Darija Vranešić Bender

Datum objave: 15. 11. 2017.

Otac medicine, Hipokrat izjavio je kako „sve bolesti započinju u crijevima“ i ne znajući kolika se mikrobna bioraznolikost krije u crijevu čovjeka i koliko su složene interakcije između mikrobiote koja je danas prepoznata kao „virtualni organ“ našega tijela.

Održanje homeostaze mikrobiote prepoznato je kao bitan čimbenik u održanju zdravlja i prevenciji bolesti. Znanstvena i medicinska zajednica odmakla se od razmatranja mikrobiote isključivo kroz utjecaj na bolesti probavnog sustava i danas se afirmira uloga mikrobiote u patogenezi različitih metaboličkih poremećaja, nastanku debljine i zloćudnih bolesti, ali i kod poremećaja mentalnog zdravlja.  

Prema novijem istraživanju, objavljenom u Nature Reviews Immunology, promjene u raznolikosti crijevne mikrobiote mogle bi biti odgovorne za povećan rizik od kroničnih nezaraznih bolesti poput astme, pretilosti, dijabetesa i upalnih bolesti crijeva.

Jedan od glavnih razloga osiromašene crijevne mikrobiote krije se u izostanku vertikalnog prijenosa bakterija za vrijeme poroda, primjerice ukoliko je porod obavljen carskim rezom. Naime, pretpostavka je da će dijete svoju manje raznoliku crijevnu mikrobiotu prenijeti na iduću generaciju što će rezultirati većom incidencijom kroničnih nezaraznih bolesti. Još jedan od razloga smanjene raznolikosti crijevne mikrobiote kod djece krije se u povećanoj primjeni antibiotika kod majki za vrijeme trudnoće koji pored specifičnog uništavanja patogenih bakterija, uništavaju i komenzalne oblike mikrobiote.

Vjeruje se da izostanak vertikalnog prijenosa bakterija može biti djelomično ublažen horizontalnim prijenosom. Horizontalni prijenos predstavlja prijenos mikroorganizama prisutnih u mikrobioti ljudi koji se nalaze u neposrednoj okolini određene osobe. Važno je naglasiti da je horizontalni prijenos bio učestaliji u prošlosti kada su sanitarni i higijenski standardi bili znatno niži. Poboljšanjem higijenskih uvjeta znatno se smanjila stopa smrtnosti i incidencija zaraznih bolesti, međutim isto tako je došlo i do smanjenja mogućnosti za horizontalni prijenos.

Gubitak komenzalnih oblika u jednoj generaciji, u kombinaciji sa sve većim izostancima vertikalnog i horizontalnog prijenosa, ukazuje na kontinuirani trend smanjenja mikrobne raznolikosti što posljedično dovodi do veće incidencije kroničnih nezaraznih bolesti.

Stoga se javlja potreba za provedbom različitih intervencija, u obliku lijekova, prebiotika ili kombinacije istih, koji će u konačnici poboljšati raznolikost crijevne mikrobiote.

Mikrobiota i dijabetes

Brojni su znanstveni dokazi koji ukazuju da crijevna mikrobiota može imati ulogu u patogenezi metaboličkih bolesti, posebice dijabetesa. Više je studija pokazalo kako u bolesnika s dijabetesom postoji umjeren stupanj disbioze, međutim, još uvijek nisu rasvijetljeni svi mehanizmi putem kojih mikrobiota dolazi u interakciju s metabolizmom. Energetski metabolizam, upala, propusnost crijeva i imunosni sustav smatraju se ključnim mehanizmima koji reguliraju razvoj dijabetesa. Nadalje, neuravnotežena prehrana promovira povećanje koncentracije lipopolisaharida (LSP) u plazmi što je u korelaciji s povećanom crijevnom propusnosti i upalnim odgovorom koji pogoduje razvoju inzulinske rezistencije i dijabetesa. S druge strane, urođeni imunosni sustav povezan je s dijabetesom putem T-limfocita i TLR-5 (toll-like receptora-5) u crijevnoj mukozi, što je također poveznica s upalnim odgovorom, inzulinskom osjetljivošću i homeostazom glukoze. Povezanost dijabetesa tip 1 i mikrobiote slabije je rasvijetljena u odnosu na dijabetes tip 2, međutim, poznato je da u bolesnika s dijabetesom tip 1 dolazi do poremećaja tzv. uskih veza (tight junctions) i smanjene ekspresije zonulina – proteina koji je bitan u regulaciji crijevne propusnosti. Nadalje,  antigeni iz hrane ili patogeni u situaciji crijevne propusnosti prodiru u cirkulaciju i promoviraju upalni odgovor i imunosne odgovore, što može voditi ka oštećenju beta stanica gušterače. 

Posebno intrigiraju studije koje se tiču sastava majčine mikrobiote te ranih intervencija u mikrobiotu djeteta i rizik od razvoja debljine i dijabetesa kod djece. Naime, pretilost u trudnica povezana je s povećanim rizikom komplikacija i neželjenih ishoda za majku i dijete. Pretile trudnice imaju povećan rizik od hipertenzije u trudnoći, preeklampsije  i gestacijskog dijabetesa. Indeks tjelesne mase djeteta i rizik od pretilosti u odrasloj dobi povezani su s gestacijskim prirastom na tjelesnoj masi majke.

Tijekom posljednjih nekoliko godina sve je više interesa za međuovisnost sastava mikrobiote i pretilosti, a nekoliko studija pokazalo je kako primjena probiotika može povoljno utjecati na metabolički profil majke kao i poboljšanu kontrolu serumskog inzulina, smanjenje rizika gestacijskog dijabetesa te smanjenje rizika od preeklampsije. Također, objavljene su intervencijske studije i metaanalize koje pokazuju poboljšanu kontrolu glikemije u trudnica s gestacijskim dijabetesom koje su koristile probiotike kroz nekoliko tjedana.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: dijabetes, mikrobiota,

Komentari