Datum objave: 25. 10. 2006.

Svjetski dan osteoporoze obilježava se 18. listopada. U povodu tog dana donosimo Vam cjelovit pregled naputaka za prevenciju ove podmukle bolesti koja tijekom posljednih godina poprima razmjere epidemije.

Osteoporoza, ili pojava krhkih kostiju u kojima se smanjuje sadržaj minerala i proteina popularno se zove i «tiha epidemija», budući da nerijetko nema značajnijih simptoma, dok ne dođe do prijeloma kosti. Unatoč brojnim stručnim i popularnim napisima i spoznajama o osteoporozi, učestalost osteoporoze raste i predviđa se da će značajno rasti u slijedećih 50 godina. Svakih 30 sekundi, u Europi se dogodi jedan prijelom kosti koji je posljedica osteoporoze.

Uzroci i čimbenici rizika
Točan uzrok osteoporoze nije poznat. Smatra se da je pojava osteoporoze vezana uz prirodni proces starenja koji uključuje smanjenu razinu estrogena u žena i testosterona u muškaraca. Nedovoljan unos kalcija, fosfora i vitamina D također se veže uz pojavu osteoporoze. I muškarci i žene mogu oboljeti od osteoporoze, iako su žene bijele puti u postmenopauzi izložene većem riziku.
Gustoća koštane mase koja se postigne tijekom adolescencije ključna je za rizik pojave osteoporoze kasnije u životu. Vršna koštana masa, ili najviša gustoća koštane mase postiže se oko tridesete godine života, te se zatim počinje smanjivati, kao dio normalnog procesa starenja. Gustoća koštane mase smanjuje se brže 5 – 10 godina nakon menopauze. Muškarci postižu višu razinu koštane mase od žena, te su stoga manje podložni ovoj bolesti. Žene koje postignu višu vršnu koštanu masu do tridesetih godina imaju manje šansi da obole od osteoporoze u starijoj dobi.

Osobe na terapiji kortikosteroidima koja traje više od 6 mjeseci mogu biti izložene pojačanom riziku od osteoporoze. Često je osteoporoza u muškaraca uzrokovana dugotrajnom terapijom kortikosteroidima.

Osteoporoza je rijetka u djece i adolescenata, no moguće ju je susresti u adolescentica koje boluju od Anorexie nervose.

Čimbenici rizika neovisni o prehrani:
Žene
Osobe starije dobi
Bjelkinje
Žene sitne građe
Genetsko nasljeđe
Uporaba nekih lijekova
Pušenje
Nedovoljno tjelovježbe

Čimbenici rizika ovisni o prehrani:
Anorexia nervosa
Nizak unos kalcija i fosfora
Nizak unos vitamina D
Prekomjeran unos alkohola i kofeina
Visok unos soli
Nizak unos kalija (voća i povrća)
Izrazito visok unos prehrambenih vlakana

Čimbenici rizika indirektno ovisni o prehrani
Niska razina postignute vršne koštane mase
Nizak udio tjelesne masti

Učestalost osteoporoze
U svijetu, 8-10% populacije boluje od osteoporoze, a 30 % žena nakon menopauze oboli od osteoporoze. Ako govorimo o učestalosti osteoporoze u Europi, zaključujemo da je daleko najveća učestalost u Skandinaviji i sjevernim zemljama Europe, a najmanja učestalost primjećena je na Mediteranu. Čemu pripisati ovaj fenomen? Teško je ograničiti se na jedan uzrok, a smatra se da je splet čimbenika čine životni stil, veća izloženost sunčevoj svjetlosti, te prehrambene navike.

