„Rođenje djeteta je najljepši dio medicine, a liječenjem neplodnosti u tome sudjelujete od samog početka.“

O problemu neplodnosti razgovarali smo sa cijenjenim profesorom dr.sc. Hrvojem Vrčićem, specijalistom ginekologije i opstetricije, i pročelnikom Zavoda za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb. Prof. Vrčić s nama je podijelio svoja iskustva u liječenju neplodnosti, ali i zanimljiva razmišljanja kako će liječenje neplodnosti izgledati za 50 godina.

Otkada se profesionalno bavite problemima neplodnosti i što Vas je privuklo u to područje ginekologije?

Neplodnošću sam se počeo baviti davne 1985. godine na pripravničkom stažu kad sam započeo izradu magistarskog rada o utjecaju klamidijskih infekcija na plodnost žena pod mentorstvom prof. dr. sc. Velimira Šimunića. Izvantjelesna oplodnja je u to vrijeme bila najsloženiji oblik liječenja neplodnosti koji je davao nadu u ostvarenje sna o roditeljstvu. Rođenje djeteta je najljepši dio medicine uopće, a liječenjem neplodnosti u tome sudjelujete od samog početka nastanka trudnoće pa do rođenja.

Što govori statistika, bilježi li se danas više neplodnih parova nego prije 50 godina?

Zadnjih 30-tak godina epidemiološki podaci pokazuju blagi porast neplodnih parova od 16% na 20%. Porast neplodnosti je očekivan jer žene ne planiraju trudnoću u najplodnijoj dobi, a to je između 20. i 25. godine života. Glavni razlozi su visokoškolsko obrazovanje, ostvarivanje  karijere u žena, a sve u želji za boljim materijalnim statusom. Odgađanjem prve trudnoće povećava se šansa za stjecanjem rizika koji dovode do smanjenja plodnosti, a to su zdjelične upalne bolesti, endometrioza, autoimune bolesti te posljedice onečišćenja okoliša, pitke vode i hrane koje mogu smanjivati plodnost. Nadalje, štetne navike poput pušenja te konzumacije opojnih sredstava također mogu smanjiti plodnost, kako žene tako i muškarca. 

Imate li podatke o broju obavljenih postupaka pomognute oplodnje na Vašem zavodu u protekloj godini te postotku uspješnosti?

U prošloj godini obavili smo preko 900 postupaka medicinski pomognute oplodnje. Stopa trudnoća po embriotransferu u svježem postupku iznosila je 41%, dok je u žena kojima su vraćeni odmrznuti zametci iznosila 51%. Podatke za 2018. godinu imat ćemo tek u listopadu ove godine.

Što mislite, u kojoj mjeri redovita tjelovježba i uravnotežena prehrana mogu pomoći u ostvarivanju trudnoće?

Velikom broju naših neplodnih parova preporučujemo promjenu načina života. Glavne promjene koje je potrebno uvesti su  povećana  tjelesna aktivnost,  po mogućosti  na otvorenom, mediteranska prehrana , povećani unos folne kiseline i vitamina D, uz izlaganje suncu. Također je važno u organizam unositi i elemente u tragovima poput cinka, selena i magnezija, što se osobito odnosi na muškarce.

Koliko se često susrećete s idiopatskom neplodnošću, odnosno da unatoč kompletnoj detaljnoj obradi parova uzrok neplodnosti nije moguće utvrditi? Mislite li da je u ostvarivanju trudnoće i naša psiha bitan čimbenik?

Idiopatske neplodnosti ne bi smjelo biti više od 15%. No ponekad nedostatak želje za detaljnijom obradom neplodnosti, kako od strane neplodnog para, tako i od strane liječnika rezultira odabirom medicinski pomognute oplodnje kao prvom metodom liječenja. Očekivanje okoline može imati negativan utjecaj na bračne parove, posebno ako žive u sredini u kojoj je neplodnost tabu tema. Izostanak trudnoće nakon medicinski pomognute oplodnje je nelagodno iskustvo i izaziva patnju u oba partnera.

U kojoj mjeri prekomjerna tjelesna masa ili pretilost pacijentice, koja se podvrgava postupku pomognute oplodnje, smanjuje mogućnost ostvarivanja željene trudnoće? Odgađate li postupak pomognute oplodnje kod pacijentica s visokim indeksom tjelesne mase (BMI) i koji je granični BMI?

Prekomjerna tjelesna masa smanjuje šansu za trudnoćom u općoj populaciji, a posebno u neplodnih parova. Isto tako prekomjerna tjelesna masa povećava rizik za komplikacije u trudnoći i prijevremeni porod. Indeks tjelesne mase veći od 26 kg/m2 je granična vrijednost iznad koje ne preporučujem medicinski pomognutu oplodnju već redukciju tjelesne mase koja će se postići zahvaljujući promjeni načina života i prehrane, uz eventualnu primjenu odgovarajućih lijekova koji pomažu ostvarenju zadanog cilja.

Indeks tjelesne mase veći od 26 kg/m2 povećava rizik za loš odgovor i manji broj zrelih jajnih stanica i samim time kvalitetnih zametaka. S druge strane, povišenjem doze hormona zbog veće tjelesne mase povećavamo rizik za nastanak ovarijskog hiperstimulacijskog sindroma pri čemu ženino zdravlje dovodimo u opasnost s teškim posljedicama. Indeks tjelesne mase od 32 kg/m2 nosi desetorostruko veći rizik za nastanak gestacijskog dijabetesa i kongenitalnih anomalija fetusa, a kasnije u životu trudnice i djeteta za nastankom diabetes melitusa.

Upućujete li pacijentice s visokim indeksom tjelesne mase na nutricionističko savjetovanje? 

