Što trebamo znati o sastavu dodataka prehrani za trudnice i dojilje?

Budući da se tijekom trudnoće stanice dijele brzo te se razvijaju organi djeteta, adekvatna opskrba nutrijentima esencijalna je za zdravlje buduće majke i potporu rasta fetusa. Od začeća do poroda, ali i tijekom razdoblja kad je jedini izvor nutrijenata majčino mlijeko,  rast i razvoj djeteta ovisi o hranjivim tvarima koje majka unosi u svoj organizam. Zbog toga je razdoblje trudnoće i dojenja s nutritivnog aspekta iznimno važno, a zahtjevi koji se stavljaju pred majku vrlo izazovni. 

No, nerijetko se zanemaruje razdoblje pripreme za trudnoću, a upravo je postizanje i održavanje adekvatnog nutritivnog statusa  i prije samog začeća od iznimne važnosti i za majku i za novorođenče.  Buduća majka koja u trudnoću uđe s adekvatnim zalihama nutrijenata (čije su potrebe nerijetko povećane tijekom trudnoće i dojenja) osigurava temelj za zdravu trudnoću – pokazalo se kako se u njih rjeđe javlja anemija, umor i brojne druge tegobe svojstvene trudnoći. Također, njihova djeca imaju veće šanse da će biti dobroga zdravlja, dobro jesti, optimalno rasti, biti bistri i komunicirati s okolinom.

Jedno od najizazovnijih područja znanstvenih istraživanja jest ono o utjecaju prehrane tijekom trudnoće na rizik od pojedinih bolesti koje se pojavljuju u dječjoj dobi, ali i u odrasloj.

Čini se da je podložnost bolestima srca, dijabetesu, hipertenziji i mnogim drugim bolestima može biti programirana neadekvatnom opskrbom nutrijentima tijekom gestacije i dojenaštva. Mnogobrojni znanstveni dokazi upućuju na to da je adekvatno uhranjena dojenčad s pravilnim uzorkom rasta poslije u životu izložena manjem riziku od razvoja  bolesti.

Tijekom trudnoće povećane su potrebe za određenim nutrijentima, pa se stoga smatraju ključnima za pravilan rast i razvoj djeteta te za zdravlje buduće majke. U te nutrijente ubrajaju se folna kiselina, vitamin B12, vitamin C, vitamin D i vitamin A. Kad je riječ o mineralima, vrlo je važno paziti na dovoljan unos kalcija, cinka, magnezija i željeza. Tijekom prvog tromjesečja bitni nutrijenti su folna kiselina, vitamin B12 i cink, a tijekom drugoga i trećeg tromjesečja željezo, kalcij i magnezij. Novije spoznaje otkrivaju nam da je za zdrav tijek trudnoće i pravilan razvoj djeteta važan i odgovarajući unos joda te omega-3 masnih kiselina, posebno dokozaheksaenske masne kiseline (DHA). Svi ti nutrijenti trebali bi se naći u kvalitetnom prenatalnom dodatku prehrani u pomno odabranim kemijskim oblicima i dozama. 

Folna kiselina: prije i tijekom trudnoće

Potrebe za folatom u trudnoći višestruko rastu jer je prijeko potreban za rast i razvoj djeteta. Radi se o vitaminu B skupine koji ima iznimnu važnost u prevenciji malformacija ploda odnosno oštećenja neuralne cijevi kod djeteta u razvoju. No, ono što se često zaboravlja je naglasiti važnost uzimanja folne kiseline i prije začeća. Naime, folna kiselina ima esencijalnu ulogu u sintezi DNA te sintezi proteina u svim stanicama što je od osobite važnosti od samog trenutka začeća, a mnoge žene ne znaju da su u drugom stanju do šestog ili čak osmog tjedna trudnoće. Nažalost, i istraživanja pokazuju da većina žena putem hrane ne unosi dovoljne količine folata tijekom ključnog razdoblja – prije nego što shvate da su trudne. A to je vrijeme kada je adekvatan unos folne kiseline od najveće važnosti jer je niska razina folata majke prepoznata kao čimbenik rizika za razvoj oštećenja neuralne cijevi kod fetusa u razvoju.

Nedostatak folata u trudnoći povezuje se s abnormalnostima i u majke, poput anemije i bolesti perifernih živaca, i u djeteta kojemu se pojavljuju različite kongenitalne malformacije, poglavito neuralne cijevi. Tako unos folne kiseline ili multivitaminskog pripravka s folnom kiselinom, a u novije vrijeme kombinacija s aktivnim oblikom  5- metiltetrahidrofolat (5-MTHF),  u obliku dodatka prehrani u perikoncepcijskom razdoblju značajno smanjuje rizik od defekata neuralne cijevi, što je jedno od najvećih medicinskih otkrića 20. stoljeća. Štoviše, nove spoznaje upućuju na mnogo širu zaštitnu ulogu folne kiseline u vrijeme trudnoće. Žene kod kojih je primijećen polimorfizam na  genima povezanima s metabolizmom ili apsorpcijom folata značajno veću korist imaju od uzimanja 5-metiltetrahidrofolata (5-MTHF) nego od FA.

