Prehranom protiv masne kože

Jedna od vječnih bitki, koja polako prerasta u znanost, jest borba s masnom kožom, odnosno posljedicama prekomjernog lučenja sebuma. Budući da je koža kao najveći ljudski organ, a posebice koža lica prva na “udaru”, odnosno direktno izložena kako pogledima, tako i okolišnim čimbenicima, izrazito je važno očuvati njezin integritet, zdravlje, sjaj i ljepotu.

Kao tjelesni “štit”, koža ima važnu ulogu u obrani organizma od štetnih UV zračenja, patogenih mikroorganizama, kemijskih i mehaničkih oštećenja. Ima i izrazito važnu estetsku ulogu, pa je tako zdrava, glatka, uredno prokrvljena koža bez bora, bubuljica i ostalih nepravilnosti, uvrštena u pojam ljepote. Upravo stoga što su te uloge prepoznate kao izrazito bitne – kako u očuvanju zdravlja, tako i u postizanju samopouzdanja i osobnog zadovoljstva – svakim danom tržište se obogaćuje novim dermatološkim preparatima, mediji su bombardirani reklamama i kampanjama za ljepotu kože, kozmetički saloni se eksponencijalno umnažaju, a broj dermatološko-kozmetoloških zahvata dostiže epidemijske razmjere.

I dok je sva ta pozornost usmjerena vanjskoj njezi kože, s naglaskom na losione, maske, kreme, pilinge, mlijeka, tonike, maslace, pjene, gelove, serume, sapune itd, vrlo se često zaboravlja da zdravlje i ljepota kože dolaze “iznutra”, odnosno da se bez uravnotežene, raznovrsne prehrane i obilne hidracije ne može niti približiti željenom cilju, a to je blistava koža, zdravog sjaja, bez bora i ostalih nepravilnosti.
 

Prehrana koju voli koža

Postoji nekoliko nutricionističkih imperativa za zdravu kožu, a među njima prednjače obilna hidracija (velik unos tekućine – najpoželjnije vode ili nezaslađenog zelenog čaja), dovoljan unos vitamina A/karotenoida, vitamina C i E, te vitamina B skupine i smanjen unos soli i rafiniranih šećera. Poštivanjem tih osnovnih principa koži se osigurava vlažnost koja doprinosi elasticitetu i mekoći, zaštita od štetnih UV zraka koje uzrokuju bore, prerano starenje kože te nastanak određenih malignih promjena. Također, potiče se obnavljanje propalih (slojeva) stanica te se smanjuje podložnost infekcijama i nastanak akni.

Zasigurno jedna od najtvrdnokornijih jest borba protiv masne kože. Suprotno uvriježenom mišljenju, masna koža popraćena miteserima i bubuljicama nije samo tinejdžerski problem, već doživotno stanje koje zahtjeva mnogo brige i pravilno poduzetih koraka. Masna koža posljedica je prekomjerne aktivnosti žlijezda lojnica te promijenjenog sastava izlučenog sebuma. Glavni krivac prekomjernom izlučivanju sebuma jesu povišene razine cirkulirajućeg dihidrotestosterona – steroidnog androgena, odnosno muškog spolnog hormona. Dihidrotestosteron (DHT), kao i neki drugi androgeni derivati, u manjim se količinama nalaze i u ženskom organizmu – luče ih jajnici i nadbubrežne žlijezde. Međutim, ukoliko se poremeti hormonalna ravnoteža pa razina androgena postane neproporcionalno viša u odnosu na estrogene i progesteron (ženski spolni hormoni), dolazi do disbalansa koji se očituje najprije na koži, prvenstveno pojačanim zamašćivanjem i nastankom akni. Aknama – osim povećanih količina gustog sebuma, pogoduje i ljuštenje kože, gomilanje odumrlih stanica površinskih slojeva kože te prisustvo bakterija koje na toj pogodnoj podlozi uzrokuju upalnu reakciju.

Sama problematika pojačanog zamašćivanja kože diskretno nameće rješenje, odnosno pomoć u hvatanju u koštac s problemom. A rješenje nije nužno komplicirano, niti podrazumijeva sofisticiranu tehnologiju-ponekad je dovoljno zaviriti u hladnjak i smočnicu!

