Datum objave: 22. 11. 2006.

Povišen krvni tlak ili tihi ubojica ima visoku učestalost na području Hrvatske. Na Prvom hrvatskom kongresu o hipertenziji održanom nedavno u Zagrebu izneseno je kako učestalost povišenog krvnog tlaka iznosi približno 40 % u odrasloj populaciji.

Smatra se da se prehrambeni čimbenici mogu povezati s 30 – 75 % slučajeva hipertenzije, a pretilost i prekomjerna tjelesna masa odgovorni su za 11 – 25 %. Promjena prehrambenih navika, posebice smanjenje unosa kuhinjske soli na najviše jednu žličicu (5-6 g) dnevno, pokazala se učinkovitom u sniženju povišenog krvnog tlaka te odgađanju pojave hipertenzije. Također, promjena prehrambenih navika pospješuje učinkovitost terapije lijekovima.

Amerikanci su razvili sustav prehrambenih preporuka DASH (The Dietary Approaches to Stop Hypertension) koji se zasniva se na niskom unosu zasićenih masti i natrija (soli), a ujedno predstavlja prehranu bogatu voćem, povrćem i mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti. DASH dijeta se u nekoliko kliničkih pokusa pokazala učinkovitom u sniženju povišenog krvnog tlaka. Vegetarijanska prehrana također se pokazala povoljnom za osobe s povišenim krvnim tlakom, a poznato je da vegetarijanci rjeđe obolijevaju od hipertenzije.

Našim krajevima najbliža i mnogima najukusnija mediteranska prehrana, prema brojnim znanstvenim izvorima, pruža zaštitu od hipertenzije. Najistraženiji je zaštitni učinak ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje bi trebalo redovito konzumirati.

Velik broj znanstvenih studija u protekla dva desetljeća proveden je kako bi se utvrdio utjecaj konzumacije soli, odnosno prehrane bogate natrijem na učestalost hipertenzije. Analiza 28 studija pokazala je da blaga restrikcija prehrambenog natrija uzrokuje značajno stiženje krvnog tlaka u osoba s hipertenzijom. Ovo zapažanje važno je i s populacijskog stajališta. Budući da se glavnina soli koju dnevno unosimo hranom nalazi u procesiranim industrijskim proizvodima, nužno je adekvatno deklariranje sadržaja natrij-klorida. Također, relevantne institucije trebaju poticati prehrambenu industriju na smanjenje udjela soli u spomenutim proizvodima.
Neovisnim čimbenikom rizika za pojavu hipertenzije smatra se i prekomjerna konzumacija konzerviranih mesnih prerađevina. Hipoteza je da su nitriti porijeklom iz tih proizvoda odgovorni za štetan utjecaj na zdravlje.

Smanjenje unosa kuhinjske soli, procesirane hrane i zasićenih masnoća treba provoditi u sklopu ostalih promjena načina života, primarno uz smanjenje prekomjerne tjelesne mase i redovitu tjelesnu aktivnost.

Primjer Finske koja je nacionalnom strategijom smanjenja soli u hrani tijekom 30 godina umanjila učestalost koronarne bolesti srca i moždanog udara za 70 – 80 % govori kako je pravilnim pomacima moguće postići mnogo. Finci su, naime, postigli konsenzus između vlade, znanstvenika, prehrambene industrije i kantina i tako smanjili udio soli u hrani. Istodobno su proveli pravu medijsku kampanju o štetnosti konzumacije prekomjerne količine soli te uveli jasne deklaracije i logotipe za hranu s niskim udjelom soli.
S obzirom na visoku učestalost hipertenzije, zaključak je da i Hrvatskoj treba nacionalna strategija!

Dr.sc. Darija Vranešić Bender,dipl.ing.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: hipertenzija,

Komentari