Datum objave: 29. 12. 2008.

Ljudi su konzumirali alkohol još u prahistorijskim vremenima. Vino se prvi puta spominje u Starom Zavjetu, a činilo je i važan dio kultrure antičkih rimljana i grka. Prvo pivo su okusili Sumerani i Babilonci oko 4000 g. pr. Kr., a i diljem istočne Azije su poljoprivrednici koji su uzgajali žitarice neovisno jedni o drugima otkrivali razna alkoholna pića. Danas su alkoholna pića u svim oblicima uvriježeni dio kulture socijalizacije. Iako se primarno pije zbog povoljnog utjecaja na raspoloženje, rezultati studija otkrivaju i benefite umjerene konzumacije alkohola.

O alkoholu pobliže
Alkoholna pića proizvode se fermentacijom šećera ili škroba. Kao polazna sirovina koriste se brojne vrste žitarica i voća te brižno odabrani dodaci koji daju posebnu aromu pićima.

Alkoholna pića uglavnom se sastoje od vode, čistog alkohola (etanola) i, ovisno o vrsti alkoholnog pića, različite količine šećera (ugljikohidrata) te zanemarive količine proteina, vitamina i minerala. Pića se međusobno razlikuju po sadržaju alkohola i ugljikohidrata. Pri tome treba imati na umu da postoje i znatne razlike u jedinicama serviranja alkoholnih pića. Tako, jednu jedinicu serviranja alkoholnog pića čini: 1,5 dcl vina, 3 dcl piva i 0,3 dcl žestokog alkoholnog pića.

Jedan gram alkohola sadrži 7 kcal, što je više nego što osigurava gram ugljikohidrata ili proteina koji daju 4 kcal. S obzirom da ima znatnu energetsku, a gotovo nikakvu nutritivnu vrijednost, alkoholna pića se često referiraju kao „prazne kalorije“. Ne samo da prazne kalorije porijeklom iz alkohola zauzimaju mjesto kalorijama koje bi trebale potjecati od visokovrijednih namirnica, alkohol direktno ometa apsorpciju, pohranu i iskorištenje nutrijenata u organizmu, čak i kad su nutrijenti prisutni u adekvatnim količinama.

Iduća tablica donosi standardni udio alkohola i energetsku vrijednost nekih alkoholnih pića.

Znanost o alkoholu
Alkohol ne zahtijeva probavu. Nakon konzumiranja alkohola, ova tekućina brzo pronalazi svoj put kroz organizam te se 95 % alkohola apsorbira direktno u krvotok kroz stijenku želuca i tankog crijeva. Ostalih 5 % napušta tijelo kroz perspiraciju, respiraciju i urin. Alkohol koji popijemo na prazan želudac apsorbirat će se u krvotok 20 minuta nakon ingestije.

Istraživanja su pokazala da umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Uvjerljivi dokazi koje nude stotine istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od bolesti srca u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s konzumiranjem alkohola. Najčešće se u kontekstu blagotvornog učinka na zdravlje spominje crno vino zbog sadržaja polifenola, međutim dokazano je da i pivo sadrži širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz bilja, uključujući polifenole i fitoestrogene.

Nekoliko studija također pokazuje da umjerena konzumacija alkohola znatno smanuje rizik od demencije i oslabljenjih kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem. Također, čini se da osobe koje svakodnevno unose umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od Alzheimerove bolesti. Smatra se da alkohol razrjeđuje krv i sprečava nastanak krvnih ugrušaka u mozgu. Osim toga, pokazalo se da alkohol stimulira otpuštanje acetilkolina, kemikalije koja ima važnu ulogu u procesu učenja i pamćenja.

Pozitivan učinak alkohola na zdravlje je impresivan, no ključna riječ pri konzumaciji je uvijek „umjerenost“. Umjerena konzumacija se definira kao 3-4 jedinice serviranja dnevno za zdrave muškarce te 1-2 jedinice serviranja dnevno za zdrave žene koje nisu trudne.

Studije također otkrivaju drugu stranu medalje. Naime, prekomjerna konzumacija alkohola ne samo da poništava pozitivne učinke već i značajno povisuje rizik od brojnih zdravstvenih problema uključujuči povišeni krvni tlak, bolesti jetre, moždani udar, demenciju, neke vrste karcinoma (karcinom jetre, gušterače, jednjaka i usta).

