Prehrana djece od 1-4 godine

Industrija dječje hrane nastoji se prilagoditi novim saznanjima o prehrambenim potrebama najmlađih i stvoriti novi program u proizvodnji dječje hrane. Pritom se ne misli samo na bebe u prvoj godini života, nego na malu djecu do četiri godine.
Zbog sve učestalije pojave alergija na hranu koriste se novi izvori bjelančevina u dnevnoj prehrani. U literaturi se navodi pozitivna svojstva nojevog mesa, kojim se unosi u organizam manje masnoća, a bjelančevine su slabiji alergeni od drugih životinjskih vrsta. Sadrži puno željeza i cinka, a nema pretjeranog unosa natrija.

Dobro promišljena prehrana lako probavljivim namirnicama u prve tri, četiri godine života s jedne strane unosi tvari koje imaju zaštitnu ulogu niza važnih organa i poboljšanje njihove funkcije, a s druge omogućuju skladan rast i razvoj djeteta u ranoj životnoj dobi.

Prva godina života
Prebiotici smanjuju rizik pojave alergije
Iako se najveći broj alergija na hranu javlja nakon prve godine života, prevencija mora početi odmah. Odmah po rođenju imunološki sustav je slabo aktivan, potrebni sum u vanjski poticaji (stimulacija) da počne ispravno obavljati svoju zadaću obrane organizma. Prebiotici tu obavljaju vrlo važnu zadaću – oni sup o svojoj prirodi oligosaharidi, molekule ugljikohidrata (šećera), koji nisu probavljivi, ali imaju sposobnost da potiču rast korisnih mikroorganizama u probavnom traktu “dobrih” bakterija. Ove bakterije, koje imaju važnu zadaću u organizmu, pomažu u asimilaciji hranjivih tvari jer jačaju obrambeni sustav.

Majčino mlijeko bogato je prebioticima i stoga djeca na prirodnoj prehrani imaju u probavnom traktu korisne bakterije – probiotike, ali i zamjensko mlijeko za djecu renomiranih prpoizvođača sadrži prebiotike, čime mu je kvaliteta znatno poboljšana. Industrijska proizvodnja dječje hrane u stalnom je izazovu da što bolje opošana prirodu. Naravno, majčino mlijeko je jedinstvena i neponovljiva hrana za novorođenče, ali i mliječne formule znatno su poboljšane kvalitete jer daju više uravnoteženu prehranu i prevenciju alergije.

Od 1-2 godine
Omega 3 za snažniji razvoj mozga
U prve dvije godine života proširuju se funkcije mozga, posebno one koje su odgovorne za kognitivne (spoznajne) procese i veze među neuronima. U tom razdoblju dijete počinje istraživati okolinu u kojoj živi i odgovarati na vanjske poticaje. S nutricionističkog gledišta radi se o vrlo osjetljivom razdoblju jer već početkom uvođenja nemliječne hrane, tj. početkom dohrane, dijete postupno prelazi na način prehrane sličan onome odraslih. Pritom se događa da radije prihvaća jednu vrstu hrane, a odbija drugu, posebice onu bogatu nezasićenim mastima, kao što su linolna i alfalinolna, koje su preteče omega 3 i 6 masnih kiselina – tvari koje su posebno korisne za razvoj mozga. Zbog te činjenice važno je osigurati u djetetovoj prehrani neprestani unos dragocjenih sastojaka, koji ne bi smjeli manjkati, ako što su riba i jaje, a trebali bi se naći na jelovniku najmanje tri puta tjedno. Ne treba zaboraviti niti ekstradjevičansko maslinovo ulje i od druge godine te plodove kao što su orasi, lješnjaci i bademi, naravno mljeveni i dodani kolačima i jutarnjem obroku žitarica, koje unose u organizam iznimno bogat izvor omega 3 i 6 masnih kiselina.