Prehrambeni čimbenici u nastanku osteoporoze
Adekvatna prehrana tijekom cijelog života esencijalna je za razvoj i održavanje kosti. Iako bolesti poput osteopenije (smanjenja gustoće koštane mase) i osteoporoze imaju kompleksnu etiologiju, rizik pojave ovih bolesti može se umanjiti osiguravanjem potrebnih nutrijenata u određenim životnim fazama. Često se uzrokom osteoporoze proglašava isključivo nedostatni unos kalcija. Unos kalcija primarna je prevencija osteoporoze, no popis važnih nutrijenata prilično se proširio u posljednjih nekoliko godina. Istodobno se proširuje i «crna lista», te se tako smatra da prekomjeran unos alkohola, kofeina, soli, prehrambenih vlakana i fosfata uzrokuje izlučivanje kalcija iz organizma.

Nutrijenti u fokusu...

Kalcij

Većina «prehrambenog» kalcija dolazi iz mliječnih proizvoda. Ostali dobri izvori kalcija su sitna morska riba koja se jede s kostima, losos, alge, zeleno povrće, sušeno voće, orašasti plodovi i tofu. Danas je trend obogaćivanja hrane apsolutni adut prehrambene industrije, te se nerijetko na policama supermarketa susrećemo sa sokovima, mlijekom, jogurtima, pa i žitaricama obogaćenim kalcijem.

Utvrđeni dnevni adekvatni unos kalcija za odrasle je 1 000 mg. Ovu količinu možemo unijeti s tri velike čaše mlijeka. Iako je moguće pažljivo izbalansiranom prehranom unijeti potrebnu količinu kalcija, mnogi se odlučuju na dodatke prehrani, a nerijetko je to i savjet liječnika.

Fosfati

Fosfati su prisutni u raznim vrstama hrane, te nije teško zadovoljiti potrebe organizma za ovim mineralom. Upravo suprotno, unosom «brze hrane i pića» i procesiranih namirnica imamo velike šanse da unesemo prekomjerne količine fosfora koji može negativno djelovati na koštanu masu. Naime, omjer kalcija i fosfora u prehrani neobično je važan za održanje adekvatne gustoće koštane mase.

Vitamin D

Vitamin D je supstanca topljiva u mastima, a nalazi se u ograničenom broju namirnica poput ulja iz jetre bakalara, žumanjka jaja, maslaca i riba iz hladnih sjevernih mora kao što su losos i haringa. Smatra se vitaminom budući da sinteza u ljudskom organizmu ovisi o izlaganju kože sunčevim zrakama, iako ima aktivnost hormona. Vitamin D nastaje pod utjecajem ultraljubičastih zraka na jedan oblik kolesterola u koži. Preporučena dnevna doza je 200 - 600 I.U (ovisno o dobi). Najbolji način opskrbe organizma vitaminom D je izlaganje sunčevim zrakama u trajanju od 10 – 15 minuta, jer se tada automatski regulira količina nastalog vitamina D.

Vitamin K

Vitamin K neophodan je u metabolizmu kosti, međutim, mnoge starije osobe ne unose dovoljne količine ovog vitamina. Ponekad je razlog nedovoljnoj količini raspoloživog vitamina K upotreba nekih lijekova (primjerice antibiotika). Najbolji prehrambeni izvor ovog vitamina je zeleno lisnato povrće.

Omjer kalija i natrija

U poslijednje vrijeme, većina znanstvenih studija koje se bave problematikom prevencije osteoporoze, fokusirana je na unos voća i povrća u ovisnosti o gustoći koštane mase. Veliki broj studija govori o pozitivnom utjecaju kalija porijeklom iz voća i povrća na gustoću koštane mase. Čini se da kalij iz voća i povrća djeluje zaštitnički na kalcij i spriječava njegovo izlučivanje, a procijenjeno je da jedan srednji krumpir ili jedna velika banana «uštedi» oko 60 mg kalcija. Budući da voće i povrće sadrži brojne važne nutrijente i fitokemikalije, te može preventivno utjecati na pojavu i razvoj brojnih degenerativnih bolesti, uputno je dnevno unijeti 5 ili više porcija voća i povrća.

