Prehrana u svijetu neuroznanosti

Utjecaj hrane na funkcije organizma kao i na njegovu sposobnost da se održi zdravim, već je duže vrijeme mjerljiv. Danas se, međutim, nastoji otići korak naprijed i spoznati uloga i djelovanje hrane, odnosno komponenata hrane na, čovjeku «najintrigantniji i najmanje poznat» dio organizma – mozak..
Pretpostavke da bi hrana, odnosno komponente hrane koje djeluju kao prirodne neurokemikalije, mogle poboljšati mentalne sposobnosti, poput sposobnosti koncentriranja, pamćenja, motoričkih i senzorskih vještina, pa čak i usporiti starenje mozga – nisu samo puka naklapanja.

Potvrđuje to i rapidan razvoj novog područja unutar znanosti o prehrani koje se bavi proučavanjem utjecaja različitih komponenata hrane - proteina, ugljikohidrata, masti minerala, vitamina, fitokemikalija, prehrambenih aditiva - na neurokemiju, neurobiologiju, ponašanje mozga i moždane funkcije. To područje nutricionizma naziva se Nutritivna neuroznanost , isto ime nosi i službeni stručni časopis ( Nutritional Neuroscience - An International Journal of Diet, Nutrition and the Nervous System ).

Metabolički gledano, mozak je izrazito aktivan organ što bi značilo da je istodobno i poprilično «gladan» organ pa stoga, činjenica da hrana, odnosno određene komponente hrane imaju važan utjecaj na moždane aktivnosti ne bi trebala posebno čuditi, niti je u znanstvenim krugovima upitna. Ono što se nastoji otkriti je na koji način, u kojoj mjeri i točno koje komponente hrane utječu na mozak i njegove funkcije.
Iako bi se moglo reći da je ovo područje znanosti još u povojima, neka važna otkrića i spoznaje već su donesene i potvrđene. Među njima su sljedeće:

Iako se ponakad rezultati ovakvih istraživanja, najčešće zbog potreba marketinga različitih proizvoda, prezentiraju kao otkrića «eliksira mudrosti» koji će nas sve učiniti Einstein-ima, znanstvene spoznaje o utjecaju hrane na mozak i moždane funkcije nipošto se ne bi trebale omalovažavati.