5-MTHF je dominantan fiziološki oblik koji ima nekoliko prednosti u odnosu na FA: ne prikriva deficit vitamina B12, odmah je dostupan za transport do ciljnog tkiva i metabolizam, ne stvara nemetaboliziranu FA u krvi te se apsorbira i izlučuje jednako dobro kao FA. 

Stav stručnjaka koji se oslanja na brojne medicinske dokaze glasi: 12 tjedana prije trudnoće započeti s primjenom prenatalnih pripravaka koji, među ostalim, osiguravaju 400 μg folne kiseline, poželjno kao kombinacija aktivnog oblika folata (5 – MTHF) i folne kiseline u jednakim omjerima.  Općenito, svim ženama reproduktivne dobi savjetuje se redovan unos folne kiselinu u obliku dodataka prehrani zbog velikog broja neplaniranih trudnoća. 

Na listi „ključnih nutrijenata“ za zdravu trudnoće i dojenje nalaze se i omega-3 masne kiseline (DHA i EPA), a unos tih dragocjenih masti bitan je tijekom cijele trudnoće, ali i tijekom razdoblja laktacije jer se izlučuju u majčinom mlijeku i služe kao bitan nutrijent za dojenče. Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama (posebice DHA) povoljno utječe na zdravlje srca i krvožilja, a ujedno dojenčadi i djeci osigurava pravilan razvoj mozga i vida.

Vitamini B6 i B12 igraju važnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica, antitijela i neurotransmitera te su od ključne važnosti za razvoj živčanog sustava, tkiva i organa djeteta. Dodatno, vitamin B6 doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti te stoga može biti od pomoći kod ublažavanja hormonski izazvanih tegoba u trudnoći, posebice mučnine i stoga se nerijetko u tu svrhu propisuje u zapadnim zemljama. 

Nedostatak vitamina D javnozdravstveni je problem u mnogim zemljama, a trudnice i dojilje svrstavaju se u rizične skupine. Učestalost nedostatka vitamina D u populaciji trudnica i dojilja kreće se od 20 do 40%. Poznato je da je nadomjesna primjena vitamina D učinkovita, no još uvijek se rađa novorođenčad s posljedicama hipovitaminoze D (ponajprije niska porodna masa). Štoviše, posljednja dva desetljeća sve se češće govori o utjecaju vitamina D, ne samo na koštani sustav, nego i na mnogobrojne izvankoštane učinke (primjerice, autoimune bolesti, dijabetes, maligne bolesti putem fetalnog programiranja). Nadalje, postoje dokazi da trudnice s adekvatnom koncentracijom vitamina D u krvi u ranoj trudnoći imaju manji rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa te manji rizik niske porodne mase djeteta. Stoga je nadomjesna primjena vitamina D u trudnica i dojilja itekako opravdana, a obično se preporučuje doza od 400 - 600 IJ dnevno. 

Željezo se u prenatalnim pripravcima obično nalazi u dozama od 10 – 20 mg što će zadovoljiti potrebe trudnica i dojilja koje nemaju klinički evidentiranu anemiju zbog nedostatka željeza. Istodobno taj kontinuirani dodatni izvor željeza može podmiriti povećane potrebe i spriječiti razvoj anemije u kasnoj trudnoći ili nakon poroda. 

Nedostatak joda u populaciji najčešće se povezuje sa siromašnim zemljama, no u novije vrijeme zabilježena je prisutnost nedostatka ovog ključnog nutrijenta i među najbogatijim zapadnim zemljama. Dostatan unos joda u razdoblju trudnoće vrlo je važan i za plod jer pomaže pravilnom razvoju mozga i živčanog sustava, a čak i umjereni nedostatak ovog vrijednog elementa može dovesti do ozbiljnih neuroloških problema.

Uz hranu, preporučeni dnevni unos joda u trudnoći može se dostići i uzimanjem prenatalnih dodataka prehrani. Prenatalni dodaci novije generacije u pravilu sadrže jod, dok se u pripravcima formuliranim prije deset i više godina jod često izostavljao.

Postoji i cijeli niz drugih mineralnih tvari čija se dodatna primjena preporučuje trudnicama i dojiljama – poglavito su to magnezij, kalcij, selen, cink i bakar, budući da je utvrđena povezanost neuropsihološkog i psihomotornog razvoja djeteta sa statusom mikronutrijenata majke. 

Pripravci koji u istom dozirnom obliku sadrže više bitnih nutrijenata imaju prednost zbog praktičnosti primjene – primjerice, pripravak koji osigurava potrebnu dozu omega-3 (barem 250 mg), folne kiseline (barem 400 µg), te glavninu vitamina i željeza, osigurat će prijeko potrebne nutrijente u praktičnom obliku. Dodatni kalcij i magnezij obično se moraju osigurati iz zasebnih pripravaka budući da su dnevno preporučene doze poprilično visoke i iznose 375 mg za magnezij i te dodatnih 300 – 600 mg za kalcij – ovisno o prehrambenim navikama trudnice ili dojilje.