Petra Vlak

Datum objave: 12. 02. 2020.

Prije samo nekoliko desetljeća, uobičajena rutina radne populacije bilo je fiksno radno vrijeme, nakon čega su se mnogi mogli potpuno posvetiti svojoj obitelji i interesima. Danas nažalost ne postoje jasne granice između posla i slobodnog vremena.

Obilje mogućnosti koje nam pruža digitalna tehnologija uključuje i dostupnost poslu 0-24 h zbog čega posao duboko zadire u privatni dio života što svakako narušava kvalitetu svakodnevnog života. Stoga je danas sve teži zadatak balansirati stresan poslovni sa mirnim privatnim životom. Međutim, koliko god se činilo nedostižno, ravnotežu između ova dva suprotna pola moguće je ostvariti uz uvođenje određenih životnih promjena

Što je stres?

Stres je normalna biološka reakcija na potencijalno opasne situacije. Kada doživimo iznenadni stres, bilo u obliku prijetnje ili mentalnog izazova, mozak preplavi naše tijelo hormonima kao što su adrenalin i kortizol koji uzrokuju brži rad srca zbog čega se osjećamo preplavljeni energijom i povećanim osjećajem budnosti što nam omogućuje brzu reakciju u stresnoj situaciji. Povijesno, našim je precima ova reakcija spašavala život, a danas djeluje potpuno drugačije na naš organizam. 

Uobičajeno je da se, nakon našeg odgovora na stresnu situaciju, razina stresa smanjuje i tijelo se opušta. Međutim, kronični stres može imati nepovoljne dugoročne posljedice na naše zdravlje. Primjerice, trajno povišene razine kortizola mogu doprinijeti povećanju tjelesne mase, povišenog krvnog tlaka, nesanice, oslabljen imunosni sustav, ali i nepovoljan učinak na kognitivne funkcije i raspoloženje. Stoga, od izuzetne je važnosti naučiti podnositi stresne situacije i izbjegavati ih kada je moguće.

Kako stres utječe na naš organizam?

Dugotrajno izlaganje stresu trajno šteti brojnim organskim sustavima. Tako stres može biti okidač za pojavu ili jačanje glavobolja, a može nepovoljno utjecati i na kvalitetu sna. Kronični stres može biti uzrok emocionalnih i kognitivnih poremećaja što može dovesti i do ozbiljnih stanja poput depresije. 

Stres utječe i na naš probavni sustav. Poznato je kako kronični stres pojačava lučenje želučane kiseline, što dovodi do pojave kroničnog gastritisa, te svih njegovih simptoma poput žgaravice ili bolova. 

Stres može nepovoljno utjecati i na naš imunosni sustav. Naime, dugoročno izlaganje stresu slabi imunosnu funkciju našeg organizma zbog čega smo podložniji različitim infekcijama i bolestima

Također, stres utječe i na zdravlje srca i krvnih žila. Naime, kada smo pod stresom značajno se povećava broj otkucaja srca, a krvne žile se sužavaju što uzrokuje povećanje krvnog tlaka. Dugoročno, visoki krvni tlak može oštetiti krvne žile što može uzrokovati različite srčane tegobe, uključujući srčani udar. 

Nažalost, stres nepovoljno djeluje i na reproduktivni sustav. Kod muškaraca, stres može uzrokovati erektilnu disfunkciju i neplodnost, dok kod žena može biti uzrok neredovitim menstrualnim ciklusima što neposredno utječe na plodnost žena. 

Važnost pravilnih životnih i prehrambenih navika

Nekoliko je jednostavnih savjeta za promjenu životnih navika koji vam mogu pomoći u postizanju ravnoteže između posla i privatnog života. 

  • Postavljanje granica – na vrijeme postavite granice kako posao ili druge obaveze ne bi preuzele vaše slobodno vrijeme
  • Delegirajte ili podijelite obaveze s kolegama 
  • Organizacija je pola posla – bilo na poslu ili u obavljanju kućanskih poslova
  • Napravite dnevni, tjedni i mjesečni popis obaveza s realnim rokovima
  • Naučite reći NE, bilo kolegi na poslu ili članu obitelji
  • Posao ostavite na poslu – ograničite pristup e-mailu nakon radnog vremena

Već smo spomenuli kako stres može ugroziti naše zdravlje. Kako bi prevenirali potencijalne štetne učinke, nekoliko je savjeta koji vam sigurno mogu pomoći u brizi za vlastito zdravlje.

