Prehrana temeljena na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Posljednjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. U usporedbi s prehranom svejeda, prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla ima značajno manji utjecaj na okoliš, a veći pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi. Najveće globalne zdravstvene krize koje utječu na našu generaciju su kronične nezarazne bolesti i klimatske promjene, a obje krize neraskidivo su povezano s prehranom.

Obrasci prehrane s visokim udjelom namirnica biljnog porijekla, a niskim udjelom namirnica životinjskog porijekla imaju značajne dobrobiti za okoliš i za zdravlje, pa ove godine na popis novogodišnjih odluka uvrstite više veganskih i vegetarijanskih dana u nadolazećoj godini.

Istraživanje na blizancima

Da bi usporedili djelovanje uravnotežene prehrane svejeda i veganske prehrane na kardiometaboličke čimbenike američki su znanstvenici angažirali 22 para jednojajčanih blizanaca. Odabirom blizanaca kao ispitanika može se ispitati djelovanje prehrane bez utjecaja genetike i okolišnih čimbenika koji značajno utječu primjerice na tjelesnu masu, zdravlje srca i krvnih žila i metabolizam. Blizanci su slučajnim odabirom razvrstani u dvije skupine. Dok se prva skupina hranila uravnoteženom prehranom koja obuhvaća sve skupine namirnica, druga se skupina hranila isključivo namirnicama biljnog porijekla. Istraživanje je trajalo ukupno 8 tjedana od kojih su pola toga vremena ispitanici dobivali gotove sve obroke u danu uključujući doručak, ručak i večeru. Također, ispitanici su bili educirani o izboru namirnica i načina pripreme hrane kako bi se što točnije pridržavali principa uravnotežene veganske ili prehrane svejeda i kako bi si sami znali pripremati obroke tijekom druge polovice ispitivanja u trajanju od 4 tjedna.

Rezultati: značajno sniženje kolesterola, inzulina i tjelesne mase

Rezultati su pokazali značajno sniženje kolesterola u skupini koja se hranila isključivo namirnicama biljnog porijekla već nakon 4 tjedna. Nakon 8 tjedana istraživanja veganska prehrana snizila je kolesterol za oko 0,4 mmol/L. Osim sniženja kolesterola, veganska prehrana dovela je do značajnog smanjenja razine inzulina i tjelesne mase (za 0,7 kg). U skupini koja se hranila isključivo namirnicama biljnog porijekla došlo je i do sniženja HDL kolesterola, triglicerida, vitamina B12, glukoze i spoja koji je čimbenik rizika za bolesti srca TMAO (trimetilamin N-oksida), no ovo sniženje nije bilo statistički značajno.

Što više „plant based“ jela u prehrani to bolje

Rezultati ovog istraživanja u skladu su s velikim brojem dokaza dobivenim randomiziranim kliničkim istraživanjima koji ukazuju da vegetarijanstvo i veganstvo odnosno obrasci prehrane temeljeni na unosu namirnica biljnog porijekla smanjuju tjelesnu masu, poboljšavaju kontrolu lipida u krvi, metabolizam glukoze, krvni tlak i kardiometaboličko zdravlje.

Unatoč tome što je prehrana svejeda u ovom istraživanju bila „zdrava“ odnosno bogatija povrćem i cjelovitim žitaricama, a siromašnija dodanim šećerima i s manje soli u odnosu na uobičajenu prehranu ispitanika prije početka istraživanja, zdravstvene prednosti plant based prehrane itekako su vidljive i mogu se izmjeriti pa čak i u tom kratkom razdoblju od 4 odnosno 8 tjedana.

Uvođenje pozitivnih promjena ne mora biti naglo, za početak je dovoljno pronaći zanimljive recepte i probati pripremiti neka nova jela ili isprobavati u restoranima veganska jela čija je ponuda srećom sve veća i ukusnija.

Članak je objavljen na portalu Zdravo budi

Literatura:

Landry MJ, Ward CP, Cunanan KM, Durand LR, Perelman D, Robinson JL, Hennings T, Koh L, Dant C, Zeitlin A, Ebel ER, Sonnenburg ED, Sonnenburg JL, Gardner CD. Cardiometabolic Effects of Omnivorous vs Vegan Diets in Identical Twins: A Randomized Clinical Trial. JAMA Netw Open. 2023 Nov 1;6(11):e2344457.