Vitaminoteka

Datum objave: 04. 05. 2009.

Psorijaza (od grč.psora - svrbež) je kronična nezarazna bolest koja se uglavnom manifestira promjenama na koži i noktima, ali zahvaća i zglobove u 15 - 20 % slučajeva.

Iako spada među najstarije, odavna poznate bolesti, još uvijek nisu razjašnjeni njezini uzroci, i nema usuglašenog objašnjenja za njezino pojavljivanje. Današnje teorije balansiraju između genetske podloge, izloženosti stresu i štetnim prehrambenih/životnih navika te autoimunih procesa, no niti za jednu nema dovoljno čvrstih dokaza.

Što se tiče genetike, osim što su pronađeni «geni krivci» za psorijazu, ustanovljena je i određena pravilnost pojavljivanja unutar obitelji; ukoliko jedan od roditelja boluje od psorijaze, šansa da će i dijete oboljeti je otprilike 10%. Kod jednojajčanih blizanaca šansa da će oboljeti oba iznosi otprilike 70%.

Teorija stresa kao okidača bolesti obuhvaća najširu paletu uzroka. Tu, naime, spadaju emotivni stres, mehaničke i kemijske ozljede, infekcije, trudnoća i porod, nagle promjene okruženja, životno ugrožavajuće situacije itd. Čak 40% oboljelih od psorijaze navodi neki veći stresni događaj nakon kojega se bolest (prvi puta) pojavila.

Životne navike također mogu odigrati ključnu ulogu u nastanku bolesti – primijećeno je da bolest mogu „okinuti“ pretilost, pušenje i pretjerana konzumacija alkohola.

Autoimuna teorija pronalazi odgovore u pretjeranoj aktivnosti vlastitih leukocita, koji luče upalne faktore u prevelikoj količini; oni se dakle upalnom reakcijom bore protiv vlastitog organizma, odnosno njegovih kožnih (ponekad i zglobnih) stanica. Nije rijetkost da se psorijaza pojavi nakon raznih infekcija, a poglavito nakon streptokokne upale ždrijela. Također nije rijetkost pojava psorijaze nakon ozljeda kože – ogrebotina, ugriza, uboda insekata i opeklina (tzv. Koebnerov fenomen).

Jedna od teorija, na koju se u posljednje vrijeme često osvrće, povezuje patološka zbivanja u probavnom sustavu s pojavom psorijaze. Studije su, naime, pokazale kako se psorijaza češće javlja u osoba s opstipacijom (zatvorom), sindromom iritabilnog kolona (preosjetljivo crijevo), čestim proljevima, kandidijazom (infekcija gljivicom iz roda Candidae albicans) te poremećenom funkcijom jetre kao glavnog detoksikacijskog organa. Uslijed navedenih bolesti , crijeva postaju propusnija, gube svoju apsorpcijsku moć, a patogene crijevne bakterije brojčano prevladaju korisne, „dobre“ bakterije. To okida imunološku reakciju: sve se brže mobilizira sve veći broj upalnih stanica te nastaje upalni proces koji se u određenom trenutku usmjeri protiv vlastitog organizma i u predisponiranih pojedinaca „okida“ pojavu psorijaze.

Uobičajena dob pojavljivanja je između 15 i 35 godina, s jednakom zastupljenošću oba spola. Međutim, primjećeno je da se u žena javlja nešto ranije, a i da dobna granica može varirati, ovisno o tipu psorijaze.

Kako prepoznati psorijazu
Osnovna značajka psorijaze je pojava crvenih, u pravilu uzdignutih plakova (zadebljanih dijelova kože), prekrivenih bjekastim ljuskama, ponekad popraćenih svrbežom. Spomenute promjene nastaju uslijed ubrzanog množenja i sazrijevanja stanica kože. Zdrava se koža obnavlja otprilike svakih 28 dana i to tako da stanice iz dubljih slojeva kože sazrijevajući dolaze na površinu, mijenjaju svoje značajke te nadomještaju površne stanice koje se odljušte. Koža zahvaćena psorijazom obnavlja se četiri do pet puta brže od zdrave kože, tako da stanice koje dolaze na površinu imaju svega tjedan dana da prođu kroz čitav razvojni proces, što za posljedicu ima njihovo gomilanje, oslabljenu funkciju i ubrzano odumiranje.