  • Počnite doručkovati, ako to već ne činite. Odrasle osobe koje redovito konzumiraju doručak rade brže, manje griješe i imaju bolje pamćenje u odnosu na osobe koje preskaču doručak.
  • Brinite o svom zdravlju. Zaposlenici ugroženog zdravlja manje su produktivni, imaju smanjenu radnu sposobnost i češće su na bolovanju.
  • Na poslu konzumirajte nutritivno visokokvalitetne obroke koji će vam povećati produktivnost.
  • Unosite dovoljno tekućine, jer optimalna hidracija osigurava bolje radne izvedbe.
  • Dovoljno i kvalitetno spavajte. Izbjegavajte korištenje uređaja netom prije spavanja. 
  • Odaberite prirodne dodatke prehrani koji će podržati zdravlje cijelog organizma.

Kako odabrati dodatak prehrani?

Danas je zasigurno teško odabrati pravi dodatak prehrani za potrebe svakog pojedinca. Srećom, većina potrošača počinje sve više razmišljati o podrijetlu namirnica, ali i dodataka prehrani koje svakodnevno konzumiraju. Upravo iz tog razloga, prirodno podrijetlo dodataka prehrani u središtu je interesa

Dodatak prehrani temeljen na plazmoliziranom biljnom kvascu potpuno je prirodan proizvod na bazi kvasca i raznovrsnog ljekovitog bilja. U specifičnom postupku proizvodnje plazmoliziranog biljnog kvasca, stanicama kvasca se dodaje više od 50 odabranih ekstrakata ljekovitih biljnih vrsta. Stanice kvasca potom metaboliziraju mnogobrojne sastojke biljnih ekstrakata, što rezultira nastankom konačnog prirodnog proizvoda jedinstvenog sastava, biljnog kvasca. 

Plazmolizirani biljni kvasac pokazuje brojne blagotvorne učinke na održavanje zdravlja cijelog organizma. Dodaci prehrani temeljeni na biljnom kvascu bogati su izvori vitamina B skupine, sadrže i brojne minerale, poput željeza, cinka kroma, selena i brojnih drugih esencijalnih mikroelemenata koji sudjeluju u brojnim fiziološkim i metaboličkim procesima u organizmu. Osim vitamina i minerala, biljni kvasac sadrži i lakoprobavljive proteine te sve aminokiseline.

Lakša borba sa stresom

Plazmolizirani biljni kvasac ne izaziva nikakve nuspojave, izvrsno se uklapa u koncept zdravog načina života te je pogodan za sve generacije. No, ovaj pripravak se posebno će biti od koristi kod oslabljenog imunosnog sustava, što je karakteristično za sve koji su pod stresom

Znanstvenici su utvrdili kako uzimanje plazmoliziranog biljnog kvasaca može povećati koncentraciju i osjećaj vitalnosti, te smanjiti osjećaj umora i stresa. Također, studija je pokazala kako biljni kvasac pozitivno utječe na imunosni sustav zbog čega su ljudi manje podložni obolijevanju te manjem broju izostanaka s posla

Druga, vrlo zanimljiva studija proučavala je utjecaj plazmoliziranog biljnog kvasca na radno aktivnu populaciju koja često zbog brzog načina života i brojnih obaveza povremeno osjeća stres, umor, smanjenje koncentracije, glavobolje ili pad energije. Osim već spomenutog blagotvornog djelovanja na imunosni sustav, postoje znanstveni dokazi kako plazmolizirani biljni kvasac može pozitivno djelovati na ublažavanje navedenih tegoba. Rezultati dvostruko slijepe studije, koja je uključivala 60 ispitanika, pokazali su poboljšanje od čak 64% uočeno je u skupini koja je uzimala dodatak prehrani temeljen na biljnom kvascu. Tako se bilježi manji osjećaj umora, nervoze, manju pojavnost glavobolja, bolja probava, kvaliteniji san i probava te veća otpornost, osjećaj vitalnosti te povećanje mentalnog ali i tjelesnog kapaciteta. Zaključno, plazmolizirani biljni kvasac može se koristiti za smanjenje svih posljedica „brzog načina života“, uključujući stres i umor. Istovremeno, može poboljšati parametre poput kvalitete sna koji značajno utječu na kvalitetu života pojedinca.

Pošalji prijatelju na email

Komentari