Petra Pejnović

Datum objave: 10. 10. 2018.

Na nedavno održanoj tradicionalnoj konferenciji inPharma koja je ove godine bila posvećena probavnom sustavu, imali smo čast razgovarati sa dr. Malwinom Naghibi, uglednom nutricionisticom čiji je primarni fokus interesa utjecaj crijevne mikrobiote na zdravlje organizma

Dr. Naghibi održala je predavanje na temu „Uporaba probiotika kod sindroma iritabilnog crijeva“, stoga smo u ovome razgovoru odlučili saznati više detalja izravno od mlade znanstvenice poljskog porijekla koja dolazi iz Velike Britanije

Probiotici, prebiotici i sinbiotici – koja je važnost ovih pojmova u znanstvenim krugovima danas?

Važno je naglasiti kako navedeni pojmovi označavaju potpuno različite dodatke prehrani. Tako su probiotici dodaci prehrani koji sadrže „dobre“ bakterije, koji u adekvatnim količinama mogu doprinijeti zdravlju organizma domaćina. Prebiotici su, najjednostavnije rečeno, hrana za „dobre“ bakterije, odnosno izvor prehrambenih vlakana. Sinbiotici su kombinacija prethodno navedenih dodataka – probiotici u kombinaciji s prebioticima. Dakle, u jednom dodatku prehrani nalaze se i „dobre“ bakterije i hrana za njih. 

Možete li objasniti koncept „žute juhe“ koja se koristila za liječenje teške dijareje?

Ovaj koncept potječe još iz 4. stoljeća, kada je kineski liječnik Ge Hong liječio svoje pacijente, koji su patili od teških proljeva, tako što im je davao čarobnu „žutu juhu“. Ta „čarobna“ juha zapravo je bio razrijeđeni uzorak stolice jednog od članova obitelji koji je bio zdrav. Kako bi se povećao okus i palatabilnost juhe, dodani su različiti začini i arome. Iako je okus bio sve samo ne ugodan, nitko nije pitao od čega se ta juha zapravo sastoji, jer je pomagala u obnavljanju crijevne mikrobiote pacijenata te značajno skraćivala trajanje bolesti.

Danas se korištenje „čarobne juhe“ naziva transplantacija fekalne mikrobiote, koja se koristi u kliničkom okruženju za liječenje teške dijareje uzrokovane bakterijom Clostridium difficile, te eksperimentalno kod pacijenata oboljelih od upalnih bolesti crijeva.

U predavanju ste spomenuli visoku prevalenciju sindroma iritabilnog crijeva u našoj zemlji, ali i diljem Europe – kako komentirate taj fenomen?

Kada su mi gastroenterolozi iz Hrvatske ustupili podatke za vašu zemlju, koji su pokazali kako različita područja imaju različitu prevalenciju sindroma iritabilnog crijeva i to između 27 i 29%, bila sam vrlo iznenađena. Pitate se zbog čega? Uspoređujući s podacima iz Ujedinjenog Kraljevstva razlika je značajna. Prevalencija u UK-u procijenjena je na 12%, međutim liječnici opće prakse slažu se da je taj broj vrlo podcijenjen. Stvarna prevalencija je između 20 i 25%, no pravo pitanje je zbog čega je tome tako? Odgovor je zapravo vrlo logičan.

Pacijenti u Hrvatskoj su otvoreniji i češće traže pomoć liječnika za stanje u kojem se nalaze. Stoga, u Hrvatskoj nije veća prevalencija bolesti, već samo dijagnosticirate više slučajeva. dr. Malwina Naghibinutricionistica
Zbog čega su takve značajne razlike između dvije zemlje, možemo još uvijek samo nagađati. Pretpostavljam da razlike nisu uzrokovane različitim dijagnostičkim postupcima, već da je temeljna razlika u kulturi i načinu života. Također, jedan od potencijalnih uzroka može biti i korištenje antibiotika, koje je uobičajeno diljem Europe. Poznato je kako pacijenti koji su češće uzimali antibiotike, imaju viši rizik od razvoja sindroma iritabilnog crijeva kasnije u životu. Isto tako, poznata je uloga okolišnih čimbenika koji mogu utjecati na tijek razvoja bolesti. Najbolji primjer za to je kada je u jednom gradu u Kanadi, polovica stanovništva oboljela od sindroma iritabilnog crijeva kada je izvor pitke vode bio kontaminiran patogenim bakterijama.

Možete li objasniti povezanost crijevne mikrobiote i sindroma iritabilnog crijeva?