Valja imati na umu da je psorijaza kronična bolest što podrazumijeva doživotnu borbu bez konačnog izlječenja. Upravo ta činjenica zagorčava život oboljelima (pogotovo onima s težim oblikom), jer tok bolesti varira između perioda poboljšanja (najčešće ljeti) i pogoršanja bolesti (zimi), a ponekad je dovoljan i najmanji poticaj da bolest bukne u svom punom opsegu.

S obzirom da je koža najveći organ, i predstavlja prvu liniju komunikacije s okolinom, ne čudi što kod mnogih psorijaza predstavlja psihološku blokadu, odnonso ograničava ih u velikom broju socijalnih aktivnosti, ruši im samopouzdanje te ih često čini povučenima i depresivnima.

Srećom, manji dio oboljelih pati od težih oblika psorijaze – 1/3, dok je u ostale 2/3 prisutan neki od blažih oblika, s dužim periodima remisije (poboljšanja) i boljom reakcijom na terapiju.

Danas je poznato 5 (osnovnih) oblika psorijaze:

  1. Vulgaris / «Plaque psoriasis»
  2. Gutatni
  3. Pustulozni («Palmoplantarna pustuloza»)
  4. Inverzni tj. felksuralni
  5. Eritrodermični

1. Vulgaris je najčešći oblik psorijaze (80% oboljelih), s pojavom crvenih uzdignuća na koži prekrivenih sedefasto-bijelim ljuskicama, oštro ograničenih od zdravih dijelova kože. Najčešće zahvaća kožu laktova, koljena, donji dio leđa i vlasište. Može trajati mjesecima, pa i godinama, s razdobljima povlačenja i ponovnog pojavljivanja.

2. Gutatni oblik se najčešće javlja u djece i mladih, nerijetko nakon bakterijskih i virusnih infekcija. Karakteristično je naglo pojavljivanje sitnih crvenih točkica (suzolikog oblika) po trupu i udovima. Blaži oblici nestaju spontano i zauvijek, a teži zahtjevju dugotrajno liječenje.

3. Pustulozni oblik, prisutan u manje od 5% oboljelih je ograničen na tabane i dlanove, a javlja se uglavnom u odraslih. Sitne kožne izbočine (poput prištića) ispunjene gnojem se pojavljuju i nestaju unutar nekoliko dana, i taj se proces ponavlja nekoliko puta. Rijetko kada ovaj oblik prerasta u generalizirani, kada zahvaća kožu čitavog tijela, a može biti popraćen i ozbiljnijim komplikacijama poput vrućice, tresavice i anemije.

4. Fleksuralni tip karakteriziraju crvena, glatka žarišta bez ljuski, koja se nalaze u pregibima kože (pazuh, prepone, unutarnja strana lakta i koljena, područje ispod prsa). Javlja se u oko 2% oboljelih, najčešće u pretilih, a simptomi se pogoršavaju uslijed trenja kože.

5. Eritrodermični tip, na sreću najrjeđi (1.5% oboljelih), najopasniji je tip psorijaze. Karakteriziraju ga crvena ljuskava žarišta popraćena svrbežom i izrazito jakim bolovima, a ponekad se javlja i zajedno s pustuloznim oblikom. Često je generaliziran, te ugrožava osnovnu zaštitnu funkciju kože - lako dolazi do dehidracije, vrućice i infekcija, a zabilježeni su i smrtni ishodi.

U određenom broju slučajeva (15 – 20%), psorijaza nije ograničena samo na kožu, nego zahvaća i zglobove, što se naziva psorijatični artritis. Kožne manifestacije obično prethode zglobnom obliku, a zahvaćeni su najčešće zglobovi šaka, gležnjevi i koljena. Zahvaćeni zglobovi budu crveni, otečeni, bolni, a nerijetko im se smanjuje funkcija, što začaranim krugom postepeno dovodi do smanjene pokretljivosti i deformacija.

