Povodom Hrvatskog dana liječnika imali smo čast razgovarati s omiljenim hrvatskim pedijatrom, prof.dr.sc. Milivojem Jovančevićem. Prof. Jovančević nam je otkrio što ga je potaklo da svoj profesionalni rad odluči posvetiti pedijatriji i kakvo je stanje u hrvatskoj pedijatriji na razini primarne zdravstvene zaštiti. Među ostalim, ispričao nam je i kako funkcionira njegova LittleDot platforma, namijenjena roditeljima koji trebaju pomoć ili savjet liječnika.
1. Kada ste shvatili da je upravo pedijatrija grana medicine kojoj se želite posvetiti? Što Vas je potaklo da se odlučite na to zvanje?
U vrijeme kada sam dobio ponudu za specijalizaciju nisam bio siguran hoću li moći odgovoriti svim izazovima pedijatrije i ostvariti svoje želje – doživjeti cjelovitost medicine u punom opsegu, razvoj osobne kreativnosti i davanja sebe. No, ubrzo sam spoznao da je pedijatrija čudesna zbog iznimne složenosti i dinamike razvojnih procesa i nedjeljivosti svih organskih sustava. Još uvijek, svakodnevno, stječu se nova znanja i vještine.
2. Kada govorimo o pedijatriji na razini primarne zdravstvene zaštite, kakvo je stanje u Hrvatskoj? Nedostaje li nam kronično pedijatara?
Nažalost, situacija nije dobra. Dugogodišnje nedostatno ulaganje u pedijatrijsku primarnu zaštitu sada pokazuje teške posljedice o kojima najbolje govore podatci Hrvatske liječničke komore iz siječnja 2020. godine. Izrazito je nepovoljna dobna struktura primarnih pedijatara:
Nažalost, trenutno oko 9% pedijatrijskih ordinacija nema nositelja – pedijatra koji je u njoj zaposlen:
Potrebno je u najkraćem mogućem roku poboljšati uvjete rada i raspisati dostatan broj specijalizacija, o čemu nažalost već godinama govori struka i Hrvatska liječnička komora.
3. Koje su po Vašem mišljenju prednosti, a koji nedostaci hrvatske medicine?
Prije svega treba istaknuti osobni doprinos u funkcioniranju i napretku hrvatske medicine svakog zaposlenog u sustavu zdravstva – javnog i privatnog. Posvećenost struci, ljubav i neizmjeran entuzijazam čine temeljne pokretače. Nedostatna ulaganja u nove tehnologije i edukaciju predstavljaju poseban izazov kako bi se održavao svjetski standard u struci i znanosti. Svakako bi pomoglo smanjenje administrativnog opterećenja i poboljšanje organizacije, kao i značajnije ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu koja bi trebala rješavati 80-90% problematike pacijenata. No za to je potrebna strateška odluka i dodatna ulaganja u educiranosti, opremljenosti i smanjenje broja osiguranika po timu.
4. Autor ste knjige "Godine prve - zašto su važne?" koja je doživjela mnogobrojna izdanja te je možemo smatrati korisnim vodičem koji pomaže mladim roditeljima da se pripreme za novu ulogu u životu. Smatrate li da su prve tri uistinu najvažnije i zašto?
Knjiga je doživjela 10 izdanja u Hrvatskoj, a prevedena je i u Sloveniji. Namjera je pružiti potporu ranom roditeljstvu, podastrijeti suvremene preporuke struke i unaprijediti razinu skrbi za zdravlje djece. U nešto većem opsegu knjiga se bavi temama ranog emocionalnog razvoja što je u sličnoj literaturi rjeđe zastupljeno.
5. Kada govorimo o dohrani, mlade majke u današnje vrijeme poprilično se lako mogu izgubiti u moru (dez)informacija. Kakav je stav struke? Jesu li trenutne preporuke u potpunosti izbacile tablice dohrane?