Takvim pacijenticama obavezno objasnimo posljedice poremećenog metabolizma i same pretilosti. Naša prednost je što u Zavodu za endokrinologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC Zagreb postoji Dnevna bolnica za liječenje pretilosti. Vrhunski tim liječnika i medicinskih sestara/tehničara postižu vrhunske rezultate u liječenju pretilosti, posebno u žena sa sindromom policističnih jajnika, tako da većina njih zatrudni nakon određenog vremena.

U svojim predavanjima ističete važnost folne kiseline u ranoj trudnoći u svrhu prevencije razvoja oštećenja neuralne cijevi te prevencije megaloblastične anemije, ali kažete da folna kiselina također ostvaruje blagotvoran učinak na kvalitetu jajne stanice. Koji su to još nutrijenti, na koje žene, koje nastoje ostvariti trudnoću, trebaju misliti kako bi poboljšale kvalitetu jajne stanice?

Folna kiselina neophodna je za sazrijevanje folikula i jajne stanice. Također je neophodna u održavanju prokrvljenosti između maternice i posteljice (snižava razinu homocisteina). Preporuka je svakodnevna primjena folne kiseline tijekom tri mjeseca prije začeća jer toliko traje regrutacija folikula koji će dati zrelu jajnu stanicu. U prevenciji oštećenja neuralne cijevi (rascjep kralješnice, meningomijelokela) potrebno je uzimati povišene doze folne kiseline svakodnevno, posebice u žena s čimbenicima rizika.

Osim folne kiseline potrebno je uzimati vitamin D koji sudjeluje u metaboličkim procesima folikula, a posebno u stvaranju spolnih hormona i posljedično sazrijevanju jajne stanice, odnosno kod muškarca  u testisima u stvaranju muških spolnih hormona i sazrijevanju spermija. To posebno vrijedi u periodima manje izloženosti suncu.

Sljedeći važni nutrijent je mio inozitol - derivat vitamina B koji djeluje na osjetljivost na inzulin. Viša koncentracija mio inozitola u folikulinskoj tekućini je povezana s kvalitetnijim jajnim stanicama. Posebno je vrijedna primjena mio inozitola u žena sa sindromom policističkih jajnika. Za neke druge spojeve poput melatonina, koenzima Q10 i omega-3 masnih kiselina još nema vjerodostojnih dokaza o povoljnom djelovanju na sazrijevanje folikula i povećanje uspješnosti medicinski pomognute oplodnje. 

Danas znamo da je, osim dobi majke, za razvoj zdravog ploda važna i dob oca. Trebaju li, osim majki, i budući očevi vježbati, paziti na tjelesnu masu i koji bi bili ključni nutrijenti za proizvodnju kvalitetnih spermija?

Za rođenje zdravog djeteta neophodan je kvalitetan genetski materijal koji donose i jajna stanica i spermij.  S dobi raste nepravilnost genetskog materijala jajne stanice. Samo 5% jajnih stanica žena u 22. godini života imaju abnormalni broj kromosoma, ali 22% u 32. godini, odnosno 65% u 41. godini života. Tjelesna aktivnost i primjeren indeks tjelesne mase važan je kako za ženu, tako i za muškarca. Važno je provjeriti je li poremećena funkcija nekih endokrinih žlijezda dovela do pretilosti poput poremećaja u funkciji hipofize, štitnjače, gušterače ili nadbubrežne žlijezde. Među nutrijente koji se preporučuju muškarcima radi povećanja plodnosti pripadaju pripravci s raznim vitaminima posebno onima koji imaju antioksidativni učinak, potom koenzim Q10 te elementi u tragovima kao što su cink i selen bez kojih neki procesi u stvaranju i sazrijevanju spermija nisu mogući.

Što predviđate, kako će izgledati liječenje neplodnosti i postupci pomognute oplodnje za 50 godina?

Primjena lijekova bit će peroralna, dakle u obliku tableta ili u obliku nalijepaka. Praćenje stimulacije ovulacije bit će omogućeno putem senzora koji će biti nalijepljeni na kožu i putem pametnih telefona povezanih s liječnikom koji vodi postupak liječenja neplodnosti. Vraćat će se samo jedan zametak kako bi se smanjio broj višeplodnih trudnoća. Većina ili svi zametci će biti testirani na kromosomske i poznate genske poremećaje. Plodni pojedinci s rizikom od nasljednih bolesti roditeljstvo će ostvariti putem medicinski potpomognute oplodnje s predimplantacijskom genetskom dijagnostikom. Nažalost, svi ljudi neće imati iste mogućnosti, mogućnosti će ovisit o materijalnom statusu. 

Imate veliku obitelj, a i vi i vaša supruga ujedno imate uspješne karijere. Koji su najveći izazovi velike obitelji s kojima se susrećete?

Za održavanje sklada velike obitelji potrebno je imati ljubavi i međusobnog poštovanja. Svakodnevna dobra organizacija je ključ uspjeha u usklađivanju poslovnih obaveza i obiteljskog života. Naša djeca svojim godinama pokrivaju životna razdoblja od završetka fakulteta do nižih razreda osnovne škole. Svatko od njih ima svoje zahtjeve i potrebu za brigom ovisno o dobi i situaciji u kojoj se nalazi, tako da se mi tome svakodnevno prilagođavamo.

Djecu se trudimo odgojiti da budu čestiti i vrijedni ljudi, nastojimo ih uvjeriti da su znanje i obrazovanje bogatstvo i da treba uživati u trenucima provedenima s obitelji, prijateljima i u sportu. Naše iskustvo je da djecu treba stalno osluškivati i razumijeti kako bismo ih mogli voditi kroz razne životne izazove kojima su u današnje vrijeme izloženi više nego što smo mi bili u njihovoj dobi.