Upalu, koja pogoduje nastanku akni i bubuljica na masnoj koži, pod kontrolom mogu držati bioaktivne molekule poput omega višestruko nezasićenih masnih kiselina (bogat izvor su plava riba, riblje ulje, orašasti plodovi, laneno sjeme), polifenoli (katehini iz zelenog čaja, sojini flavonoidi, resveratrol iz crnog grožđa) te antioksidansi poput već spomenutog vitamina A (bogat izvor su meso, jaja, tamnozeleno lisnato povrće, brokula, mrkva, naranče, marelice, tikvice, rajčice, lubenica, dinja), vitamina C (bogat izvor su paprika, brokula, citrusno voće, jagode, borovnice, ribiz) i vitamina E (u većim količinama nalazi se u biljnim uljima, špinatu, šparogama, sjemenkama, orašastim plodovima, maslinama).

Osim androgena, u regulaciji aktivnosti žlijezda lojnica igraju ulogu i neki drugi čimbenici poput vitaminskog statusa, količine unesenih ugljikohidrata, određeni minerali i vrsta i količina masnoća.

Tako primjerice nedostatak vitamina B skupine, a posebice riboflavina (B₂), može dovesti do pojačanog izlučivanja i nakupljanja masti, začepljenja pora te nastanka mitesera i akni. Potrebno je također pripaziti i na dostatan unos niacina (B₃) i vitamina B₅. Hrana bogata ovim vitaminima podrazumijeva pivski kvasac, meso, grahorice, orašaste plodove, matičnu mliječ, jaja, banane i žitarice.

Kako je već spomenuto, količina proizvedenog sebuma jest kritična za zamašćivanje kože, međutim bitan je i njezin sastav. Ukoliko se poremete udjeli sastojaka sebuma (poput skvalena), nastali sebum može djelovati iritirajuće na kožu, te pogodovati upali. Ovdje nastupaju omega-3, odnosno esencijalne masne kiseline čijim se dovoljnim unosom takva priča može izbjeći, odnosno ublažiti. Svakako treba izbjegavati unos zasićenih i trans-masnih kiselina (kojima obiluju procesirani proizvodi).

Namirnice koje je svakako potrebno izbjegavati zbog njihovih iritirajućih svojsatva te poticanja lojnica na pojačano lučenje su alkohol, kofeinski pripravci, začinjena i ljuta hrana te rafinirani šećeri. Poznata je činjenica da je jedan od glavnih saveznika masne kože bijeli (rafinirani) šećer; stoga se preporučuje preseliti ga iz kuhinjskog ormara – na kozmetičke police. Naime, može poslužiti kao odličan, neagresivan piling.

Mineral sa dokazanim pozitivnim učincima na zdravlje i regeneraciju kože te regulaciju sebuma jest cink. Poželjna je njegova primjena – kako putem hrane, tako i lokalno, u obliku kozmetičkih pripravaka. Hrana bogata cinkom jest meso, rakovi, riba, soja i gljive. Osim cinka, kao dermoprotektivni pokazali su se i selen i bakar.

Hrana u službi kozmetike

Nakon što je organizam opskrbljen svim potrebnim nutrijentima i koža spremna da zablista zdravim sjajem, nije naodmet upamtiti još nekoliko namirnica koje je uvijek dobro imati u hladnjaku. Osim što su izrazito zdrave i ukusne, one mogu poslužiti kao kao idealno sredstvo za vanjsku njegu kože –u obliku maski, losiona, pilinga i krema.

Tako, na primjer, za pripremanje pasti za neagresivno, a detaljno čišćenje masne kože može idealno poslužiti smjesa svježih krastavaca i avokada, a za borbu protiv akni je prikladna pasta od šećera te pasta od mandarine ili naranče. Kao blagi piling za masnu kože preporučljivo je masirati lice unutarnjom stranom breskvine kore.

U pripremi hranjivih i istovremeno adstringentnih maski, glavnu ulogu imaju rajčice, smjesa krastavaca i soka limete, smjesa jabuka, kuhane zobi, bjelanjka jajeta i limunovog soka te posebno žutanjak jajeta (koji ima izraženo adstringentno djelovanje).

Kao za losionom za čišćenje masne kože dovoljno je posegnuti za octom, smjesom krastavaca, mlijeka i soka limete; smjesom soka rajčice i soka limete te svježim jabučnim sokom.

Za svakodnevno nanošenje nutrijenata na kožu, u obliku kreme, idealan je odabir smjese badema, vrhnja i ružinih pupoljaka te smjese mlijeka, soka limete i glicerina.

Ana-Marija Liberati-Čizmek, dr.med