Preporuke o dohrani se mijenjaju u skladu sa znanstvenim spoznajama. Trenutne preporuke su da majci treba pružiti svu moguću stručnu i socijalnu potporu za dojenje, a s dohranom se kreće u dobi od navršenih 6 mjeseci (ne prije navršenih 5 mjeseci života). Namirnice koje se ne mogu davati u narednih 6 mjeseci su malobrojne. Primjerice, ne daje se hrana koja je teško probavljiva i sadrži puno celuloze, kao što su gljive i paprika, zatim med (ne zbog sastava meda nego zbog spora bakterije Clostridium botulinum koje se mogu u njemu naći) i školjke.
Sve one namirnice koje nismo preporučali zbog bojazni od nastanka alergije (bjelanjak, jagode i sl.) se trebaju davati jer se pokazalo da kasnim uvođenjem tih namirnica raste učestalost alergija.
Također se ne preporuča dosoljavanje hrane tijekom prve godine, no neki autori navode čak i do godine i pol. Čini se da rano dodavanje soli ima utjecaja na razinu krvnog tlaka u odrasloj dobi. Čajevi i sokovi se ne preporučaju – danas znamo da slatki napitci povećavaju učestalost debljine za 20%. I konačno, iznimno je važno da namirnice koje se daju djetetu budu iz organskog (eko) uzgoja. Tablice dohrane postoje i donose načelne smjernice o vrsti namirnica i načinima njihove pripreme.
6. Prije nekoliko godina osmislili ste aplikaciju LittleDot, namijenjenu roditeljima koji trebaju pomoć ili savjet liječnika. Možete li nam pojasniti kako je zamišljena aplikacija? Kako je prihvaćena kod roditelja?
Riječ je zapravo o vrlo složenom sustavu, mi govorimo o LittleDot platformi. Ona se sastoji od mobilne aplikacije za roditelje koja omogućava praćenje 12 područja rasta, razvoja i zdravlja djece, pruža dodatne informacije (npr. iscrtava krivulje rasta, izračunava indeks tjelesne mase i signalizira ako postoji odstupanje, donosi detaljne upute vezane za povišenu tjelesnu temperaturu, izračunava doze ibuprofena i paracetamola, daje detaljne informacije o pojedinim cjepivima i sl.).
Ovisno o dobi djeteta roditelj dobiva određene podsjetnike (vezane za pojavu određenih bolesti, kalendar cijepljenja, zaštitu od sunca i sl.). Omogućena je pohrana neograničenog broja fotografija i dokumenata. Svi sadržaji se pohranjuju na sigurnom serveru najviše razine sigurnosti i u skladu sa standardima GDPR-a i HIPAA (američkog standarda za zaštitu medicinskih podataka). Aplikacija funkcionira na iOS i Android operativnim sustavima, a sadržajima aplikacije se može pristupiti i putem PC-a.
Drugi segment je web stranica na kojoj se nalazi Blog (knjižnica) s devedesetak tekstova vezanih za njegu, prehranu, rast, razvoj i bolesti. Tekstovi se budno ažuriraju prema trenutnim preporukama struke. U Videoteci su brojni zapisi s temama koje najčešće zanimaju roditelje. Vrijedi istaknuti video isječke s UNICEF-ovog DVD Prve 3 su najvažnije (Voice fitness, masaža kod kolika, opća masaža, vježbe za razvoj motorike). LittleDot putem Newslettera i društvenih mreža pruža informacije o novostima u struci i stručnim skupovima.
I konačno, tu je servis konzultacija koji omogućava telefonsko savjetovanje, slanje pisanih upita i različitih privitaka (fotografija, video zapisa) stručnjacima različitih specijalnosti koji se bave djecom. Naše istraživanje na oko 100 pedijatara je pokazalo da se preko 50% upita roditelja može riješiti telefonskim savjetovanjem. Istovremeno sustav pruža mogućnost kontaktiranja izvan radnog vremena ordinacije, što je u skladu sa svjetskim trendovima unutar manjih ili većih zdravstvenih sustava u razvijenim državama. Potrebno je naglasiti i segment savjetovanja putem postupnika za pojedine bolesti koji temeljem standardiziranih pitanja i dobivenih odgovora pružaju roditelju savjet kako postupiti. I ovdje vrijedi napomenuti da ovaj segment (e-health i e-learning, dakle elektronički servisi) u prošloj godini bilježe porast od oko 350% na svjetskoj razini.