Od 2-3 godine
Vlakna za prevenciju prekomjerne težine
Ovo je doba posebno teško za mame jer djeca iskazuju svoju volju u svemu, pa tako i izboru hrane: ne žele jesti raznoliko, nego samo po svojem izboru. Jelovnik je vrlo monoton, a proizlazi iz tipičnog straja koji iskazuju djeca u dobi od dvije do tri godine u kušanju novih namirnica, a roditelji popuštaju, kako bi imali mira. No radi se o tipičnom razdoblju jer su djeca sklona zasitnim i jako slatkim namirnicama, često s previše kalorija, koje vode prema prekomjernoj težini, sve do debljine. Ovo je pravi trenutak da se dijete zaštititi stjecanjem navike pogrešne prehrane. Vršene su posebne studije o načinu dobro izbalansirane prehrane u kojima je cilj poticanje na upoznavanje raznovrsnih namirnica. Osnova su cerealije – žitarice, najbolje integralne, jer su bogate vlaknima, a daju dvostruku korist: s jedne strane reguliraju osjećaj sitosti i smanjuju apsorpciju šećera, a s druge pomažu održanju učinkovite funkcije crijeva.

3-4 godine
Oligoelementi protiv infekcije
U ovoj dobi dijete mora usavršiti prehrambene postavke koje je primilo u prve tri godine, s posebnim naglaskom na dovoljan unos vitamina i mineralnih soli, koje zajedno s antitijelima odgovaraju na vanjsku agresiju – infekciju. Ovo je trenutak kada dijete ulazi u zajednicu i više se druži s vršnjacima, susreće se s osobama izvan svoje uobičajene sredine, pa i s nepoznatim mikroorganizmima, na koje njegov organizam još nije razvio antitijela. Kao posljedica sudjelovanja u drugačijem načinu života, dijete se češće razbolijeva. Zaštitna uloga povrća i voća u prehrani dobro je poznata jer unose u organizam pravu količinu vitamina i oligoelemenata. Osim unosa “klasičnih” vitamina A, C, E i B te kalcija, Svjetska zdravtsvena organizacija (SZO) preporuča također unos željeza i cinka. Novija istraživanja pokazala su da u europske djece postoji manjak ovih elemenata. Pomanjkanje ne dovodi do nekih ozbiljnih poremećaja, ali su zaštitna antitijela manje učinkovita. Još je jedan element značajan za pravilno funkcioniranje organizma, a u dječjoj dobi za rast i razvoj, a to je jod. Pravilan rad štitne žlijezde (glandula thyreoidea) ne može se odvijati bez joda, koji je važan i za sustav obrane organizma (imunološki sustav). U većini zemlaja prevencija pomanjkanja joda provodi se dodatkom elementa soli, pa tako i u Hrvatskoj. Najveći izvor joda je more.

Dijetalna prehrana u dječjoj dobi
U prve tri godine života ne može se govoriti o dijeti, osim ako je ona zbog nekog posebnog poremećaja indicirana (dijabetes, celijakija, intolerancija na laktozu, alergije na hranu i drugo). U ovom razdoblju života ritam rasta je izrazito brz, a osim rasta organizam ima i zadaću razvoja svih struktura, koji se nikada više u životu neće odvijati takvim intenzitetom. Dijete treba od vrlo rane dobi naučiti da dobro jesti ne znači napuniti želudac samo hranom koja mu se sviđa. Već od rane dobi i u igri treba naučiti da je kvalitetna hrana na tanjuru za njegovo tijelo važna kao što su kockice kojima se igra važne za gradnju. Ne treba nastojati da dijete niže redom tanjur za tanjurom: juha, povrće, meso i dodatci koji slijede redom. Za njega je bolje i jednostavnije da je sve ujedinjeno na jednom tanjuru za obrok u kojem će dobiti bjelančevine animalnog podrijetla (meso, riba, jaja) ili biljnog podrijetla (grah, grašak, soja, leća), žitarice i povrće. Na taj način izmiješani različiti elementi u prehrani osiguravaju organizmu tvari potrenite za pravilan rast i razvoj. Nije manje važno i to da tako smiješani elementi u prehrani usposravaju apsorpciju hrane i daju osjećaj sitosti. Produženo vrijeme probave smajuje potrebu za unošenjem previše nepotrebnih kalorija. Svježe voće najbolje je dati kao međuobrok jer ga na taj način organizam bolje iskorištava. I mliječne prerađevine (jogurt, kiselo mlijeko, svježi sir) uz dodatak svježeg voća mogu biti ukusni međuobroci, a uz dodatak žitarica i kao jutarnji i/ili večernji obrok.

Autor: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica

Tekst preuzet iz časopisa [url="http://www.bebe.hr/"]Bebe[/url], ožujak 2013.