Sindrom iritabilnog kolona
Sindrom iritabilnog kolona zahvaća tanko i debelo crijevo, i uzrokuje simptome koji se mogu pojaviti u donjem dijelu abdomena.
Bez obzira na to koji su pravi čimbenici uslijed kojega nastaje sindrom iritabilnog kolona -infekcija, hormoni, stres ili neravnoteža crijevne mikroflore - promjene prehrambenih navika mogu imati značajan utjecaj na bol i nelagodu koju osjećaju osobe koje pate od sindroma. Stoga i veseli činjenica da namirnice poput voća i povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica – namirnice bogate prehrambenim vlaknima – te fermentirani mliječni proizvodi – obogaćeni probiotičkim sojevima, «dobrim bakterijama» - mogu reducirati simptome poput zatvora, dijareje i napuhavanja. S tim u vezi, izbjegavanje određenih namirnica poput onih sa visokim udjelom masnoća i kofeina, također može imati blagotvorno djelovanje.
Osnovni simptomi sindroma iritabilnog kolona uključuju promjene u pokretljivosti crijeva, a to su:
- Periodi konstipacije i dijareje
- Grčevi u donjem dijelu abdomena, posebno izraženi nakon unosa hrane
- Prekomjerna količina plinova
- Osjećaj nadutosti u donjem dijelu abdomena
Prehrambeni čimbenici koji utječu na razvoj bolesti i pogoršanje simptoma
1. Preosjetljivost na hranu
Iz nepoznatog razloga kod nekih osoba se simptomi sindroma iritabilnog kolona pogoršavaju nakon što konzumiraju određenu hranu. Izbjegavanje takvih namirnica može olakšati bol i nelagodu karakteristične za ovu bolest. Identificiranje namirnica koje uzrokuju probleme i njihovo eliminiranje iz prehrane, može osigurati dugotrajno olakšanje.
2. Neravnoteža crijevne mikroflore
Čimbenik koji kod velikog broja ljudi utječe na simptome sindroma iritabilnog kolona je neravnoteža crijevne mikroflore. U probavnom traktu egzistiraju tzv. «dobre bakterije», a njihov opstanak ovisi o prehrambenim vlaknima i neprobavljenoj hrani, i važan je jer nas ove bakterije štite od štetnih bakterija i virusa. U stanju neravnoteže crijevne mikroflore u probavnom traktu egzistira sve više štetnih bakterija. To može dovesti do dijareje te rezultirati stvaranjem plinova i napuhavanjem. Studije su pokazale da pacijenti koji imaju sindrom iritabilnog kolona u probavnom traktu imaju više štetnih u odnosu na «dobre» bakterije.
3. Prevelik unos masnoća
Namirnice sa visokim udjelom masnoća mogu opteretiti probavni trakt što može rezultirati dijarejom neposredno nakon obroka. Izbjegavanjem namirnica sa visokim udjelom masnoća mogu se izbjeći i ove vrlo neugodne situacije.
4. Preosjetljivost na laktozu, sorbitol i fruktozu
Prema nekim studijama, gotovo 50 % oboljelih od sindroma iritabilnog kolona je, a bez da je toga svjesno, preosjetljivo na laktozu. Preosjetljivost na laktozu javlja se uslijed nemogućnosti probavljanja laktoze. Neprobavljena laktoza putuje probavnim traktom do crijeva gdje biva fermentirana od strane bakterija mliječne kiseline uzrokujući stvaranje plinova, napuhavanje i bol, simptome karakteristične za nepodnošenje laktoze. Većina ljudi koji ne podnose fruktozu mogu konzumirati fruktozu u ograničenim količinama. Fruktoza se u većoj mjeri nalazi u voću i voćnim proizvodima, a u proizvodima za dijabetičare ponekad se nalazi u kombinaciji sa sorbitolom. Izbjegavanje takvih proizvoda može uvelike olakšati simptome iritabilnog kolona kod ljudi koji su preosjetljivi na navedene komponente.
5. Prejedanje, neredovito i prebrzo konzumiranje hrane
6. Prevelik unos alkohola, kave i gaziranih pića
Namirnice koje se preporučaju
Prehrana dizajnirana za olakšavanje simptoma sindroma iritabilnog kolona trebala bi se sastojati od cjelovitih žitarica, voća i povrća te jogurta.
Cjelovite žitarice
Cjelovite žitarice mogu pomoći u olakšavanju osjećaja pritisaka i boli uzrokovane konstipacijom. Također predstavljaju hranu «dobrim» bakterijama, važnim za zaštitu protiv napuhavanja i plinova. Rafinirane žitarice, primjerice bijeli kruh, uskraćeni su za vitalne nutrijente i vlakna, i nisu od pomoći osobama koje boluju od sindroma iritabilnog kolona.