Liječenje psorijaze
Danas na raspolaganju stoje razni oblici liječenja psorijaze, koji se odabiru i doziraju ovisno o tipu bolesti, jačini manifestacije, trajanju te individualnom terapijskom odgovoru bolesnika.

Koriste se lokalni pripravci u obliku losiona, krema, masti, gelova, prašaka i obloga, a aktivni sastojci su: kortikosteroidi, salicilati, katranski preparati, derivati vitamina A i D, antralin i kalcipotrien.

Sistemna terapija podrazumijeva nekoliko podskupina lijekova: imunosupresive (ciklosporin, alfacept, efalizumab), antimetabolite (metotreksat), blokatore faktora nekroze (infliksimab, etanercept) te derivate vitamina A.

Dobro je poznato i liječenje fototerapijom – uz ili bez prethodne primjene psoralena, pacijente se izlaže ultraljubičastom zračenju (zrake iz UVA i UVB spektra), koje se najčešće primjenjuje uz neki od prethodno navedenih oblika liječenja.
U novije vrijeme se naročito populariziralo i liječenje ribicama roda Garra Rufa (popularnog naziva Doctorfish)– tzv. ihtioterapija. Pacijenti ulaze u kade / bazene sa spomenutim ribicama koje se hrane odljuštenim, odumrlim stanicama kože i pritom luče enzim dithranol koji sprječava prebrzu izmjenu kožnih stanica.

No dobro poznata poslovica «Bolje spriječiti nego liječiti» i ovdje nalazi svoju primjenu. Budući da već prije spomenuti životni stil i izlaganje rizičnim čimbenicima imaju veliku ulogu u nastanku, razvoju i kontroli bolesti, ne treba se u potpunosti oslanjati na raspoloživost širokog dijapazona terapije, nego se uhvatiti u koštac s rizičnim čimbenicima.

Jedan od vrlo bitnih čimbenika je prehrana. Studije su pokazale kako su bolesnici koji su prilagodili svoj režim prehrane, smanjili tjelesnu masu te prestali s konzumacijom alkohola imali bolje rezultate – periodi poboljšanja su bili duži, aktivna bolest blaža, a liječenje djelotvornije.

Osnovni prehrambeni postulati su održavanje optimalne tjelesne mase, smanjeni unos (zasićenih) masti i proteina, povećan unos povrća i hrane bogate dijelalnim vlaknima, izbjegavanje jednostavnih šećera, pripremanje hrane uglavnom kuhanjem i pirjanjem te dobro žvakanje hrane.

Tijekom niza godina, «iskristalizirao» se niz namirnica / hrane koje imaju blagotvoran učinak na bolest, ali i onih koje bi trebalo izbjegavati.

Poželjne namirnice su:

  • jabuke, brusnice, suhe šljive, avokado, guava, orašasti plodovi
  • artičoke, mrkva, celer, cikla, repa, radič, češnjak, krastavci, tikvice, potočarka, pastrnjak
  • riža, ječam, proso, raž, lan, laneno ulje, omega-3 i omega-6 masne kiseline, klice, grah, soja
  • losos, haringe, sardine, lokarda, brancin, morski plodovi
  • sirutka, probiotici

Nepoželjne namirnice:

  • citrusno voće (limun, naranča, mandarina, grejp), veće doze vitamina C
  • svinjetina, crveno meso, mlijeko, maslac, jaja
  • začinjena masna pržena hrana
  • šećer
  • kava, čaj, kofeinski napitci
  • alkohol
  • ginseng

Osim konzumacije preporučenih namirnica i pripremanja hrane kuhanjem, u prehranu se preporuča uvesti i suplementaciju određenih nutrijenata poput folne kiseline, vitamina A, B6, B12 i E, selena, cinka, magnezija, lecitina i bioflavonoida.

Ana-Marija Liberati-Čizmek, dr.med

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Koža, Psorijatični artritis, Psorijaza,

Komentari