Natrij, kojeg nalazimo uglavnom u zasoljenim i procesiranim namirnicama, ima upravo suprotan učinak te uzrokuje pojačano izlučivanje kalcija iz organizma.

Magnezij
Nedostatan unos magnezija mijenja metabolizam kalcija u organizmu te uzrokuje smanjenje gustoće koštane mase. Ovaj mineral djeluje kao aktivator hormona koji je odgovoran za regulaciju razine kalcija u kostima i krvi. Prehrambeni izvori magnezija su cjelovite žitarice, povrće, orašasti plodovi, sjemenke te meso i mliječni proizvodi. Voda bogata magnezijem također može znatno doprinijeti prehrambenom unosu ovog važnog minerala.

Sojini izoflavoni

Izoflavoni iz soje su biljni estrogeni koji posjeduju fitoestrogensku i antioksidativnu aktivnost. Za ove spojeve smatra se da mogu usporiti razgradnju kosti, a do tih zapažanja došlo se epidemiološkim studijama provedenim na području Japana. Naime, u Japanu je unos mliječnih proizvoda bogatih kalcijem prilično nizak, a istodobno je učestalost osteoporoze mala. Čini se da visok unos soje, a time i fitoestrogena, štiti istočne populacije od osteoporoze. Usporedba prehrane sa sojom i prehrane bez soje ukazuje na porast gustoće koštane mase u žena koje konzumiraju soju. Sintetski izoflavon, koji se još naziva i ipriflavon, čak se koristi i kao terapija osteoporoze. Sojini izoflavoni možda bi mogli biti alternativa hormonskom nadomjesnom liječenju, za žene u postmenopauzi. U studijama provedenim na majmunicama, fitoestrogeni su se pokazali jednako učinkovitima kao standardno hormonsko nadomjesno liječenje, međutim dok se ne provede potreban broj studija na ljudima ne može se govoriti o učinkovitosti fitoestrogena u žena.

Proteini

Unos velikih količina proteina životinjskog porijekla vjerojatno nas izlaže većem riziku od osteoporoze. Izvjestan broj istraživanja je pokazao povišen unos proteina rezultira povišenim gubitkom kalcija putem urina (iako ovaj gubitak nije uvijek statistički značajan).

Ipak, treba znati da su za formiranje kosti potrebni proteini i stoga unos proteina ne smije biti niti prenizak. Teško je povući oštru granicu između visokog i niskog unosa proteina, no jedno je sigurno – proteini koje konzumiramo moraju biti visokovrijedni (poput proteina sirutke i sojinih proteina). Suplementiranje proteina u starijoj dobi rezultira boljim zdravljem kosti i općenito cijelog organizma.

Fluor, cink, bakar, mangan i bor su elementi u tragovima koji sudjeluju u metabolizmu kosti, a potrebno ih je unositi u vrlo malim količinama.

I na kraju, ali ne najmanje važno;

treba imati na umu da je pojava osteoporoze kod žena koje nisu tjelesno aktivne znatno učestalija nego kod žena koje se bave tjelesnom aktivnošću.

Ogledni primjer jelovnika za čvrste kosti

Doručak

30 g hrskavog mueslija obogaćenog kalcijem i magnezijem
3 dl mlijeka
Bijela kava

Međuobrok

3 dl tekućeg jogurta (voćnog ili običnog)
1 jabuka srednje veličine

Ručak
Srdelice na gradelama (200 g)
Blitva s krumpirom, češnjakom i maslinovim uljem
Nekoliko kockica parmezana (ukupno 50 g)
1 manji grozd

Međuobrok

5 suhih smokava
Šaka badema

Večera

Salata s tofuom (2 rajčice, rukola, 50 g tofu-a u kockicama, začiniti s žlicom maslinovog ulja, poprskati balzamičnim octom i posuti prženim sezamom)
1 integralno pecivo

Tijekom dana popiti 8 čaša izvorske vode i šalicu biljnog čaja

Dr.sc.Darija Vranešić Bender

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: osteoporoza,

Komentari