Voće i povrće
Voće i povrće su «skladišta» vrijednih nutrijenata poput vitamina C, vitamina E, folne kiseline, beta-karotena i mnogih drugih. Voće i povrće također sadržava značajne količine prehrambenih vlakana. Studije su pokazale da povišen unos voća i povrća može značajno smanjiti abdominalnu bol te maksimalno reducirati osjećaj opće slabosti koji se nerijetko javlja kod ovih pacijenata. Svježe voće i povrće važan su dio pravilne prehrane.
Jogurt
Bakterijske kulture koje se koriste pri proizvodnji jogurta iste su one vrste koje egzistiraju u intestinalnom sustavu, a koje nazivamo «dobre» bakterije. Jedući jogurt, «regeneriramo» unutrašnjost probavnoga trakta, tj. crijevnu mikrofloru. Ove bakterije ne samo da nas štite od infekcija štetnim bakterijama, nego pomažu i u olakšavanju simptoma sindroma iritabilnog kolona. Osobe koje imaju simptome karakteristične za sindrom iritabilnog kolona prijavile su manje slučajeva napuhavanja i stvaranja plinova kada su konzumirali proizvode obogaćene «dobrim» bakterijama.
Komponente hrane koje pomažu u olakšavanju simptoma
Prehrambena vlakna
Prehrambena vlakna važan su dio zdrave prehrane. Dva su tipa prehrambenih vlakana: vlakna topiva u vodi i netopiva vlakna. Topiva vlakna (npr. pektin) se u procesu probave otapaju stvarajući viskoznu, gelu sličnu masu koja štiti cjelokupan probavni trakt od absorpcije različitih supstanci. Npr., sprječavajući apsorpciju kolesterola, imaju veliku ulogu u prevenciji različitih kardiovaskularnih bolesti.
Topiva vlakna nalaze se u voću i povrću kao što su šljive, prokulice, te žitaricama riži i zobi.
Netopiva vlakna (npr. celuloza, hemiceluloza, lignin) ulaze i izlaze iz probavnog trakta gotovo nepromijenjena. Također mogu apsorbirati vodu, a pripisuje im se laksativno djelovanje, jer sprječavaju konstipaciju (zatvor) i osiguravaju redovito pražnjenje crijeva. Ovakvo «čišćenje» sprječava duže zadržavanje nekih toksičnih supstanci u organizmu štiteći ga pri tome od različitih bolesti ili potencijalno opasnih stanja.
Pšenica, grah, artičoke, mekinje, smokve, neke su od namirnica koje sadrže netopiva prehrambena vlakna.
Primarna uloga prehrambenih vlakana u organizmu je održavanje funkcije gastrointestinalnog trakta. Prehrambena vlakna koristila su se za liječenje konstipacije i kao laksativ stotinama godina. Mnoge studije pokazale su da unos hrane bogate prehrambenim vlaknima smanjuje incidenciju raka crijeva i rektalnog tumora. Tako je npr. utvrđeno da bi se rizik od razvoja raka crijeva u Americi smanjio za 31% ukoliko bi populacija dnevno unosila 13 g prehrambenih vlakana.
Veoma je važno imati na umu da se prilikom pvećanog unosa namirnica bogatih prehrambenim vlaknima treba povećati unos tekućine kako bi stolica ostala mekana te kako bi pražnjenje crijeva bilo olakšano.
Lactobacillus acidophilus
Lactobacillus acidophilus je jedna od nekoliko vrsta «prijateljskih» bakterija koje žive u intestinalnom traktu. To je ujedno i najčešća bakterijska kultura koja se koristi pri proizvodnji jogurta i sličnih fermentiranih mliječnih proizvoda. Konzumiranje ovih bakterija može potaknuti poboljšanje crijevne mikroflore i «izbacivanje» štetnih bakterija koje potiču napuhavanje i stvaranje plinova. Najbolji izvor ovih bakterija su jogurti obogaćeni živim, aktivnim kulturama. Bez obzira što osobe sa sindromom iritabilnog kolona možda jedu normalno, malnutricija je nerijetka jer se nutrijenti najčešće ne apsorbiraju pravilno. Kao rezultat navedenog, osobe sa sindromom iritabilnog kolona zahtijevaju čak za 30 % viši unos proteina od normalnoga (jer su proteini nužni za oporavak tkiva) kao i povišen unos mikronutrijenata, vitamina i minerala.
Dr.sc. Darija Vranešić, dipl.ing
Iva Alebić, dipl.ing