Spriječimo bacanje hrane!

Bacanje hrane predstavlja socijalni, ekološki i ekonomski globalni problem. Umjesto da hrana završava na tanjurima velikog dijela populacije koja gladuje u svijetu, ona završava na odlagalištima otpada. Proizvodnja, procesiranje, transport, skladištenje, priprema hrane te u konačnici raspolaganje otpadom zahtijeva potrošnju energije, vode i drugih prirodnih resursa, zbog čega bacanje hrane u konačnici predstavlja i veliki ekološki rizik.

Procjenjuje se kako prosječni Amerikanac godišnje baca količinu hrane u iznosu od 370$ odnosno 2,575 HRK, što bi na razini cjelokupne populacije Sjedinjenih Američkih Država iznosilo više od 112 595 000,000 $.

Nažalost, u ovom segmentu Hrvatska prati negativne svjetske trendove. Prema procjenama godišnje se baci oko 400 000 tona hrane što u prosjeku iznosi 70 kg po stanovniku.

Iako bacanje hrane predstavlja globalni problem, možemo ga značajno smanjiti uvodeći promjene prilikom raspolaganja hranom unutar vlastite obitelji. Promjene se mogu uvesti na nekoliko razina, a prijedloge vam donosimo u nastavku:

• Isplanirajte tjedni jelovnik prema kojem ćete kreirati listu za tjednu kupovinu namirnica. Ako već imate određene namirnice u hladnjaku osmislite jela u sklopu kojih ih možete potrošiti, a zatim kupite samo one dodatne namirnice koje su vam zaista nužne.
• Odmah pri dolasku iz kupovine ohlađenu i smrznutu hranu posložite u zamrzivač.
• Pri kupovini hrane uvijek obratite pozornost na rok trajanja otisnut na ambalaži. Pritom je potrebno razlikovati oznake „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“. „Najbolje upotrijebiti do“ ukazuje na datum do kojeg hrana, prema procijeni proizvođača, zadržava sva potrebna svojstva pod uvjetom da se čuva u uvjetima propisanim na deklaraciji. Nakon isteka predviđenog roka hrana je još neko vrijeme sigurna za konzumaciju, ali postoji mogućnost da će doći do promjena u boji, teksturi i aromi. S druge strane, oznaka „upotrijebiti do“ upotrebljava se za lako pokvarljive namirnice. Nakon isteka roka trajanja, hrana se više ne smije konzumirati.
• Hranu uvijek čuvajte prema uputama navedenim na pakiranju.
• Organizirajte prostor u vašem hladnjaku na način da namirnice s dužim rokom trajanja posložite u stražnje dijelove, a one koje su pred istekom roka trajanja u prednje pretince kako bi ih što prije upotrijebili.
• Omekšalo voće i povrće možete upotrijebiti za pripremu smoothija ili primjerice povrtnih krem juha.
• Višak pripremljene hrane možete prebaciti u manje posudice, a potom ih zamrznuti. Zasigurno postoje dani u kojima nemate vremena za pripremu obroka pa možete odmrznuti prethodno pripremljeno jelo i osigurati vašoj obitelji topli obrok. Ipak budite oprezni da zamrznuta hrana ne stoji duže vremensko razdoblje u zamrzivaču jer s vremenom dolazi do smanjenja nutritivne vrijednosti hrane.
• Ostatke suhog kruha sameljite u krušne mrvice ili primjerice začinite mediteranskim začinima i maslinovim uljem, kratko zapecite u pećnici te tako pripravite ukusne domaće bruschette.
• Bacanje hrane ponekad je nemoguće izbjeći, no ako ste u mogućnosti, ostatke hrane pretvorite u kompost koristan za zemlju i sve njezine stanovnike.

Svjetski dan hrane svake se godine obilježava 16. listopada, a Hrvatska agencija za hranu (HAH), uz potporu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) i ove godine organizira nacionalno obilježavanje Svjetskog dana hrane.

Kako se ove godine Svjetski dan hrane obilježava pod geslom: „Naša djelovanja su naša budućnost“, kao ovogodišnju temu HAH je izabrao doniranje hrane, koje je prepoznato kao jedno od iznimno važnih pitanja u našoj zemlji, a o čemu će biti riječi na skupu koji se danas održava u Osijeku.