Prehranom protiv gihta

Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi određene hrane, stoga je giht usko vezan uz prehranu. Debljina i neprikladna prehrana mogu povećati rizik od razvoja gihta.

Hrana bogata purinima povećava razinu mokraćne kiseline u tijelu. Izbjegavanje uzimanja takve hrane rezultirati će smanjenjem razine mokraćne kiseline u organizmu te smanjenjem inteziteta simptoma kod osoba oboljelih od gihta.

Čimbenici koji mogu pogodovati razvoju bolesti su:

• pretilost – mnoge osobe koje imaju giht imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su pretile
• alkohol- akutni napadi gihta često su rezultat pretjerivanja sa unosom alkohola
• prehrambeni purini- konzumiranje hrane bogate purinima (meso, riba) može uzrokovati napadaj gihta
• gladovanje ili niskokalorična prehrana – razina soli mokraćne kiseline u krvi može porasti kada se usljed gladovanja razgrađuju proteini u organizmu
• bolesti bubrega – bilo koja bolest koja utječe na funkciju bubrega i izlučivanje viška mokraćne kiselina može uzrokovati giht
• druge bolesti, primjerice leukemija, koje uzrokuju povećanu produkciju mokraćne kiseline
• lijekovi- kemijske komponente koje smanjuju izlučivanje mokračne kiseline

Usvajanje pravilnih prehrambenih navika

Sasvim je jasno da je giht bolest čijem razvoju uvelike pridonose neke životne navike, u najvećoj mjeri one prehrambene. Stoga se rizik od ove bolesti može maksimalno reducirati ukoliko se izvrši nekoliko jednostavnih promjena životnog stila.

One uključuju:

1. Gubitak suvišne tjelesne mase
2. Izbjegavanje alkohola - alkoholna pića, posebice pivo, trebali bi se u potpunosti izbjegavati. Alkohol potiče lučenje vode iz organizma što uzrokuje koncentriranje mokraćne kiseline u preostaloj tjelesnoj tekućini, također, alkohol i sam potiče organizam na stvaranje mokraćne kiseline. Iz navedenih razloga, za osobe koje imaju problemam sa gihtom, alkohol se smatra otrovom.
3. Izbjegavanje prejedanja, bogatih i mesnih obroka.
4. Izbjegavanje namirnica bogatih purinima (jetra, bubrezi, sardine, kavijar, jaja, mesno i mesni ekstrakti)
5. Konzumiranje barem 6-8 čaša vode dnevno – voda pomaže bubrezima u lučenju suvišne mokraćne kiseline
6. Ograničena konzumacija gaziranih napitaka i napitaka koji sadrže kofein.

Umjerenost u hrani i piću najbolje su rješenje za ublažavanje simptoma gihta.

Prehrambene smjernice

Masti i ulja

• Pri pripravljenju jela dnevno koristite 2 žlice hladno prešanog visokokvalitetnog biljnog ulja (suncokretovog, maslinovog, uljane repe...)
• Za potrebe pripravljanja jela ne koristite više od 2 žlice(10 g) grijanog ulja ili masnoća.
• Dnevno ne konzumirajte više od 2 žlice maslaca ili margarina.
• Izbjegavajte masne obroke u najvećoj mogućoj mjeri, ukoliko pak ne možete bez njih, ne konzumirajte ih više od 2 puta tjedno

Slatkiši

Možete konzumirati slatkiše u umjerenim količinama. Ipak, imajte na umu mnogi slatkiši sadrže «skrivene» masnoće.

Meso, jaja, riba

• Ne konzumirajte više od jednog serviranja (80 – 120g) krtog mesa dnevno, 2-4 puta tjedno
• Piletinu jedite bez kožice, kožica sadrži najviše purina.
• Izbjegavajte mesne prerađevine.
• Konzumirajte 1 –3 serviranja (100-120 g) ribe tjedno, prethodno uklonite kožicu.
• U potpunosti izbacite školjke i prerađenu ribu, bubrege, mozak te jetru.
• Ne konzumirajte više od 1-3 jaja tjedno.

Mahunarke

Konzumirajte jedno serviranje tjedno.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Dnevno konzumirajte 2-3 serviranja mlijeka ili mliječnih proizvoda.

Žitarice, proizvodi od žitarica, krumpir

Dnevno konzumirajte barem 3 serviranja bogata ugljikohidratima, prednost dajte cjelovitim žitaricama i proizvodima od cjelovitih žitarica.

Voće i povrće

Konzumirajte najmanje 2-3 serviranja voća i 3-4 serviranja povrća dnevno – prednost dajte svježim plodovima

Napitci

Unosite dosta tekućine (2-3 litre, odnosno 8-12 čaša). Neka to budu nezaslađeni, negazirani, bezalkoholni napitci

Alkoholna pića

Alkohol izbacite u potpunosti.

Prehrambene smjernice kreirane su za «prosječnu» odraslu osobu, koja ima «uobičajene» potrebe za nutrijentima i energetskim unosom. Za osobe čije su potrebe povećane, smanjene, i sl., primjerice adolescente, sportaše, starije osobe, smjernice je potrebno redefinirati.