Neutropenija je hematološki poremećaj karakteriziran smanjenim brojem neutrofila u krvi.
Neutrofili čine više od 70% bijelih krvnih stanica, pa smanjenje ukupnog broja bijelih krvnih stanica obično znači smanjenje i ukupnog broja neutrofila. Neutrofili su prvi stanični obrambeni sustav protiv različitih patogenih mikroorganizama poput bakterija, virusa ili gljivica. Težina neutropenije razmjerna je riziku infekcije, a osobe kojima je maligna bolest dodatno oslabila imunosni sustav sklone su razvoju akutne teške neutropenije koja može brzo pogodovati fatalnim infekcijama.
Interdisciplinarni timovi koji sudjeluju u liječenju onkoloških pacijenata osmislili su način prehrane kako bi ograničili unos patogenih mikroba u probavni sustav. Studije pokazuju kako su iz hrane izolirani različiti bakterijski sojevi poput Enterobacter, Pseudomonas ili Klebsiella, posebno iz svježeg voća i povrća. Ingestija kontaminiranog voća i povrća kao izvor patogena može uzrokovati različite infekcije koje mogu biti i fatalne, stoga postulati neutropenijske prehrane nalažu kako je termička obrada kojom se uništavaju svi patogeni nužna.
Posebnosti neutropenijske prehrane
Prehrana s niskim udjelom bakterija, kao i prehrana koja se temelji na namirnicama koje su isključivo termički obrađene sinonimi su neutropenijske prehrane.
Neutropenijska dijeta nije standardizirana, razlikuje se od slučaja do slučaja te isključuje velik dio nutritivno vrijednih namirnica. Ovakav način prehrane karakterizira konzumacija namirnica koje su termički obrađene kako bi se minimizirao unos bakterija iz hrane i time spriječio razvoj potencijalnih infekcija.
Namirnice koje se smatraju sigurnima uključuju pasterizirano mlijeko i mliječne proizvode, kuhano i smrznuto povrće, voće s debelom korom poput banane, konzervirano voće, voćni sokovi, džemovi i kompoti, dobro termički obrađeno meso, jaja i riba. Namirnice koje se preporuča izbjegavati su mliječni proizvodi od nepasteriziranog mlijeka (primjerice sirevi s plemenitom plijesni), svježe voće i povrće, uključujući salate, svježe začinsko bilje, sušeno voće i nepasterizirane svježe cijeđene sokove od voća i povrća, te sirovo i nedovoljno termički obrađeno meso, jaja, riba (npr. sushi, carpaccio), meko kuhanih jaja ili različitih mesnih delikatesa. Također, važno je obratiti pažnju i na način pripreme i rukovanja hranom.
Preporuča se konzumirati hranu neposredno nakon otvaranja ili pripreme, a hranu i piće potrebno je poslužiti u sterilnim posudama. Također, je izuzetno važno održavati higijenu ruku i radnih površina na kojima se hrana priprema, a kvarljive namirnice potrebno je skladištiti na ispravan način.
Ostatak teksta pročitajte na nijeFRKA.hr