Danas se smatra kako je sindrom iritabilnog crijeva povezan sa poremećajem u komunikaciji između crijeva i mozga. Poznato je kako poremećaji veze „crijevo-mozak“ sudjeluju u razvoju sindroma iritabilnog kolona, no razlozi zbog kojih se to događa još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. 
Jedan od razloga koji je vrlo jasan je disbioza, odnosno promjena u broju, vrsti te omjeru različitih bakterijskih vrsta, koji se javlja kod pacijenata oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva. Promjena bakterijskih vrsta u probavnom sustavu dovodi do aktivacije različitih mehanizama, što dovodi do potpuno različitih učinaka u organizmu. 
Drugi važan čimbenik sindroma iritabilnog kolona je hiperosjetljivost gastrointestinalnog sustava, koja je također uzrokovana disbiozom mikrobiote. Hiperosjetljivost se najbolje očituje kod dojenčadi koja ima dojenačke kolike. To je u potpunosti jednak mehanizam nastanka, te postoje znanstvenici koji tvrde kako su kolike, potencijalno pedijatrijska verzija sindroma iritabilnog crijeva.

Pomažu li probiotici u smanjenju simptoma sindroma iritabilnog crijeva, te koji simptomi mogu biti smanjeni?

Smanjenje simptoma ovisi o tome koji probiotici se primjenjuju. Do 2016. godine istraživanja su pokazivala kako neki sojevi bakterija mogu pomoći, te kako većina može pomoći kod nekih simptoma, kao što su bol, nadutost ili kvaliteta života
Rezultati zadnje, najveće studije provedene na 400 pacijenata, pokazali su kako kombinacija 14 različitih bakterijskih sojeva može pomoći kod svih simptoma, uključujući bol, nadutost, dijareju te poboljšanje kvalitete života. Dakle, proizvodi koji imaju veći broj bakterijskih vrsta mogu pomoći pri smanjenju većeg broja simptoma. 

Koji bakterijski sojevi se preporučuju kod sindroma iritabilnog crijeva, te u kojim dozama? Što kažu smjernice o korištenju probiotika kod sindroma iritabilnog crijeva?

S obzirom da su znanstveni dokazi još uvijek nedosljedni, ne postoje jedinstvena preporuka koji bakterijski soj je prikladan za pacijente oboljele od sindroma iritabilnog crijeva. Znanstvenici s instituta u Ujedinjenom Kraljevstvu National Institute for Health and Care Excellence, izdali su smjernice o korištenju različitih probiotičkih pripravaka. Preporučuje se uzimanje probiotika tijekom razdoblja od 4 tjedna, prema dozi koju preporučuje proizvođač.
Različiti proizvođači preporučuju uzimanje različitih doza, a smjernice sugeriraju odabir proizvoda prema znanstvenim dokazima koje određeni proizvod ima. Kada ste odabrali proizvod koji odgovara vašim potrebama, preporučuje se korištenje 4 do 8 tjedana. Ukoliko se u tom razdoblju uočili poboljšanje simptoma, nastavite s korištenjem. Ako nakon 4 tjedna niste primijetili poboljšanje, nastavite koristiti još 4 tjedna. Ako niste uočili poboljšanje niti nakon 8 tjedana, najvjerojatnije nećete uočiti blagotvorni učinak odabranog proizvoda.
Važno je naglasiti da, ako kod primjene jednog proizvoda niste uočili poboljšanje, ne znači da vam drugi proizvod neće pomoći. dr. Malwina Naghibinutricionistica

Kakva je situacija sa sindromom iritabilnog crijeva kod pedijatrijske populacije? 

Pedijatrijska populacija vrlo je osjetljiva. Vrlo je mali broj studija sa probioticima provedeno na djeci, većina je provedena na odraslim pacijentima. Jedan od najvećih problema sindroma iritabilnog crijeva kod djece, su interakcije između patoloških mehanizama bolesti te puberteta, s obzirom da hormonalne promjene imaju veliki utjecaj. 

Koje su prednosti korištenja probiotičkih pripravaka sa većim brojem bakterijskih sojeva?

U našem gastrointestinalnom sustavu nalazi se velik broj različitih bakterijskih vrsta. Dobro je poznato da se uslijed primjene antibiotika smanjuje broj i vrsta bakterija u našem probavnom sustavu. Ako se uz antibiotsku terapiju primjenjuje probiotički pripravak sa samo jednom bakterijskom vrstom, manja je vjerojatnost da će se „popuniti praznina“ nastala djelovanjem antibiotika. No, ako odaberete proizvod koji ima veći broj različitih bakterijskih vrsta, veća je i mogućnost „popunjavanja praznine“ nastale djelovanjem antibiotika. 

Međutim, ne znači da će proizvod sa stotinu bakterijskih vrsta imati veće prednosti korištenja nego proizvod sa desetak bakterija. Ono što je važnije je bakterijski soj koji se nalazi u proizvodu, te njezini metaboliti. Nažalost, još uvijek nemamo specifične preporuke o tome koji bakterijski soj se preporučuje kod određene vrste antibiotika, no nadam se da ćemo u narednim godinama imati odgovor i na to pitanje. 

Pošalji prijatelju na email

Komentari