu i navikama te tu to njhove glavne odrednice kod odabira hrane. Cijena je dakako bila najvažnija nezaposlenima i umirovljenicima.

U istom istraživanju, 80% ispitanika opisalo je zdravu prehranu (definiranu kao dobro izbalansirana i raznovrsna) na način koji sugerira da su odaslane poruke o ulozi hrane imale određenu težinu. To je utjecalo na određena poboljšanja u prehrambenom ponašanju. Ipak, razumijevanje prehrambenih preporuka nije nužno vodilo njihovoj provedbi.

Zanimljiva je činjenica da je 71% europljana, kako je pokazalo ovo ispitivanje, uvjereno da je njihova prehrana dobro izbalansirana i «zdrava» te da nema potrebe da mijenjaju svoje prehrambene navike.