Izrazito velike količine alkohola koje se konzumiraju u kratkom vremenskom periodu mogu biti fatalne. Alkohol je toksičan i kad se konzumira redovito u povišenim količinama. Tada uzrokuje ireverzibilna oštećenja jetre te cjelog niza drugih organa u tijelu poput gušterače, probavnog sustava, mozga, srca, mišića i spolnih žlijezda.

Alkohol usporava metabolizam hranjivih tvari u korisne molekule smanjujući izlučivanje probavnih enzima iz gušterače. Alkohol također, ometa apsorpciju hranjivih tvari uništavajući i oštećujući stanice koje pokrivaju sluznicu želuca i crijeva, uz to ometajući i apsorpciju nekih tvari iz probavnog trakta u krv .

Čak i kad su hranjive tvari probavljene i apsorbirane, alkohol može sprječavati njihovu punu iskoristivost, mijenjajući njihov transport, pohranjivanje, i izlučivanje. Smanjeno pohranjivanje vitamina u jetri, poput vitamina A , i povećano izlučivanje hranjivih tvari poput masti, ukazuje na oštećeni proces iskorištavanja hrane, zbog prisustva alkohola

Također, studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition otkriva da alkoholna pića dovode do povećanja tjelesna mase jer alkohol usporava izgaranje tjelesnih rezervi masnog tkiva, povećava apetit i doprinosi unosu energije. U studiji je, naime, na oko 2300 konzumenata i apstinenata pokazano da umjereno konzumiranje alkohola, npr. jedno piće na dan, ne doprinosi gomilanju masnog tkiva oko struka. Međutim, oni koji piju povremeno i pritom pretjeruju (više od 4 pića) mogu očekivati pivski trbuh.

Prekomjerno uživanje u alkoholu u kratkom roku nosi sa sobom još jednu nemilu posljedicu – mamurluk. Mamurluk je u stvari rezultat dehidracije i intoksikacije organizma uslijed prekomjernog konzumiranja alkohola. Iako je najbolji lijek za mamurluk vrijeme – barem 24 sata odmora; obilje tekućine, lagana šetnja po zraku, kava, suha hrana i vitamini B kompleksa mogu ublažiti glavobolju, mučninu, slabost i vrtoglavicu uzrokovanu pretjeranim „slavljem“.

I na kraju, ne smije se zaboraviti da je alkohol visoko ovisna supstanca koja ako prijeđe u naviku nosi sa sobom ne samo ozbiljno narušeno zdravlje, već i nasile i razorene obitelji. Stoga, kao i u svemu u životu u alkoholu valja uživati umjereno kako bi se iskoristile sve pogodnosti koju ova jedinstvena tvar može ponuditi.

Nekoliko zanimljivosti o alkoholu
• Hmelj koji pivu daje osebujni okus i aromu potječe od biljke koja je rođak kanabisu
• Velike količine alkohola umanjuju seksualnu performansu muškarca. Alkohol smanjuje razinu testosterona, povisujući istovremeno razinu estrogena što može imati za posljedicu impotenciju, ali i rast grudi u muškaraca
• Žene brže apsorbiraju alkohol u krvotok od muškaraca
• Iako se alkohol čini kao idealno piće za hladne zimske dane, on zapravo smanjuje tjelesnu temperaturu neovisno o vanskoj temperaturi te povećava rizik od pothlađivanja. Naime, kad je temperatura okoliša niska, krv napušta kožu i odlazi grijati unutarnje organe. Alkohol radi obrnuto i povećava dotok krvi u kožu - posljedica je hlađenje tijela. Dodatno, alkohol smanjuje drhtanje što je aktivnost kojim se tijelo brani od hladnoće jer na taj način proizvodi toplinu. Nakon samo jednog alkoholnog pića, tijelo reagira na prvotni osjećaj topline tako da tjera krv u kožu i pojačava se znojenje koje dodatno pridonosi smanjenju tjelesne temperature.

dr.sc. Darija Vranešić Bender
dipl.ing. Sandra Krstev

Pošalji prijatelju na email

Komentari